BORIS BORIS 1. , bugarski kan (852-889). Na početku svoje vlade zaratio se s Francima, da bi im oteo Srijem, ali je bio poražen. Isto se tako izjalovio njegov pokušaj, da po kori Srbe. Procvat velikomoravske države za Rastislava nagna ga, da sklopi 864 ugovor s Ludovikom Njemačkim, a odmah zatim približi se Bizantu i dade se 865 krstiti imenom svoga kuma, cara Mihajla III. Ali kad mu Bizant uskrati osnutak bugarske biskupije, obrati se Ludoviku Njemačkom i papi Nikoli I. Papini izaslanici prestigoše doduše njemačke misionare, no kako je i Rim otezao orga nizacijom bugarske crkve, to se B. opet obrati Bizantu, koji 870 pristade da mu pošalje nadbiskupa i osnuje 10 biskupija. Umro je kao monah 907. F.H. Boris II. (969-971), bugarski car, sin i nasljednik cara Petra u doba propasti podunavske Bugarske. Kad je 969 ruski knez Svjatoslav osvojio Bugarsku, zarobi i Borisa, ali ga 971 oslobodi bizantski car Ivan Cimisk i odvede u Carigrad, gdje je B. umro 986. U. Boris III. ,
- Sofija 30. I.
1894, car Bugara, sin cara Ferdinanda I. iz porodice Sachsen-Koburg-Gotha i kne ginje Marije Lujze Bourbon Parmanske. 16 . II. 1896 pre šao je u krilo istočno-pravo slavne crkve. Svršio je gim naziju u Sofiji. G . 1911 do 1912 putovao je u znanstvene svrhe po unutrašnjosti Male Azije, obalama Sredozemno ga mora i Kanarskim otoci ma. Njegova punoljetnost (1912) proslavljena je u So fiji velikim svečanostima u nazočnosti mnogih stranih gostiju. Sudjelovao je u bal banskom ratu sa 7. rilskom divizijom. G. 1915 pohađao BORIS Ill. je tečaj vojničke akademije u Sofiji. Za vrijeme svjetskog rata kao časnik za nabave uz stožer djelatne armeje izvršio je mnoge misije vrhov nog zapovjedništva vojničkog i političkog karaktera. Na prijestolje je stupio u dobi od 24 godine, 3. X . 1918. Ože nio se 25. X . 1930 princesom Joannom Savojskom, kćer· kom talijanskog kralja i cara Viktora Emanuela III. Iz tog braka rodila se 13. I . 1933 kneginja Marija Lujza, a 16. VI . 1937 prijestolonasljednik Simeon Trnovski. Sa svo jim dragocjenim vrlinama kao čovjek i političar car Boris III. povede Bugarsku od nesreća poraza k novoj veličini. On je svladao sve unutrašnje poteškoće, koje su se javile kao plod neuspjelih ratova. On je istinski narodni car, koji se nalazi u stalnom dodiru s najširim slojevima svoga naroda. Odlikuje se velikom osobnom hrabrošću, čuvstvom društvovne pravednosti i ljubavlju prema znanosti, oso bito tehnici. Pokrovitelj je i član bugarske akademije zna nosti i umjetnosti, a doktor honoris causa sofijskoga i mnogih drugih sveučilišta. Uzdržava svojim osobnim sredstvima mnogo prirodoznanstvenih zavoda. Zahvalju jući njegovoj mudroj politici Bugarska je u rujnu 1940 natrag dobila južnu Dobrudžu, a u travnju 1941 godine Trakiju, Makedoniju i Moravu. G . 1937 car je obnovio parlamentarni režim u zemlji. Car Boris III. bio je jedan cd prvih državnih glavara, koji su priznali Nezavisnu Državu Hrvatsku odmah poslije njezina stvaranja. U svo joj prijestolnoj besjedi pred Narodnim sobranjem 28. X. 1941 izjavio je car Boris III.: »Ulazak Bugarske u trojni pakt stvorio je dragocjene odnose prema ... Nezavisnoj Državi Hrvatskoj, čije stvaranje pozdravlja Bugarska golemom radošću. Bugarska će ostati zauvijek povezana istinskim prijateljstvom s ... hrvatskim narodom.« G. K. BORISAVLJEVIĆ, Milutin, * Kragujevac 2. VI. 1889, arhitekt. Gimnaziju i tehnički fakultet svršio u Beogradu. Zatim je na Sorbonni u Parizu učio estetiku kod Bacha i 1926 položio doktorat. Predavao je 5 godina u Ecole des Hautes Etudes de Sciences sociales u Parizu. G . 1934 po stavljen je za nastavnika estetike na filozofskom fakultetu u Beogradu. Najviše se bavi estetikom arhitekture. U Beo gradu i unutrašnjosti Srbije projektirao je i izveo oko 120 građevina. BIB L. : Glavni radovi: Pro1<!gomenes II une esthetique .eientifique de l'architeeture, Pariz 1923: Les theories de l'esthetique de l'architee ture, Pariz 1926; Arhitektonski problemi, Beograd 1931: Platonova estetika, Beograd 1937. Z.S.1>1. BORKO 85 BORIS GODUNOV, Fjodorovič, * vjerojatno oko 1551, i' 23. IV . 