Sulejman u 75. godini odluči na šestu svoju
ličnu vojnu u Ugarsku s namjerom, da osvoji
Beč. Predznaci velikoga rata bijahu, da je livanjski
paša Mustafa Sokolović provalio u Hrvatsku
još ljeti 1565. i osvojio Krupu na Uni, koju je
tvrdjavu s malom šakom ljudi branio junačina Ma-
tija Bakić kroz dvadesetak dana i poginuo
konačno slavno sa sedam drugova (23. juna),
no kod Obreške, nedaleko Ivanića bi paša od bana
Petra Erdödyja potučen i natrag bačen, dok je
istodobno pomoću temišvarskoga Hasan-paše Ivan
Žigmund uzeo u szatmárskoj županiji grad Erdöd.
Na ove glase sazove Maksimilijan 28. no-
vembra sabor u Požun za 2. februara 1566., i prepu-
sti predsjedništvo bratu svome, nadvojvodi Karlu
Štajerskomu ; zadaća ovoga sabora bila je, da se
raspiše porez na dvije godine u vojničke svrhe.
Ali sabrani stališi bijahu vrlo ljuti, jedno, što nije
kralj lično došao na sabor, a drugo poradi sve to
većeg uplitanja Nijemaca u poslove ugarske i
hrvatske. Stoga su u prvi mah pomišljali na to,
kako bi kralju svaki porez uskratili,
sve dok ne dodje medju njih i dok ne odstrani
razne protuzakonitosti. Tek nakon duljega nago-
varanja uspjelo je nadvojvodi Karlu sabrane sta-
liše ipak namoliti, da su zaključili jednogodišnji
(tekući) porez, ali uz obvezni uvjet, da kralj
Maksimilijan ima lično da dodje na slijedeći sabor,
na kojem se imalo vijećati o odstranjenju raznih
ustavnih povreda.
Još za požunskoga sabora stigoše glasi, da
sultan Sulejman više ne će da zna za mir, nego
Stranica:Hrvatska povijest (1908).djvu/40
Ova stranica je ispravljena