od Knina do Skradina za vrijeme turske prevlasti.
God. 1726. doseliše se neke arbanaške porodice iz
skadarske okolice u mjesto Arbanasi (Borgo
Erizzo) kod Zadra.
Uprava dalmatinska bila je u rukama nekoli-
cine mletačkih činovnika, kojima bijaše na čelu
providur (proveditore generale), koji se od tri
do tri godine mijenjao. Za ovom se službom natje-
calo mletačko plemstvo, jer je bila časna i unosna.
Providur je vladao poput nezavisna vladara, imajući
dvor u Zadru, sjajnu tjelesnu stražu i odijelo nalik na
duždevo ; kad bi ga dalmatinski seljaci sretali, pa-
dali bi iz počitanja pred njime na koljena. Vlast mu
je bila neograničena, a podjedno bijaše on posljednja
instancija za sud, financije, vojsku, dapače i crkvu.
Dalmacija je bila razdijeljena na okružja
(distretto), kojima bijaše na čelu od providura
imenovani knez (conte). Knezu uz bok stoje
dva činovnika, kancelar (cancelliere) za sud-
bene poslove i kamerlingo za financijalne.
Inače bješe mletačko činovništvo malobrojno i
tako slabo plaćeno, da je bilo prisiljeno od sabranoga
poreza i inih javnih daća uzimati na štetu mletačke
republike. Tako je kancelar imao na godinu 60 for.,
a trošio oko 4.000 for. Medjutim porezi nijesu bili
preveliki, jer republika gospodarica nije htjela,
da raspiruje nezadovoljstva u teško stečenoj Dal-
maciji. Plaćali su ih isključivo seljaci, jer su plemići
i gradjani bili oprošteni ne samo svakoga poreza,
nego i svih daća.
Svaka gradska općina imala je i posebni svoj
statut, tako da u tom nema jedinstvenosti u
Stranica:Hrvatska povijest (1908).djvu/180
Ova stranica je ispravljena