vremena. Ova strogost komisarova natjera Uskoke
toliko u strah, da su zamolili milost uz povratak
plijena. Rabatta je sada osjetio, da je došao do
svoje glavne svrhe : izagnavši još dvadesetoricu
iz grada dade prebrojiti preostalo pučanstvo, te
onda jedne odredi, da će ra eliti, a druge da ostanu.
Oko stotinu porodica primivši biskupov blagoslov
spremi se na put iz Senja.
Dok se to zgadjalo u Senju, predočiše bivši
senjski kapetan Danilo Barbo i ban hrvatski Ivan
Drašković u Gracu rad Rabattin u izdajničkom
svjetlu, to jest da je podmićen od Mlečana. Uslijed
toga pade komisar u nemilost, a Senjem se pro-
širi glas, da se na dvoru Ferdinandovu ne bi žalila
smrt Rabattina. Saznavši za sve ovo, podje ko-
misar u Grac, gdje se uspješno opravdao, a onda
se vrati koncem septembra 1601. u Senj, te nanovo
započe strahovladom. Da mu posao bude lakši,
odredi veću četu Uskoka u Kanižu pod vodstvom
Juriše Senjanina, koga se osobito bojao. Došavši
Juriša do Karlovca, nagovori ga ovdje Danilo
Frankol, glavni dušmanin Rabattin, da se vrati
natrag. Začuvši za taj čin, dade komisar Jurišu
uhapsiti, ali sada se pobune Uskoci, udare topo-
vima na Kaštel osvoje ga na juriš, sasijeku Rabattu
i njegove vojnike, te mu izlože glavu na vratima
(31. decembra 1601.). Sjutradan još mu žene osra-
mote tijelo, kad ga dopremiše u crkvu. I tako
bi sve jednim udarcem uništeno,
što je dosada uradjeno. Gradački dvor
ne samo da nije kaznio Uskoke, nego je dapače
imenovao senjskim kapetanom Danila Fran-
Stranica:Hrvatska povijest (1908).djvu/98
Ova stranica je ispravljena