svome razvitku upio je (adsorbirao. v , adsorpcija) neku
količinu željeza. od čega je crven. Osim željeza adsorbirao
je silicijski dioksid (Si02). titanski dioksid (Ti02). pa ne
što malo fosforne kiseline (P20S). manganskog oksida
(Mn02) i dr. U nekima zna biti toliko željeza da čine
prijelaz u željeznu rudu limon it. Isto tako se naiazi u ne
kima toliko silicijskog dioksida. da čine prijelaz u glinene
stijene. U nekima se oolazi i mangana, na pr. u boksitu
od Bukovice na Duvanjskom Polju. toliko. da čine prijelaz
u mangansku rudu psi/omelan. Boksit je prvi put nađen u
Fran~uskoj (1821) kod mjesta Les Baux (čitaj: Le Bo). pa je
po njemu dobio ime boksit (ne valja bauksit). Kasnije se
namjeriše na isti mineralni materijal kod Bohinjske Bistri
ce. pa ga nazvaše po tom mjestu vohajnitom (prema nje
mačkom nazivu mjesta 1170cheiner Feistritz). Boksitni mate
rijal nađen je 1847 i u Dalmaciji kod Kljaka u okolini Dr
niša. pa je po tom nalazištu nazvan kljakitom. Danas se u
mineraloškoj nauci ne upotrebljava naziv vohajnit, dok se
naziv kljakit zadržao, pa je čak mineralog Kornu (Cornu)
uveo u mineralošku literaturu dvije vrste kljakita. alfa
kljak!t i beta-kljakit. Boksit je u Hrvatskoj veoma raspro
stranJen. tako da Hrvatska pripada u države, koje su
~o~sitom naj~ogatije. Glavna su mu ležišta po kr a
~evlma dairnatmskoga. hercegovačkoga i ličkoga krša. Tu
Je postao otapanjem vapnenjaka, u koje je zašao pri nji
hovu postan~u: Kako su vapnenjaci u vodi topljivi, osobito
u onoJ, u kOJoJ ima C02. a boksitni napomenuti minerali to
nisu, voda je otapala vapnenjake. a ostavljala boksitne mi
ner~le. Njih je v?da to~om dugog vremena nanosila u pu
kotIne. uvale. duhbe, gdje su se sabrali u velikim količina
m~.. Tako su poznata velika ležišta u Velebitu na Grginu
BrIJegu, kod Gračaca, Rudopolja. Mazina u Lici. u okolini
Obrovca. Ervenika, Drniša i drugdje u Dalmaciji, zatim u
Hercegovini u Rakitnom Gvozdu na Čvrsnici. oko Posušja.
Sirokoga Brijega. Čitluka. Žitomislića (u okolini Mostara).
kod Studenih vrela. na Duvanjskom polju i drugdje. B. je
veoma važan mineralni materijal za dobivanje elementar
nog aluminija (-+ aluminij). Drugoga minerala za dobivanje
toga elementa u većim količinama i nemamo. Za dobivanje
e~ementarnog ~luminija dobri su samo oni boksiti, u kojima
SI02 ne prelazI 3-4°/0. A pretežni dio naših boksita baš je
tak~v. Mnogo se upotrebljava za priređivanje aluminijskih
spoJ~va n~ pr. za prir.eđivanje alauna. aluminijskog sulfata,
u ghnenoJ, cementnoj i kemijskoj industriji i t. d.
LIT.: M. Kišpatić, Bauxite des kroatischen Karstes und ihre Entstehung.
Neues Jahrbuch fiir Mineralogie, sv. XXXV ., s. 513; F. Tučan, Terra
rossa, .deren Natur und Entstehung. Ibid.,
s. 401; Isti, Prilog mineral
no'!'e I kemijskome poznavanju ličkih boksita, Rad HA, knj. 249, str. 49;
Isti, Pogledi na geokemiju dinarskoga krša, Ibid. • knj. 246, str. 63; Isti.
zu~ Bauxitfrage, Centralblatt fiir Mineralogie i t. d .,
1913, s. 65; Isti,
N,ase r~dno blago, Matica Hrvatska, 1919, str. 96; F. Kerner v. Marilaun,
(jeolofl,e der Bauxltlagestatten des siidlichen Teiles der osterreichisch
ungarIschen Monarchie, Berg- und Hiittenmiinnisches Jahrbuch, sv. 64,
s. 139; J. de Lapparent. Sur la constitution min~ralogique des bauxites
e,t de ,:al~aires au. contact desqueles on les trouve. Comptes Rendus de
I A~ademle des SCiences, knj. 178, str. 581; E, Dittler. Bauxit und La
terlt. Handbuch der Mineralchemie. knj. III., 2.• str. 481 .
F.T.
BOKVICA → Trputac.
