29 BOLESTI ZANIMANJA - BOLGARY trebljavaju se danas benzini, te su trovanja benzolom rijetka. Kod proizvodnje parfema, umjetnih boja, jakih eksplo ziva, gdje se upotrebljavaju aromatski nitro- i aminospo jevi (trotyl = trinitrotoluol, hexyl = heksanitro - anilin, difenilamin, dinitrobenzol) dolazi do trovanja udisavanjem otrovnih para i njihovim djelovanjem kroz kožu. U ratnoj industriji, koja treba ogromne količine spomenutih eksplo ziva, dolazi kod radnika do otrovanja. U krvi ovi otrovi pretvaraju oksihemoglobin u methemoglobin, radi čega je boja kože karakteristično smeđa, u drugim slučajevima modra, naročito na vršku nosa, usnama , ušima i vršcima prstiju. Često obole radnici i od žutice radi oštećenja jetre. Od bolesti zanimanja, koje se razvijaju zbog fizikalnih uzroka, vrlo je važna ronilačka bolest. Jak pritisak zraka kod radova pod vodom u kezonima (caisson) izaziva kezon sku bolest. Kezoni su komore, u koje se tlači zrak, da se istisne voda, i da tako može radnik u suhom raditi praviti temelje mosta i slično. Ovaj rad ima tri faze: 1. kad radnik ulazi u kezon, i kad se počinje tlačiti zrak (kom presija), 2. rad u kezonu pod vodom i 3. kad radnik treba da iziđe iz kezona, i kad se tlak zraka u toj prostoriji sma njuje (dekompresija). Kod prve faze rada, ako se tlak previše naglo diže, do biva radnik boli u glavi i zubima i smetnje u uhu. Te smetnje obično nisu opasne. U drugoj fazi rad u suhoj komorici pod vodom .~o~ povišena tlaka nije opasan. Srce doduše kuca polagallIje I disanje je smanjeno. Treća faza rada je opasna, ako se tlak zraka naglo smanji, jer mjehurići dušika, koji se naglo oslobađaju iz tkiva, začepe fine kapilare i tako prouzroče. teška ošte ćenja: boli u mišićima i zglobovima, vrtoglaVICU, duševna poremećenja, kljenut, a često i smrt radnika. Ti simptomi ne nastupaju odmah, već iza nekog vremena, kako je radnik izašao iz kezona (četvrt do jednog sata). Bolesnik se tada stavi u posebnu sobicu - sličnu kezonu - u koju se tlači zrak (rekompresija). Biološki uzroci mogu izazvati bolesti zanimanja: zara zne bolesti. Tako radnici, koji rade s kožom, vunom ili dlakama. zaraženim bacilima bedrenice (anthraxa), mogu oboljeti od bedrenice kao bolesti zanimanja. Kako kod rada s konjskim strunama treba biti na oprezu i provoditi prije preradbe materijala dezinfekciju, pokazuje činjenica, da se u Engleskoj smatra svaka takva sirovina, koja dolazi iz Kine, zaraženom klicama anthraxa. Tuberkulozom se mogu zaraziti sestre pomoćnice ili bol ničarke u lječilištu. U nekim zemljama, na pr. u Njema čkoj, smatra se u tom slučaju tuberkuloza kao bolest zani manja u užem smislu riječi, t. j. sestra pomoćnica u slu čaju iznemoglosti dobiva rentu. Liječnik, kad suzbija koju zaraznu bolest, te od nje oboli, obolio je od te bolesti pri izvršavanju svog poziva kao od bolesti zanimanja. Crijevni nametnici - gliste - mogu također prouzro čiti bolest zanimanja. Tako Ankylostoma duodenale i An guillula intestinalis mogu kod rudara i radnika na cigla nama prouzročiti tešku anemiju. Kod nas je nađen An kylostoma duodenale kod ciglara, ali i kod seljaka, koji nisu radili u rudnicima ni na ciglanama. Inače taj namet nik dolazi u Evropi većinom kao bolest zanimanja i to ne vrlo često. Računa se, da u tropskim krajevima boluje od anemije, koju prouzrokuje Ankylostoma duodenale - ankylostomi asis - oko 50 milijuna ljudi i da ih godišnje umire ne koliko stotina hiljada tako, da je ta bolest u tropima važ nija od ostalih socijalnih bolesti, kao što su tuberkuloza, sifilis i malarija. Ankylostoma duodenale poznavali su već Egipćani 1600 pr. Kr. Kao bolest zanimanja dobila je ankylostomiasis značenje prigodom bušenja i gradnje Gotthard-tunela. Čo vjek postane zato tako anemičan, jer ovaj 1-1 ,5 cm veliki nametnik izlučuje neku tvar, koja sprečava zgrušavanje krvi. Svagdje ondje, gdje se taj nametnik zagrize u sluznicu crijeva, gubi čovjek dnevno po jednu kap krvi. Dovoljno je 100 takvih glista pa da dođe do teške anemije, a kod sekcije pojedinih ljudi našlo se u crijevima i 4000 komada. Osim toga je utvrđeno, da taj nametnik može živjeti i do 10 godina. Osim spomenutih bolesti zanimanja ima još cio niz tih bolesti, kao na pr. nystagmus (titranje očne jabučice) kod rudara, patološke promjene u laktovima i ramenim zglobo vima kod bušenja s pomoću komprimiranog zraka, i t. d .). Statistički se utvrdilo, da gotovo polovica svih bolesti, koje radnici dobivaju radi zanimanja, otpada na bolesti kože. Kiseline, lužine, boje, otapala, kao benzol, terpentin, šećer, pilovina nekih vrsta drveća, termički uplivi i