Stranica:Hrvatska enciklopedija sv III 01-100.djvu/45

37 BOLIVIJA - BOLLANDISTI je produženo u SIJecnJU 1936. Kad je u travnju 1938 B. odbila prijedlog konferencije posrednika u Buenos Airesu, prijetio je novi rat. Tada se u svibnju 1938 sastadoše u Buenos Airesu predstavnici svih američkih država i 21. VII. 1938 riješiše definitiv11'O to pitanje. LIT.: C. Wiener, Bolivie et Perou, Pariz 1880; Mossbach. Bolivia 1875; C. Matzenauer, Bolivia in histor.• geogr. und kult. Hinsicht, Beč 1897; L. Paz, Historia general del Alto Peru, hoy Bolivia, Sucre 1919; A. Arguedas, Historia general de Bolivia, La Paz 1922; J. M. Camacho, Historia de Bolivia, La Paz 1906; M. A . Milhaud, L'Amerique /atine, u Lavisse et Rambaud, Histoire generale, X., Xl., XII., Pariz 1909, 1904, 1905. G. N. Ustav. Od 1826---1878 t B . je izmijenila dvanaest us t-a va, većinomt nasilnim putem. Po sadašnjem ustavu od 17. X . 1880 B. je demokratska republika. Zakonodavstvo vrši kongres, sasta­ vljen od dvije komore. Članovi za­ stupničke komore biraju se izravno na 4 godine, a svake druge godine obnavlja se polovica zastupstva. U senat dolaze po 2 senatora za svako od 8 okružja. Biraju se na 6 god. , a svake druge godine obnavlja se tre­ ćina senata. U određenim slučaje­ BOLIVIJSKI GRB vima (kada treba ovjeroviti izbor predsjednika republike, prihvatiti njegovu ostavku, navi­ jestiti rat i t. d.) vijećaju i zaključuju obje komore za­ jedno (kongres). Kongres rješava i primjedbe predsjednika republike na zakone, prihvaćene u obje komore. Pred­ sjednik se bira izravnim tajnim glasovanjem sviju građana na 4 godine. Zastupnička komora može uz odobrenje senata optužiti predsjednika republike i ministre pred vrhovnim sudom, kojega članove ona bira na trojni prije­ dlog senata. J.A. Književnost. O početcima i razvitku bolivijske knjiže­ vnosti može se reći uglavnom, što i o književnosti ostalih zemalja latinske Amerike, jer su slične prilike stvorile i slične težnje zemalja i naroda, što je opet našlo odraza u njihovim književnostima. Isprva je bolivijska književnost jače ovisna o španjolskoj nego na pr. argentinska. Ima do­ duše pisaca s njezina vlastitog područja, ali nestalnost po­ litičkoga života i malobrojnost evropskoga življa prema urođeničkom nijesu pogodovali posebnom duhovnom ra­ zvitku. Radi toga se razmjerno kasno javljaju pisci, kojima su djela u biti bolivijska i koja se odlikuju lokalnim kolo­ ritom. Prvi su od njih Fra Antonio de la Calancha s dje­ lom Cor6nica moralizada del Orden de San Augustin (1600) i Bartolome Martinez y Vela s djelom Villa Impe­ rial de Potosi (1702). Oni iznose uz povijest i legende svo­ jega kraja. Nastajanjem nove državne individualnosti ja­ vljaju se mnogi pjesnici, kojima je na čelu L Manuel Loza (1789-1862), oduševljen domoljub i slobodar. U doba romantizma i revolucije ističu se nova imena. Daniel Calvo (1832-1880) iznosi motive iz života svoga kraja i naroda. Julio Jaimes uspješno opisuje lokalni ambijenat. U nove­ lama iznose život urođenika i naseljenika Nataniel Aguirre, Alcides Argiiedas i dr. Kao dramatik ističe se Benjamin Lenz, kao satirik Reyes Ortiz, te dalje pjesnici Jose Bu­ stamante (1821-1884) i Nestor Calindo (1830-1865). Lirik Rosendo Vi11alobo sentimentalni je sanjar pod utjecajem Lamartinea kao i većina bolivijskih pjesnika, koji naginju gotovo svi sentimentalnosti i melankoliji. Od suvremenika je najvažniji predstavnik moderne škole Ricardo Taimes Freire, odličan artist, kojemu je to zajednička crta s Ru­ benom Darijem, s kojim ga inače veže iskreno prijatelj­ stvo. A. M. BOLKAY, Stjepan, * Rimaszombat 1887, t Sarajevo 18. VIII. 1930, zoolog. Učio je u Budimpešti. U prosincu 1918 postavljen je za kustosa Zemaljskog