18 BOKA KOTORSKA (Foto Laforest, Hercegnov/) POGLED NA KUMBORSKI KANAL primala i manje pritoke. U depresijama, koje su postajale erozijom flišn.ih naslaga, zaostajali su otporni vapnenački humovi - današnji bokeljski otočići. Najzad je rječni tok prekinut krškim procesom. Kroz vapnenačke grebene voda je ponirala i u flišnim naslagama stvarala zatvoren~ deI;Jre sije, koje vidimo na batimetrijskim kartama B. K. IzdIzanjem morske razine poslije ledenog doba potopljena je složena dolina bokeljske rijeke i obrazovao se današnji zaliv. Ljepote su ovog mladog zaliva u oštrim oprekama, koje graniče s divljinom. Goli vapnenački grebeni dižu se naglo i oŠtro, osobito iznad unutrašnjeg zaliva. Orjen i Lovćen, kao čuvari ove rijetke ljepote, ističu se nad cijelim krajem. Blago nagnuto i šumovito flišno podnožje prava je su protnost divljim i pustim vapnenačkim hridinama. Naj ljepše je posjetiti B. K. s mora . Šetnja kroz zaliv puna je raznolikosti i iznenađenja. Tek iz blizine ponovno vidimo, da zaliv ne prestaje i da se tjesnac širi u novi zaliv, koji nam je skrivao goli vapnenački greben. Krajolici se stalno i brzo mijenjaju, a svaki ima svoje osobitosti, ljepote i čari. Bogatstvo i raznolikost slika jedna je od glavnih odlika B. K. Goli vapnenački grebeni i f!išni zeleni pojas uzduž obale razlikuju se međusobno i klimatski. Dok vrhove vapne na čkih obala prekriva snijeg, na pitomoj obali cvjeta limun i lugovi palma dočaravaju svu ljepotu tropske vegetacije. Susjedstvo ovolikih klimatskih razlika često dolazi do izra žaja: risa nska bura i moćni levant osjetljivo snizuju tem peraturu u primorju i uznemiruju more u otvorenijim dje lovima zaliva. Zaklonjenija mjesta, na pr. Hercegnovi, manje osjećaju hladne vjetrove i imaju vrlo blagu klimu. Vlažni jesenji jugo dogo ni s mora oblake i prisiljava ih, da na padinama Orjena i Lovćena izluče najveće evropske količine oborina (Crkvice 4640 mm). No i kraj velike koli· čine oborina okolni su grebeni bezvodan kraj, jer voda brzo stukne kroz pukotine u vapnencima. U flišnom pod nožju javljaju se vrela ili prave rijeke (škurda kod Kotora). Gole i strme vapnenačke strane nemaju gotovo nikakve gospodarske vrijednosti, samo je uski pojas f!iša pogodan za ratarstvo. Obradive površine najprostranije su u pojasu, koji se nadovezuje na prednji zaliv: grbaljska župa na jugo istoku i okolica Hercegnovog i Zelenike na sjeverozapadu. Maslina i vinova loza glavne su kulture. Uspješno gajenje limuna i naranača pokazuje, da bi se različite južne kul ture mogle gajiti u znatno većoj mjeri. Bolje prometne veze s većim mjestima u zaleđu omogućile bi velik razvoj gajenja zimskog povrća. Premda su uvjeti za ratarstvo na f!išnom pojasu d05ta povoljni, on je suviše malen, da bi mogao osigurati život svojIm brojnim stanovnicima. Visoke vapnenačke stijene i moćne planine iza njih odijelile su BokeIje od zaleđa i uputile ih na more, gdje su od naj starijih vremena i na različne načine tražili izvore života i bogatstva. Na žalost, pomorske odlike B. K. nisu dolazile do traj nijeg i potpunijeg izražaja. Stalnu i važnu ulogu u pomor skoj trgovini mogu imati samo one luke, koje imaju dobre veze s prostranim zaleđem, i to u prvom redu luke na otvorenim morima. Ovim se objašnjava, zašto B. K. nije imala ni trgovačkog značenja manje pogodnih pristaništa i zašto su se njeni istaknuti pomorci iseljavali u luke trgo vački povoljnije smještene. Velik razvoj i značaj moder nog pomorskog saobraćaja traži i sigurna vojna uporišta za održavanje slobode i vlasti na moru. U vojničkom po gledu B. K. ima najbolji položaj u Jadranskom, a vrlo va žan u Sredozemnom moru. Iz B. K. vrlo je lako nadzirati ulaz i vršiti napadaj u cijelom južnom Jadranu, a može se lako ugroziti i srednji dio Sredozemnog mora. S druge strane visoke i strme planine olakšavaju obranu i čine gotovo nemogućim napadaj bilo s mora bilo s kopna ili iz zraka. Ali ova važna odlika nije donijela trajne sreće Boki, a bila je uzrok neobičn.ih međunarodno-političkih kombi nacija i mnogih tragičnih događaja. Svaka veća promjena novijeg vremena u kraju oko Jadranskog mora teško se odražavala u životu