Poradi nasilja Tahijeva seljaci se kroz godinu
1572. tri puta potužiše u Beču kod samoga kralja,
no to im nije mnogo koristilo, jer bi istraga prepu-
štena hrv. saboru. Kad to vidješe seljaci, izjave
složno, da Tahija više ne priznaju svojim gospo-
darom, našto sabor pobunjene seljake proglasi iz-
dajicama domovine. Otvoren oružan otpor
koncem januara 1573. zvan "muška punta-
rija" bješe saboru krvavi odgovor. Seljaci se već
dulje vremena spremahu na bunu, tako da su
spremni započeli ustanak, a i znali su, što hoće :
oni su podigli oružje za opću slo-
bodu i stališku jednakost, dakle doki-
nuće feudalizma, onda za opće plaćanje
poreza i opću vojnu dužnost na
obranu domovine, ter za dokinuće
carina i mitnica u korist trgovine i
prometa,koji smisliše navrnuti na
more. Greslo im bijaše: „Za staru pravicu" i
„Dolje s gospodom". Eto što je rekao u istrazi jedan
od vodja : „Da smo gospodu pobijedili, osnovali
bismo posebnu carsku vladu u Za-
grebu. Ovdje bismo sami pobirali poreze i daće,
pa se i sami brinuli za čuvanje granica od provala
turskih".1 Kralju Maksimilijanu ostadoše vjerni,
_______
1 Iskaz Ivana Svrača iz Pušće 26. febr. 1673. „Ist auch geredt worden, wo Sie die herm vberwunden hetten, so wollten Sie zu Agramain khaysserliche stell anfrichten, die gefell Zinss vnd Steuer selbstainfordern vnnd die Graniczen
selbstversörgen. Dann die hern fragen vmb die
Graniczen nichts." (Starine VII., 274.)
Stranica:Hrvatska povijest (1908).djvu/49
Ova stranica je ispravljena