75 BORANJE SLOJEVA - BORBENI ČAMCI (Foto J. Poljak) UZDIGNUTI SLOJEVI JURSKIH NASLAGA KOMA U JUŽNOM VELEBITU klinaine S usporednim krilima i lepezaste bore. Prema položaju osi korita ili svoda mogu biti uspravne, kose i Ideće bore. Postanak boranja slojeva pripisuje se djelo vanju bočnog tlaka na vodoravne slojeve, koji su pod jakim tlakom postali plastiči!i i spo sobni da se giblju. Bo ranje slojeva najvažni ja je geološka pojava, jer su prostrana podru čja svih kontinenata iz građena od boranih slo jeva, a od osobite je važnosti boranje za po stanak gora, jer ove za hvaljuju svoj postanak i svoj oblik usporednih lanaca nagomilavanju bora. J.P-k. BORAžINA (Borago officinalis L.) je jedno godišnja biljka iz poro dice oštroliska (v.) s eliptičnim donjim listo vima i poput neba pla vim cvjetovima, koji imaju koturast vjenčić s jajastim režnjevima oboda. Gaji se tu i ta mo kao povrće, a su sreće se (naročito u pri morskim krajevima) i (Foto J. Poljak) poludivlja. S. H-ć. BORANI SLOJEVI TRIJASKIH
NASLAGA NA SAMARU U DUR
BORBAS, Vincze, * Ipoly-Litke 29.VII . 1884, MITORU
U sedlu maleno tjeme iIi antiklinala
tKološvar 17.VII . 1905, botaničar. Imenovan je 1898 vanrednim profe .r-- ------ ------ -, sorom na peštanskom sveučilištu, a 1902 redo vitim profesorom na sveučilištu u Kološvaru. Na polju floristike i si stematike publicirao je oko 900 radova. Radi botaničkog istraživanja obašao je u nekoliko navrata i razne krajeve Hrvatske (1869, 1875 77, 1881 i 1884). Za nas je važna njegova obra da flore Krka i Raba (1877), te brojni prilozi pod naslovom Cor res pondenz u Osterreichi sche botanische Zeit schrift. ___ __ __ __ __ __ _--"1 LIT.: A. Degen, Borbas V. Magy. bot. lap.. IV ., BORAžINA 1905. 1. p, (Foto J. Poljak) BORA"'E NASLAGE TRIJASA U šKRčKOM žDRIJELU NA DURMITORU. Antiklinale, sinkIinale i polegnute bore BORBA ZA OPSTANAK ili za život (»struggle for life«) je slikovit izričaj za djelotvorni prirodni faktor u Darwi novoj teoriji probira ili selekcije. Svaka vrsta živih bića na Zemlji proizvodi daleko više potomaka nego što ih se može održati u životu i nego što ih je potrebno, da se održi sama vrsta. Ali uza sve silno potomstvo ne mijenja se u glavnom broj jedinaka same vrste. Obično nadomjeste roditelje samo dvoje mladih odraslih potomaka, koji se dalje pobrinu za opstanak vrste. Bezbrojna ostala njihova braća propadaju u borbi za opstanak radi najrazli čitijih razloga, koji proistječu iz zajedničkog opstanka svih faktora okoline, u kojoj žive. One jedinke, koje nisu bilo čime najbolje odgovarale svim tim zahtjevima, propale su. Na životu su ostale samo one, koje su imale najviše spo sobnosti, da se odupru svim tegobama i nedaćama života j da se najbolje prilagode svim promjenama i novim zahtje vima. Borba za opstanak očituje se u prirodi u toliko različitih oblika, u koliko postoje odnosi između pojedinih bića i okoline, t. j . čitave prirode, u kojoj žive (--+ ekologija). Kako postoje tri glavne skupine tih odnosa: prema sredini, u kojoj se zadržavaju, prema raznovrsnim drugim bićima i najposlije prema istovrsnima, to L. Plate razlikuje i to liko oblika te borbe. Konstitucionalna je borba prilagođi vanje zahtjevima sredine (uzduh, voda, tlo, klima, svijetlo i t. d.) , interspecijalna borba je utakmica između bića različitih vrsta, a intraspecijalna borba je natjecanje isto vrsnih bića (za hranu, stan i t. d.). Ta ideja o borbi za opstanak, o neprestanom natjecanju za održavanje života, bila je u znanosti o životu vrlo plodna, jer se nije ograničila samo na slikovitu oznaku vanjske borbe gotovih bića s prirodom, nego je od W. Rouxa unesena i u sama živa bića. I među sastavnim dije lovima svakog bića, od najvećih organa do staničja i sta nica, postoji također utakmica za što bolji napredak. Tom utakmicom uzdržava se unutrašnje ustrojstvo svakog bića u stalnom skladu sa životnim potrebama, svi se dijelovi tijela funkcionalno prilagođuju, i tako svako živo biće sebe regulira, što je jedna od glavnih karakteristika organizma. Za ovu Rouxovu teoriju o borbi dijelova u živom biću možemo naći bezbroj primjera u svakom životinjskom tijelu, jer je ono proizvod njihove zajedničke funkcionalne prilagodbe. U širokom plosnatom tijelu kornjače svi su organi plosnati, široki i simetrično poredani; u dugačkom i oblom tijelu zmije su dugački i obli, poslagani jedni iza drugih, a za jedno pluće nije bilo ni mjesta i t. d. N . F -k. BORBENA KOLA -+ Kola. BORBENI čAMCI, veliki, brzi motorni čamci, naoružani torpedima, lakim brzometnim topovima i strojnim puška ma, a vrlo su važni sastavni dijelovi mornarice, naročito za manje mornarice i za uža mora. Torpedni napadaji s površinskih jedinica traže što veće iznenađenje, zato napadač mora imati što manju silhuetu i što veću brzinu. Male su dimenzije osobito povoljne za noćne i bliske napadaje, a velika brzina omogućuje uspje šno probijanje kroz vatru protutorpednog oružja kao i brzo udaljivanje iz djelokruga topništva. Lansiranje izbliza daje znatno veću vjerojatnost pogotka nego lansiranje iz daleko. Moderni torpedi imaju doduše vrlo znatne domete, ali kod takvih dalekih lansiranja pruža se i mogućnost izbjegavanja pogotka, a osim toga su i putanje torpeda u
