uredi posebni banski sud sa sijelom u Za-
grebu, koji će izvršivati jurisdikciju za čitav opseg
kraljevstva. Hrvati pristadoše na to i odrediše
sudbeni postupak kod toga suda, a članovi njegovi,
da će biti izabrani na tri godine. Ali sada je nastala
prepirka izmedju sabora hrvatskoga i kralja, tko
da imenuje sudce, dok konačno sabor ne popusti,
na što kralj 1725. imenova članove banske tabule,
a predsjednikom joj postavi biskupa zagrebač-
koga Gjuru Branjuga, da se za slučaj, kad
bana nema u Zagrebu, može suditi.
Porezi i daće bili su sada dvostruki :
dica ili contributio regia, što se samo
kralju davala u pomoć, pa je stoga plemstvo i ne
plaća, jer je ono bilo dužno lično polaziti u rat ;
drugo je dimnica (peculium fumare), izravni
porez za podmirenje zemaljskih potreba, koji su
plaćali seljaci i plemići jednoselci. Račun o pobiranju
poreza polagao se saboru, jer taj ga i jest kralju i
banu dozvoljavao u odredjenoj visini. Neizravni
porezi : carina, dohodak od gradova i razni ini
prihodi, — sve je to bio dohodak kraljev, o kojem
on nije trebao nikome polagati računa, niti je sabor
znao, koliko iznosi.
U vojničkim poslovima bio je sve
do Marije Terezije najmjerodavniji faktor naš
sabor, no od kad je provedena posvemašnja reorga-
nizacija hrvatske vojske, umanjena je vlast sabora,
odnosno bana, nad vojskom. Prvo je bilo, da od
sada dalje ban ne mora više biti zapovjednik
hrvatske vojske, niti da naša vojska mora isklju-
čivo kod kuće služiti. Nadalje morala je polagati
Stranica:Hrvatska povijest (1908).djvu/176
Ova stranica je ispravljena