BOL. Klinička su iskustva najprije pokazala. da se kod
oSjeta boli radi o posebnoj vrsti (modalitetu) osjeta. a
ne valjda o komponenti, koja je drugim osjetima priklju
čena i raste s pojačanjem kojeg podražaja (pritiska, tem
perature) nerazmjerno brže nego sam osjet pritiska, vru
ćine i t. d. Ima slučajeva kod oboljenja, osobito kičmene
moždine, u kojima ni najjača oštećenja kože ne izazovu
osjet boli (analgezija), dok su drugi kožni osjeti potpuno
sačuvani. Pored toga uspjelo je Freyu pokazati, da se na
koži nalaze gusto poredana mjesta (50 do 200 na cm2 ),
s kojih se i malim pritiskom zašiljene čekinje (algezimetar)
?adu izazvati ne osjeti pritiska, već izraziti osjeti boli bez
Istodobnog osjeta pritiska ili topline. Osjetni organi boli
smj.ešteni su u najpovršnijem sloju kože (epidermis) u
obhku slobodnih završetaka živčanih niti između epider
mal!l.ih stanica.•O.sim ko~e osjetljivi su za bol zbog me
ham~kog podrazaja (ozlJede) također pokosnica. vanjski
(parIeta)~~) list potrbušnice i poplućnice, moždane opne,
spolne zhJezde i veće krvne žile, malo je osjetljiva sluznica
usne šupljine s izuzetkom vrška jezika i zubi, a bezbolno
se mogu dirati. pa i rezati vezivo, mišići, same kosti (osim
pokosnice) i skoro svi unutrašnji organi, uključivši i mozak.
Jake boli trbušnih organa tumače se kao posljedica grče
vitih kontrakcija glatkih mišića u ovim organima ili kao
posljedica raznih patoloških procesa u njima. Već činje
nica. da se mehaničkim oštećenjem tkiva ne dadu izazvati
kod svih organa osjeti boli, iako uz druge uvjete mogu
mnogi organi biti uzrokom najintenzivnijih boli, dokazuje
iznimni položaj osjetila za bol između ostalih osjetnih orga
na. Svaki osjetni organ udešen je u normalnim prilikama za
jednu vrst podražaja (-+ adekvatni podražaj). na pr. oko
za svijetlo, uho za titraj zvuka i t. d. Osjetila za bol
reagiraju na najrazličitije podražaje: mehaničke. toplinske,
kemijske. elektriGne i na patološke procese u organima. Bol
se može izazvati i podraživanjem samih centripetainih
živaca kože (osjeti pritiska i topline se u tom slučaju ne
pojave). S toga razloga bilo koji pritisak na periferne živce.
!ia pr. zaraslica na amputacijonom bataljku. uzrokuje vrlo
mte.~z~v~e boli. koje se ne osjećaju na mjestu pritiska. nego
proJIcIraJU u čitavo područje, koje podraženi živac inervira.
tako da čovjek osjeća bol ruke, koje niti nema (anaesthe
sia dolorosa). Od ostalih osjetila razlikuje se osjetilo za bol
nadalje i slabom mogućnošću prepoznavanja. na kojem
mjestu podražaj djeluje i kakove je vrste. a napose time,
što ne postoji adaptacija za trajnije podražaje. Osim toga
je i latencija (vrijeme od momenta početka podraživanja
do početka osjeta boli) razmjerno duga, -
može trajati
i nekoliko sekunda. To svjedoči. da podražaj osjetila za
boli nastaje time. što su u tkivu, podraženom mehaničkim
ili drugi~ načinom, izazvani kemijski procesi, kod kojih
se stvaraju produkti karakteristični za oštećenje tkiva. I
reakcije na bolne podražaje su drugačije nego reakcije
?stalih osjetnih organa. Zajedničke su svijesne ili nesvi
Jesne (refleksne) reakcije mišičja. a karakteristične za bol
su uz to i reakcije organa inerviranih od autonomnog
živčanog sistema: proširenje zjenice. porast ili pad krvnog
tlaka. ubrzanje bila. eventualno pojava znoja i t. d. Bol
prema tome stoji u službi zaštite organizma pred ošte
ćenjem.
BOL, ohran (bolus aluminicus), glineni mineral iz grupe
alofana. Koloidski. Sastavlja jedre mase, koje su crveno
smeđe i crvene u različnim nijansama. Masna je opipa i
sjajna ogrebao Po kemijskom sastavu to je alumosilicijska
kiselina. U vodi se raspada, pri žarenju otpušta vodu i tada
postaje čvršći. Nalazi se po pukotinama i šupljinama ba
zaltnih stijena. a negdje stvara i svoje zasebne slojeve
kao taložni materijal. Najviše ga upotrebljavaju kao boju,
priređuju od njega crvene pisaljke, crvenu kredu kit i
različno posuđe. Nekad su ga upotrebljavali i uljekarstvu
(→ Bolus).
F. T.
BOL, mjesto na južnoj obali otoka Brača. Po prof. Skoku
ime dolazi od lat. riječi val/um »zemljano utvrđenje na
palisadama«. Visoki greben Vidove Gore (778 m) štiti ga
od hladnijih sjevernih utjecaja. osim bure, koja je zbog
velike vertikalne razlike u reljefu vrlo snažna. a iz vino
rodnih glinenih terena u okolini izbijaju i stalni izvori i
snabdijevaju mjesto vodom - prava rijetkost na našim
Stranica:Hrvatska enciklopedija sv III 01-100.djvu/32
Ova stranica nije ispravljena