B. K. Prema posljednjem popisu (1931) bilo je u općinama oko B. K. 35 .608 stan. Uglavnom su katoličke vjere one općine, koje nisu nikad bile pod turskom vlašću, dok sta novništvo grčkoistočne vjere sačinjava većinu u neka dašnjem turskom dijelu B. K.: u hercegnovskom, risanskom i grbaljskom kraju. U bivšem mletačkom dijelu jedino su Paštrovići grčkoistočne vjere. U doba manjih brodova i nesigurnosti na moru glavna mjesta B. K. bila su na obali unutrašnjeg zaliva (ilirski Risan i sredovječni Kotor). Razvojem pomorskog saobra ćaja, povećavanjem sigumosti na moru i pretvaranjem B. K. u ratnu luku veći su značaj dobila mjesta u pristu pačnijem vanjskom toplansko-tivatskom zalivu. Kotor je još uvijek najvažniji grad (5.367 stan.) , upravno i pro svjetno središte Boke i mjesto najljepših bokeljskih uspo mena, ali u novo doba nema dovoljno uvjeta za razvoj (-+ Kotor). Risan (3.874 stan.) , zloglasno gusarsko gnijezdo Ilira, ima najlakši pristup u zaleđe, koje mu svojim skro mnim stočarskim proizvodima (kas tradina i drugo) ne može osigurati veće blagostanje (-+ Risan). Perast, čuvar Veriga, domovina je najboljih bokeljskih kapetana, o ko jima govore lijepe i gotovo opustjele palače. Mjesta na obali vanjskog zaljeva, osim Hercegnovog, siromašnija su prošlošću, ali im je sadašnje vrijeme sklo nije. Ratno pristanište osiguralo je Tivtu (3.329 stan.) razvoj, a dovoljno ravna prostora omogućava smještanje potrebnih uređaja (-+ Tivat). Kumbor je u središnjem i užem dijelu pogodno ratno uzletište. Hercegnovi je naj veće mjesto u B. K . (12.110 stan) i ima najbolje veze sa zaleđem, iz koga su njegovi osnivači i prvi gospodari. Zbog ugodne klime i pristupačnosti Hercegnovi s okolinom ima među bokeljskim mjestima najveći posjet stranaca (-+ Her cegnovi). Budva, Sušćepan i Petrova, plemenske tvrđave i pribje žišta Paštrovića, izlaze iz geografskog okvira B. K. Ali ovaj je kraj upravnom podjelom i prošlošću tijesno vezan s B. K. Paštrovska obala lijepih žala, ugodne klime, otvo renih morskih VIdika i slikovitog primorja privlači iz go dine u godinu sve veći broj posjetilaca. LIT.: E. BrUckner. Da/matien und das {jster. Kilsten/and, Beč 1911; L. Savieki, Sulla morf%gia delle Boche di Cattaro, Rivista geograf. italiana, Rim 1912; Isti, Postanak Boke Kotorske, Glasnik Geograf. društva. Beograd 1912; G. Lachner, Der westmontenegrin/sche Karst und sein hydrographischer Zusammenhang mit der Bucht von Cattara, Petermanns Mittei!., Gotha 1917; J. Cvijić, Geomorf%gija, sv.! .. . Beograd 1924; L. Adamović. Die Pflanzenwelt der Adria/ander, Jena 1929; H. Baulig, Le litara/ da/mate, Annales de geographic, Pariz 1930; A. Baldacci, Le Bocche di Cat tara , Rivista di Geografia, Rim 1932; B. ž. Milojević, D/narsko primorje i ostrva, Posebna izdanja SKA. Beograd 1933. J. R-ć. Povijest. Naziv, vjerojatno od talijanske riječi Bocca (usta, otvor), označuje u početku sam ulaz (Mon. ~ag., Iy, 223, 227), kasnije čitav zaliv s okol~im kopn?m. I .z amJe njuje iza porušenja Risna stari nazIv., StarosJedIOcI Bokc bili su Iliri, vjerojatno dio plemena PIrusta. Oko 250 pr. Kr. osnovalo je ilirsko pleme Ardijejaca pod kraljem Agronom samostalnu državu uz južni Jadran sa sjedište~ u Skodri. Sukobi s grčkim kolonijama na Jadranu dadose povoda, da se umiješaju Rimljani, koji nisu gle.dali dobr~m okom osnutak ilirske države. Da oslobode grcke naselJe nike na Visu od ilirskih gusara i da osvete smrt rimskog poslanika, Rimljani stupiše u rat s kraljicom Teuto~, udovom Agronovom, i prisiliše je, da se s nekoliko svoJIh pratilaca povuče u utvrđeni Risan. Mir, sklopljen 228, nij~ potrajao dugo, jer 168, u trećem ilirskom ratu, RimljanI osvojiše ilirsku državu i odvedoše posljednjega kralja Gencija u triumfu u Rim. Administrativno podijeliše Rimljani Boku u dva podru čja, Rizonite i Agravonite, po gradovima RisI?-u i Akruv.iju, i potčiniše ih konventu Narone. Za dugotrajne .~lad~vme: koja je slijedila, uhvatio je latinski utjecaj useljIvanjem I asimilacijom starosjedilaca vrlo dubok korijen, tako da se
Stranica:Hrvatska enciklopedija sv III 01-100.djvu/26
Došlo je do problema prilikom ispravljanja ove stranice
