38 BOLLANDISTI St. Michel u Bruxellesu. Pomalo se tu skupi golema hagio grafska knjižnica od 150.000 sv. Izlazi 7. sv. za listopad. prerađuju se ona tri sveska. što izađoše iza 1773. Djelo seže danas do 10. studenoga. Zadnji svezak izdaše ll. Delehaye i P. Peeters (Novembris tomus IV. dies 9 et 10 1925). Acfa SS. doživješe tri izdanja: 1. izvorno izdanje samih bollandista, Antwerpen, Tongerloo, Bruxelles (63 sv.); 2. mletačko (1734-70) do 6. listopada; 3. parisko (1863-75) do 12. listopada. Od 1882 izilaze Analecfa Bollandiana u 4 sv. godišnje s kritičkim studijama, predradnjama. kriti kama glavnih hagiografskih rukopisa. G . 1892 dodaju Bulle tin des Publications hagiographiques, točan popis svih ha giografskih djela s ocjenama. LIT.: Sommervogei, Bibliolheque de la Compagnie de Jesus, L, 1624-75; H. Delehaye, A Iravers trois siecles, L'oeuvre des Bol/Bndisles 1615 il 1915, Bruxelles 1920; Card. Pitra, Eludes sur lB col/eclion des Actes des SBinls, Pariz 1850. I. J. BOLLE, Hermann, * Koln 18. X. 1845 , t Zagreb 17. IV . 1926, arhitekt. Arhitektonsku obrazovanost stekao je u Kol nu i Beču, gdje je radio kod glasovitog arhitekta Fridrika Schmidta te sudjelovao kod restauracije stolne crkve sv. Stjepana i drugih bečkih cr kava. Zimi 1875-76 boravio je u Italiji te snimao glaso vite građevne spomenike. U Rimu upoznao ga je biskup Strossmayer, koji je do smrti podržavao s njim iskreno pri jateljstvo. G . 1878 povjerio mu je župnik Žerjavić izrad bu osnove za restauraciju crkve u Mariji Bistrici. U slu žbi arh. Schmidta izradio je B. detaljne nacrte za palaču akademije na Zrinskom trgu u Zagrebu te rukovodio gra dnjom stolne crkve u Đako vu. G . 1879 počeo je B. pri premne radove za restauraciju stare katedrale u Zagrebu, no HERMANN BOLLe veliki potres 9. XI . 1880 preki· nuo je taj pothvat pretvorivši polovinu prvostolne crkve u ruševine. Po želji crkvenih kru gova podignuta je zatim po osnovama B. i pod njegovom upravom na ostatcima stare katedrale nova prvostolna crkva, a njezini su građevni radovi dovršeni oko 1900. Nastanivši se u Zagrebu razvijao je B. više od 3 deset ljeća mnogostranu djelatnost izradivši osnove za brojne crkvene i svjetovne građevine širom Hrvatske, kao za arkade i kapelicu na Mirogoju, restauraciju Markove, fra njevačke i Petrove crkve. pregradnju grčkoistočne i grko katoličke crkve, zgrade obrtne i muš. učiteljske škole i mnoge druge građevine u Zagrebu, zatim za brojne crkve, župne dvorove i oltare po cijeloj zemlji. Najveće zasluge stekao je B. podizanjem domaćega hrvatskog građ. obrta te izobrazbom mnogobrojnih hrvatskih umjetnih obrtnika. Njegovim naporima imade se zahvaliti, što je već 1882 u Zagrebu otvorena obrtna škola. u kojoj su pod njegovom upravom obrazovani ponajbolji hrvatski obrtnici i graditelji. Na čelu te škole djelovao je B. sve do svoga umirovljenja 1914 u činu dvorskog savjetnika. Radove hrvatskih obrtnika izložio je B. na izložbama u Trstu (1882), Budimpešti (1896) i Parizu (1900). U svom ateljeru izobrazio je B. i velik broj hrvatskih arhitekata i graditelja. a mnoge je podupirao, da su mogli učiti u inozemstvu. Bio je jedan od utemeljitelja hrvatskog društva umjetnosti i podupirao je umjetnička nastojanja. Njegova opsežna korespondencija sa Stross mayerom i Račkim sačuvana je. ali neistražena te sadržava zacijelo važnih i nepoznatih podataka o mnogim građe vnim pitanjima onoga vremena u Hrvatskoj, LIT.: Tehnički lisi g. VIII .. br. 20, Zagreb 1926 S.S.N. BaLUN, Wilhelm, * 1835. t 1924. finski mislilac, odlučan protivnik Hegelove nauke, koju je K. Sederholm (1789 do 1867) uveo u Finsku i ondje zastupao. A. B-a. BOLMARČIĆ. Gavro * Cres oko 1670, franjevac-gla goljaš. Škole učio u Zagrebu. na Rijeci i u Milanu. U redu djelovao kao profesor bogoslovlja u Milanu i na Glavo toku. Tu je uredio samostanski arhiv i sastavio za nj re gesta. LIT.: Vj. Spinčić. Crtice iz knj/ž. kulture Islre, Zagreb 1926. F . F . BOLNA SLADOSTRAST --+ AIgolagnija. BOLNICE su ustanove za liječenje bolesnika. Prije su bile poznate pod imenom hospital, lazaret i t. d . . a danas - BOLNICE
SOBA U BOLNICI HOTEL-DIEU U PARIZU (15. st.) (C. ToIlet, Les edifices hospilaliers) ih ima različnih vrsta. te se dijele na veće i manje, javne i posebničke. državne. gradske, općinske i dr. bolnice, klinike. sanatorije, lječilišta. oporavilišta i t. d . Hospital (lat. hospitalis »gostinjski«) su najprije bile sobe ili uređaji. određeni za goste, odnosno strance, koji su se poslije upotrebljavali za liječenje gosti. putnika i dr. Lazareti su isprva bili izolacione bolnice ili skloništa. zvani tako po tom. što su već u 7. st. u Rimu gubavce izo lirali u Hospitale Sancti Lazari, a 1374 određeno je u Mle cima. da se na Otoku sv. Lazara postavi karantena protiv kuge, u kojoj su svi došljaci s Istoka morali proboraviti 40 dana (quaranta »četrdeset«, odatle »karantena«), da sc očiste i liječnički pregledaju. Kasnije su se pod imenom lazaret razumijevale u glavnom vojničke bolničke ustanove te previjališta i zavojišta ranjenika. ROLNICA SV. DUHA U RIt-ll' l ' POL. 19 . ST. rEnciclopt!dia ltalial1ć1)