t. d ., mogu prouzročiti upalu kože (dermatitis i ekceme). Zbog rada sa solima kroma mogu nastati čirevi. Radnici, koji rade s različitim kemikalijama, mogu postati preosjetljivi te oboljeti, kad dođu u dodir s malenim količinama te tvari. Tako neki radnici dobiju na rukama odmah ekcem - ako ne rade s gumenim rukavicama - a dođu u dodir kod ponikljavanja sa solima niklja. Rad s mineralnim uljima, katranom, smolom, arzenom može prouzroičti na koži rak, a isto tako rad s rentgenom. Ovoj su opasnosti naročito izvrgnuti liječnici rentgenolozi i pomoćni personal, koji radi s rentgenom. Premda su silikozu pod nazivom »rudarske sušice« pozna manja raspravljeno je na 7. i 18. zasjedanju Međunarodne konferencije rada u Ženevi 1925 i 1934, te je o tom Među narodni ured rada izdao knjigu: Odšteta kod bolesti zani manja na francuskom, engleskom i njemačkom jeziku. Prema odredbama našega Zakona o osiguranju radnika iz 1922 (§ 84. stav 4. i 5.) izjednačene su s nesretnim slu čajem pri radu slijedeće bolesti zanimanja: sva akutna tro vanja, kronična trovanja olovom, živom, fosforom, benzo lom i njegovim homolozima, amino- i nitroderivatimll aromatskog reda, nitroznim plinovima, zatim oboljenje od anthraxa pri radu sa životinjskim otpatcima, a kod mornara kolera, kuga, žuta groznica i beri-beri. No prema odred bama našega zakona može ministar socijalne politike i na rodnog zdravlja protegnuti davanje odštete iz grane ne sreće i na druge bolesti zanimanja. Premda su silikozu pod nazivom »rudarske sušice« pozna vali Amatus Lusitanus i Paraceisus već u 16. st., ipak se kao otac medicine rada smatra Bernardo Ramazzini, koji je 1700 napisao prvo djelo o obrtnoj higijeni. Prvu kliniku rada u Evropi osnovao je Devoto 1910 u Milanu. U Berlinu postoji sada sveučilišni zavod za bolesti zanimanja prof. Baadera, a u Miinchenu Institut za medi cinu rada prof. Koelscha. U Rusiji je postojao u Moskvi Obukov Institut za profesionalne bolesti sa kliničko-higi jenskim i eksperimentalnim odjelom, u Lenjingradu Institut za higijenu rada, a slični u Harkovu, Kijevu, Smolensku. U Japanu postoji u Kurašaki-u Institut za ispitivanje rada. LIT:: Bibliografija industrijske higijene, koju izdaje četvrtgodišnje Međunarodni ured rada na francuskom, engleskom i njemačkom jeziku. a registrira godišnje nekoliko hiljada naučnih radova na tom polju medicine. Međunarodni ured rada izdao je 1932 enciklopediju Higijena rada u dva velika sveska sa suplementima na francuskom i engleskom jeziku. Nijemci imaju dvije vrlo dobre knjige: opsežniju od Koeischa. lierufskrankheiten. štampanu 1935--1937 u dva sveska, i manju od Baadera, Gewerbekrankheiten, 1931. Na engleskom jeziku postoji dobra knjiga: H. Legge, Industrial maladies, 1934. Na hrvatskom jeziku napi sao je A. Stampar u Soeijalnoj medicini poglavlje Zaštita radničkog zdra vlja, 1925, i Br. Kesić, Higijena rada i profesionalne bolesti, 1939. M . S-r . BOLEST SPAVANJA, infekciozna bolest, koja vlada endemski u Africi, naročito u toku rijeka Konga, Nigera, Senegala i gornjeg Nila te na obalama Viktoria-jezera i Tanganjike. Traži mnogo žrtava među urođenicima. Uzro čnik joj je praživ Trypanosoma gambiense. Bolest prenose dvije vrste t. zvo Tse-Tse muhe, Glossina palpalis i morsi tans. Njih ima samo u Africi, zbog čega je i bolest spavanja ograničena na Afriku. Muhe sišu čovječju krv pa se ubo dom bolesnog čovjeka inficiraju tripanosomima i prenose bolest na zdrava čovjeka. Bolest je kronične naravi, nelije čena traje 11/2 do 4 god. i svršava često smrću. Znakovi su bolesti u početku periodična vrućica, osipi, otok kože i povećanje limfnih čvorova, naročito na vratu. Kasnije se javlja glavobolja, duševne smetnje, grčevi, smetnje kod hoda i dr. U zadnjem stadiju omršavi bolesnik do kosti, oslabi do iznemoglosti i onda zapada u jaku pospanost (-+ Encephalitis lethargica). Te pojave dolaze od upale mozga i mozgovnih opna. Za života bolesnika uzročnici se nalaze u krvi, u soku limfnih čvorova i u tekućini centralnog živćevlja (liquor cerebrospinalis). Bolest se li ječi injekcijama preparata germanina i sl. Borba protiv nje sastoji se u uništavanju muha, sustavnom liječenju bo lesnika i injekcijama spomenutog preparata. Važna je izo lacija bolesnika, kontrola granica, pa i prisilna seoba pučanstva. F. M. BOLEYN, Ana -+ Ana Engleska. BOLGARY, selo u autonomnoj Tatarskoj SSR, blizu lijeve obale Volge, niže ušća Kame, poznate i kao Uspen skoje (Selo), prema nekdašnjem samostanu. Od 6.-13. st.
Stranica:Hrvatska enciklopedija sv III 01-100.djvu/37
Došlo je do problema prilikom ispravljanja ove stranice
