U to započe Marija Terezija Sedmogodiš-
nji rat (1756. — 1763.), u kojem su i opet učestvo-
vale Vojnička Krajina i banska vojska. Istom
svršetkom toga rata povrati se mir, a pragmatička
sankcija bijaše potpuno osigurana. Unatoč brojnih
dušmana svojih održa se Marija Terezija ipak slavno
na prijestolu svojih predhodnika. Kod toga steče
narod hrvatski i srpski zamjernih zasluga, koje mu
je kraljica otvoreno i javno priznala.
VII.
Centralizacija i germanizacija.
(1763.-1790.)
Otkad nastupiše mirne godine, Marija Tere-
zija uze sve to većma zanimati se nutarnjim
poslovima svoje države. Već su predšasnici
njezini, počevši od Ferdinanda I. (kako vidjesmo)
pomišljali na to, kako bi iz austrijskih, čeških,
ugarskih i hrvatskih zemalja učinili jednu je-
dinstvenu državu, u čemu su samo djelo-
mično uspjeli, jer i ako je onaj stari pojam potpune
nezavisnosti već davno izblijedio, ustav hrvatski
i ugarski još je opstojao, makar i okrnjen i slabo
uvažen. Istom od vremena Marije Terezije stalo
se o tome sustavno i odlučno raditi. Izjednačenje
čeških zemalja s austrijskima brzo je i lako provela
s uspjehom, dok je ugarski i hrvatski ustav po-
malo i oprezno slabila.
Godine 1764. sazove ona sabor u Požun, da
vijeća o državnim dugovima nastalim tečajem
