glavna službenika : mufti (veliki sudac), reis
effendi (kancelar ili državni tajnik) i tefter-
dar (glavni blagajnik). Svaki se beglerbegat di-
jelio na sandžake (zastave), kojima bijaše na čelu
paša sa svojim vijećem.
Štogod su Turci pokorili naroda hrvatskoga
do početka XVII. vijeka, osim jedinoga Srijema,
skupiše oni u jednu administrativnu cjelinu, u
beglerbegat Bosnu, dok je Srijem spadao
pod Budim. Bosanski beglerbeg imao je pod
sobom osam sandžaka. To su bili : Hercego-
vina (turski Hersek) s mjestima Makarskom,
Mostarom i Mileševom, Klis s Klisom, Sinjem i
Livnom, Lika s Udbinom, Skradinom i Kninom,
Bihać s Bišćem i Pounjem, Cernik s Cernikom
i Bijelom Stijenom, Požega s Požegom, Virovi-
ticom, Osijekom, Vukovarom, Djakovom i Brodom,
te Zvornik sa Zvornikom i Tuzlom ; osmi sand-
žakat bijaše prava Bosna pod neposrednom
beglerbegovom upravom sa Sarajevom, Banjalukom,
Travnikom, Jajcem i Višegradom. — U Sri-
jemu je bilo glavno mjesto Ilok, u kojemu redo-
vito sjedi sandžak (paša), a samo ga iznimice na-
lazimo u Mitrovici.
Uprava je bila skroz na vojničku uredjena.
Svakom sandžaku bijaše na čelu sandžak (ili
paša) imenovan od samoga sultana, koji u boju
čini posebno odjeljenje ili zastavu (turski baj-
rak). Sandžak nije primao plaće (kao što uopće
turski zvaničnici), već je imao prihode od svojih
posjeda, koji su nepromjenjeno prelazili od jednoga
na drugoga. Za požeškoga pašu računalo se u
Stranica:Hrvatska povijest (1908).djvu/114
Ova stranica je ispravljena