32 i BOLlVAR - BOLIVIJA vlašću. Iste godine saziva kongres u Limu, gdje udesi, da su pojedine oslobođene države sklopile međusobno ugovore za navalu i obranu. Međutim su Bolivarovi protivnici rova rili svuda, a naročito u Kolumbiji. On se četiri puta odrekne vlasti, da je onda ponovno i neograničeno prihvati. Kad je 27. VIII. 1828 izdao temeljni državni zakon, koji je imao vrijediti do 1930, dođe do manjih pobuna. G. 1830 proglasi se Venezuela nezavisnom republikom, a zatim i Bolivija i Ecuador. Ostavljen od svih ponudi B. ostavku, koju kongres u Bogoti prihvati (1830). Još iste !lodine B. umre . Bio je dobar govornik. Premda borac za slobodu, vladao je konzervativno i diktatorski, ali zaslužio je naslov "Libertador de la patria«. IZV.: Colleccion de documentos relalivos a la vida publica del Liber tador. sv . 21, Car.,cas 1826-33; Correspondencla general del libertador S.t Bolivar, izd. F . Lar York 1866. LIT.: F. Loraine Pe tre, A life of the chief leader in the revolt .~ against Spain ln Vene- Ip!!,--"-------F~,
zuela, Lonrlon 1910; F.
Larnizabal i R. BIanco
Fombona, Vida de Si mon Bolivar, 3 sv., Ma drid s. a. 1918; A. de Ranero, Bolivar. Cara cas 1922; W. A . Scben well Simon Bolivar, Madrid 1922; P. Di valos y Lisson, Bolivar, Barcelona 1924; C. Par ra-Perez, Bolivar, Pariz 1928. G. N. BOLIVIJA, ju žnoamerička repu blika, koja je do bila ime po Simonu Bolivaru, oslobodi telju Južne Ame rike od španjolskog gospodstva. Smještaj i veli čina. B. se proteže između 10° i 23° j. šir. zapremajući po vršinu od 1,330 .000 km2 (po procjeni), pa je prema po ložaju tropska ze mlja, koja se pro teže u meridionaI nom smjeru 1450 km.NaSi1gra niči s Brazilijom, na J s Paraguayem it Argentinom, na JZ sa Chileom i na Z s Peruom. Poslije nesretnog rata s re publikom Chile B. je potpuno odreza na od mora, pa je uz Paraguay jedina kontinentalna dr žava u Južnoj Ame rici. razabal, 2 sv., New ~~?:;~~:T=7F=='f::;~:AfW;~==7.1?C~:i5~::]~:;:~~ oledbe glacijalne I~t ,o~M ~ sežu još niže. Bo Građa i reljef. BOLIVIJAt ja je nastavak ra Zemlja se sastoji od dva razi čita dijela, naime područja Anda i nizinskog područja istočno od Anda. Bolivijske Ande sastoje se od dva glavna lanca zapa dnih i istočnih Cordillera, između kojih je visok i prostran ravnjak, bolivijska Puna. Oba se golema lanca Cordillera protežu najprije prema JI, a onda prema J. Zapadni lanac CordilleJ a građen je uglavnom od kre dnih vapnenaca, koje mjestimice pokriva mlađe efuzivno kamenje, andezit i bazalt. Vrhunci su vrlo visoki i prete žito vulkanskog podrijetla. Visinom se ponajviše ističu vulkani Isluga (6000 m) i najviši vrhunac Sajama (6415 m). Istočni lanac Cordillera građen je pretežito od starih kri stalnih i paleozojskih škriljavaca, u kojima prevladava ka menje silurske formacije. Ovaj se lanac Cordillera raspada na tri prirodne cjeline, i to na područje rijeke Pilcomaya, na područje rijeke Rio Grande, pa u visočje La Paz. Područje rijeke Pilcomaya nabrano je u duge meri dionaIne bore, koje su mjestimice pokrite starijim mlađim eruptivnim kamenjem, pa je bogato različitim rudarna. Tako na pr. Tasna (5300 m) krije bizmut Chorolque (5600 m) kositer. Klima je ovdje sada potpuno suha, tako da je snijeg rijedak i na najvišim vrhuncima. ali za vrijeme ledenog doba pokrivao je snijeg i led sYe vrhunce do 4200 m aps. visine. Područje R. Grande za prema Sierra de Cochabamba. Neki je smatraju nastavkom Cordillera Real. Ona se mjestimice ispinje i iznad 4500 m, pa se na njoj mogu jasno vidjeti tragovi oledbe iz glaci jalnog doba. Visočje La Paz zovu i Cordillera Real. Tu se ispinje najviše brdo B. Illimani. Zapravo se sastoji od četiri vrhunca, od kojih je najviši 6860 m, građen od sitno zrna granita. Vrhunci su pokriti snijegom i ledom do 5300 m aps. visine, a ledenjaci silaze do 4900 m. Tragovi
- t gat je ledenjacima,
ledenjačkim jeze rima, morenama i eratičnim blokovi ma i masiv llampu s dva vrhunca vi soka od prilike 6500 m. Ravnjak bolivij ske Pune,koji obru bljuju oba andska lanca, visok je prosječno 3800 m i širok 240 km. To je područje bez otje canja, a u pluvijal no doba, kad su srednje Ande bile posve zaleđene, bi lo j e veliko jezero Bolivijska je Puna prema jugu potpu no suha, dok se na njezinoj sjevernoj strani proteže je zero Titicaca (v.) . koje jednom polo vicom leži na peru anskom području. Danas leži to jezero na visini od 3840 m te otječe rijekom Desaguadero prema JI u Lago Poopo ili Aullagas, smješte no južno od grada Orura na 3700 m visine i s površinom od 3000 km2 • Danas taj ravnjak prekri vaju mlađe erupti vne lave, pa se morfologijski ras pada na 5 priro dnih regija: Zavala Lipez, ko vnjaka Puna de Atacama, vrlo je suha i bez ikakva privrednog značaja, pa je poradi toga veoma slabo naseljena. Zavala Uyuni pro strana je uvala s istoimenom močvarom. Na istočnom rubu ove zavale nalaze se rudnici srebra. Zavala Poopo, koja pre lazi u 3675 m visoki Salar de Copaisa i u Pampa de Aullagas, obrubljena je na zapadu visokim brdima, u kojima je ru dničko područje Corocoro i staro znamenito mjesto Tia huanaco, gdje je od golemih blokova kamenja sagrađena Ak-kapana s "Vratima sunca«. Zavala Titicaca svakako je jedno od najvažnijih središta kulture, ali manjim dijelom pripada Boliviji. Nizinska regija u istočnoj B. raspada se u veći sjeverni dio, koji otječe prema Amazoni, i manji južni, koji pri pada porječju La Plate. Oba su dijela odijeljena blagom uzvisinom, koja se proteže od Ande do Brazilskog visočja, pa se među sobom veoma razlikuju. Dok je sjeverni dio dobro navodnjen i većim dijelom pokriven prašumama,