muzeja u Sarajevu, gdje je vodio odio za kraliješnjake. Na tom je području objelodanio oko 100 zapaženih znanstvenih rasprava na hrvatskom, madžarskom, njemačkom i engleskom jeziku. BIBL.: Osno.ve uporedne osteologije anurskih batrahija, Glasnik ze· malJskog muzeja, Sarajevo 1919; Tablica za određivanje amfibija Jugo­ slavije, Glasnik Hrv. prir. društva, 34, Zagreb 1922; Kritische Bemer­ kungen zur Usteologie, Phy/ogenie u. Systematik der Anuren, Glasnik zem. muzeja, Sarajevo 1921-22; Catalogue of the Mammals Occuring in Bosnia-Hercegovina, Biologica Hungariea, knj. L, sV. 2 .. Budimpešta 1924; Preliminary Notes on a New Mole (Taipa hercegovinensis n. sp.) u Novitates Musei Sarajevoensis, br. I, Sarajevo 1925; Vber den Schiidel von Tri/on crocatus, Zool. Anz., sv. 72, 1927; Die Schiidel der Salaman­ drinen, Zeitschr. f . die gesamte Anatomie, Berlin 1928; Die zoogeogr. Bedeutung des Neretva-Tales, Glasnik zem. muzeja, Sarajevo 1928; Con­ tributions to the Knowledge of Lacerta muralis albanica, Glasnik zem. muzeja, Sarajevo 1928; Contrib. to the Herpetology of Northeastern Bosnia. Glasnik zem. muzeja, Sarajevo 1929; Ein Bei/rag zur geogr. RUSEVINE TIAHUANACA Verbr. des Proteus anguinus, Glasnik zem. muzeja, Sarajevo 1929; Amphibien u. Reptilien von Sarajevo und Umgebung, Glasnik zem. mu ­ zeja. Sarajevo 197.9. LIT.: R. Zaplata, Dr. Stjepan Bo/kay, u Glasniku zem. muzeja, god. 42., sv. 1 ., Sarajevo 1930. K. B. BOLLAND, Gerardus Johannes, * 1854, t 1922, profesor u Leidenu, istaknuti predstavnik filozofske misli u Nizo­ zemskoj; pristajući najprije uz Ed. v. Hartmanna, priklanja se oko 1899 Hegelovoj nauci, ne bez neke samostalnosti i !zražajne prednosti nasuprot teškome načinu, kojim se Izražava HegeL Kao odličan govornik B. je naišao na velik odziv u širokom krugu. Slobodoumnim, ne uvijek naučno opravdanim nazorima svojim često je izazvao oštre borbe i teške prigovore. U duhovnom životu Nizozemske ostavio je znatan trag u vrlo rasprostranjenoj školi, u kojoj se nastavlja Hegelova i njegova nauka. A.B-a. BOLLANDISTI, isusovci, koji izdaju kritičke životopise svetaca nastavljajući djelo, koje je započeo njihov subrat Bolland Johannes, * Julemont kod Bollandena (Liege) 3. VI!!. 1596, t Antwerpen 12. IX . 1665 . Poticaj za to djelo, kOJe se zove Acta sanctorum (v.) , dao je Bollandu isusovac H. Rosweyde, koji je udario osnove, a Bolland je njegov nacrt proširio i nastavio njegov rad. Sa suradnikom G. Henschenom izdao je 1643 prva dva folio-sveska sa životo­ pisima svetaca, koji se slave u siječnju. Treći suradnik toga djela Daniel Papebroch (1628-1714) i Henschen obilaze sve evropske knjižnice, skupIjaju golemu građu i time osnivaju »Musaeum hagiographicum« u Antwerpenu. Tri sveska o svecima veljače 1658 pokazuju još veću znanstvenu i teh­ ničku savršenost. U najsjajnijem razdoblju rada, 1668, izlaze 3 sv. za ožujak, 1675 za travanj, a 1688 3 sv. za svibanj. Novi suradnici pristupaju: K. Janninck i F. Baert. Flandrijska isusovačka pokrajina smatrala je časnom duž­ nošću, da »Acta Sanctorum« održi. Aleksandar VII. izja­ vljuje, da nikad nije bilo poduzeto djelo od veće koristi za Crkvu od ovoga. Papebroch je radi svoje slobode u kritici imao dosta neprilika, ali je našao zaštite kod Sv. Stolice (1697-1700). Do 1700 izišlo je 50 golemih folio-sve ­ zaka (do 7. listopada). Surađuju: K. de Bye, Ign. Rubens. Kada je isusovcima zabranjeno djelovanje, bollandisti se povlače u opatiju Coudenberg, a kad je i ona bila ukinuta, .preuzimaju ostavštinu premonstratenzi u Tongerloou, gdje Je. za provale francuskih četa velik dio građe skupa s mu­ zeJem propao. - Nanovo zaQočinju rad: l. de Boone, J . van der Moore, P. Coppers i J. van Hecke 1837 u kolegiju