utvrdjenje gradova, jer pomažući Hrvatskoj i onako
radi u korist Kranjske i Štajerske.
Malo potom provali veća turska četa iz Bosne
u Hrvatsku, a onda u Kranjsku sve do Ljub-
ljane paleći i robeći. Na taj glas sabere ban Tomo
Erdödy dobivši u pomoć od karlovačkoga generala
Josipa Turna do 1330 konjanika i 700 pješaka, te
dočeka Turke na povratku u dolini Močila kod
Slunja ; bitka se zametnula 26. oktobra 1584., a
Turci bjehu potpuno uništeni i sav im plijen otet,
dok ih je do 2.000 poginulo. Koliko je pobjeda ova
ohrabrila klonule Hrvate, vidi se po tome, što je
naredne godine 1585. ban Toma Erdödy provalio
u Bosnu i popalio Kostajnicu, a onda je ponovno
pobio Turke kod Ivanića 6. decembra 1586. Sve
ove radosne zgode stala su mutiti dva netom se
zametnula zla: karlovački generali, koji
se ne htjedoše pokoravati banu, dapače oni sebi
uzeše prisvajati prava, koja ih nijesu išla, naime
zatvarati plemiće i silom im otimati posjede, — a
onda njemačka soldateska, koja je više
robila i krala oko Karlovca, nego li Turci, pošto
nije uredno dobivala plaće iz Graca. Sabor se hr-
vatski poradi toga već sada tuzi na kralja Rudolfa
i nadvojvodu Karla, no bez uspjeha : Rudolf (kako
znatno) nije mario, a Karlo je možda i mučke odo-
bravao onaj postupak svojih ljudi. Skoro potom
(7. jula 1590.) umre nadvojvoda, našto je krajiške
poslove preuzeo sin njegov nadvojvoda Ferdi-
nand, docniji kralj.
Medjutim postade bosanskim pašom Herce-
govac Hasan, čovjek osobito ratoborne ćudi te
Stranica:Hrvatska povijest (1908).djvu/61
Ova stranica je ispravljena