1605, ruski car. Potječe iz ugledne tatarske obite lji. Za vladanja Ivana IV. Groznog vrši službu dvoranina. Oženio se kćerkom starješine opričnika Maljute Skurato va. Kada je Ivana naslijedio nesposobni sin Fjodor (1584 1598), vlada u njegovo ime oženivši ga svojom sestrom Irenom. Svlada u zametku urotu bojara uperenu protiv sebe i otada vlada bez zapreka samostalno gotovo deset godina, dobivši naslov »veliki štitonoša i namjesnik«. Uspio je proširiti Rusiju, a liječi i rane, koje joj je zadao Ivan Grozni. Usto stvara sebi pristaše; kod svećenstva time, što je isposlovao, da je ruska crkva postala nezavisna od Carigrada osnivanjem patrijaršije, a kod nižeg plemstva time, što je zabranio seljenje kmetova i naredio, da veliki posjednici ne smiju mamiti k sebi kmetove malih posjednika. Kako je Fjodorov polubrat Dimitrije umro još 1591 , izabran je iza smrti Fjodora u siječnju 1598 za cara na prijedlog svoga štićenika patrijarha Jo ba. Kao vladar upravlja mudro državom čuva jući mir na granicama. Brine se za prosvjetu i šalje mlade Ruse na nauke u inozemstvo. Uredio je sudstvo i po kazao mnogo dobre vo lje prema siromašnom svijetu. Znajući, da su mnogi bojari protiv njega, nemilice ih pro goni, a zemlju poplavi uhodama. To je izazva lo mržnju protiv njega, a pojavom lažnoga Di mitrija započe građan· ski rat. On optuži bo jare na vijest o dolasku Dimitrija. (»To je vaše djelo«). Usred tih do gađaja umre u travnju 1605 iznenada, možda BORIS GODUNOV otrovan, a njega nasli jedi sin Fjodor, koji ubrzo bude u nastaloj buni umoren. Dramatski je obradio život B. Godunova Puškin, a gla zbeno Musorgskij. LIT.: N. Karamzin, Istorija gosudarstva rossijskago, IX.-Xl.; P. Pavlov, Ob istoričeskom značcniji carstv. Borisa Godunova, Petrograd 1850; S. Platonov. Drevne russkie skazanija i povesti o smutnom vre meni. kak istoričeskij istočnik; Isti, Boris Godunov, Prag 1924; Miljukov Senjobos_Ezenman, Istorija Rusije, Beograd 1939. S. A. BORlšTOF -+ Veliki Borištof. BORIVOJ, češki knez iz dinastije Premyslovića,vladao je krajem 9. stoljeća. Pokršten od Metodija, prvi je kršćan ski knez češke. Njegova žena Ljudmila proglašena je sve ticom. BORJA, planina u Bosni između M. Usore i V. Usore. Jugozapadnim rubom se izdižu najviši vrhovi Runjavica (1077 m) i Komin (1029 m), a u središnjem dijelu Tajan (1007 m). Sjeveroistočnom granicom B. preko prijevoja Solila (868 m) vodi cesta iz Doboja i Teslića u Kotor Va roš i Banjaluka. N a istočnom podnožju B. izbijaju izvori ljekovite vode (Vrućica). N. P. BORKENAU, Franz, * 1896, njemački sociolog i pu blicist, sada živi u Engleskoj. Poslije svjetskog rata akti vno sudjeluje u političkom i sindikalnom radničkom po kretu u Njemačkoj, ali 1929 napušta političku djelatnost te se počinje baviti više naukom. Rezultat toga rada je knjiga o duhovnim krčiteljima građanske misli Der Ober gang VOm feudalen zum biirgerlichen Weltbild (1934). U posljednje se vrijeme kritički odnosi prema komunizmu u knjizi The Communist International (1939). Z.G. BORKO, Božidar, * Sv. Bolfenk pri Središču 2. II . 1896, slovenski publicist i literarni kritičar. Svršivši gimnaziju u Varaždinu posvetio se novinarskom i pub1'icističkom radu. Od 1919 do 1920 radio je u uredništvu Murske Straže u Murskoj Soboti, od 1920 do 1926 bio je u redakciji Tabora u Mariboru, a od 1926 do danas urednik je kulturne ru brike u ljubljanskom Jutru. Nekoliko je godina uređivao ilustrirani tjednik Življenje in svet. Književnim prilozima i člancima sudjelovao je i još sudjeluje u različnim doma ćim i stranim novinama i časopisima. U književnim ese jima, što ih je dosada posvećivao različitim osobama i djelima suvremene češke, a i hrvatske, srpske, talijanske te
