Stranica:Hrvatska enciklopedija sv III 01-100.djvu/23

15 BOJNI BROD TALIJANSKI BOJNI BROD .LITTORIO. sektorom djelotvornosti. Znatno je poboljšana i podvodna zaštita, i to oklopom i još više usavršenjem već prije po­ menutog sistema nepropusnih pregrada i ćelija. Za obranu od noćnih napadaja torpiljarka snabdjeveni su bojni bro­ dovi i jakim reflektorima, koji rade u tijesnoj vezi s broj­ nim brzometnim lakim i automatskim topovima. Osim toga imaju često oklopnjače i zasebne protutorpedne mreže, koje se spuštaju na sidrištu, te se i tako kušaju osigurati od torpednih napadaja. Dolazimo do pn-ih godina novog stoljeća, do tako zvane preddreadnoughtske ere, koju karakterizira golem napredak brodske artilcrije, za kojom zaostuje sve drugo pomorsko oružje. "elike oklopnjače ovog razdoblja nazivaju se od­ sada gotovo isključivo »bojnim brodovima«, battle ships, na"i di battaglia, Schlachtschiff, te imaju ove karakteristi­ ke: deplacement od 12-16 .000 t, četiri teška topa od 2-tO do 305 mm, 10 do 12 topova srednjeg kalibra i 15 do 20 lakih brzometnih topova i mitraljeza. Brzine se kreću od 18 do 20 čvorova. Oklop je od najotpornijega niklova čelika, i to u pojasu 250 do 300 mm, na palubama 50 do 70 mm, na kulama teških topova do 300 mm, na zapovjedni­ čkim tornjevima i stanicama do 305 mm. Napredak je oso­ bito velik kod artilerije, i to najviše kod teških, automat­ skih i brzometnih topova. Povećani domet topova, brzina vatre, naročite metode gađanja i upravljanja vatre s opti­ čkim i električkim uređaj ima obećavaju teškim topovima premoć kao i brzo i odlučno svladavanje slabije naoruža­ noga pa eventualno i bržega protivnika. Rađa se i ubrzo prevladava doktrina »all big gun« (sve je teški top), on će donijeti odluku u bitki, i to već na velike udaljenosti, za ­ hvaljujući postignutoj brzini i preciznosti vatre. Pored njega treba samo još što jače protutorpedno naoružanje s većim brojem lakih i automatskih topova. Tako je došlo do poznatog »dreadnought«-tipa, nebojše, koji je imao ove glavne osobine: 18.000 t, 10 topova od 305 mm i 24 laka topa od 76 mm, 24.7000 KS, brzinu od 18 čvorova, oklop mu je bio uglavnom istih dimenzija, kako je gore spome­ nuto. Za dreadnoughtima su slijedili još veći i jači bro­ dovi »super«-tipa, u eri kojih je započeo i svjetski rat. U pojedinim susretima, napose u bitki kod Jitlanda, pokazalo se, da su mnogi od bojnih brodova bili doduše odlično na­ oružani, imali su i dovoljnu brzinu, ali da se suviše malo m~rilo za njihovu defenzivnu moć, naročito u pogledu Čvrstoće brodskog tijela i podvodne zaštite. Ovo se od­ nosilo na obranu od prodiranja zrna i njegove razorne moći u unutrašnjost broda kao i na zaštitu od torpednih pogodaka. Ovi posljednji bili su često još znatno opasniji, NJEMAC:KI non·;r BROD "SCHARNI-IORST" (1936) Gore: Presjek; dolje: Topovi jer j~ punjenje torpeda znatno poraslo, i učinak je pod­ vodllIh eksplozija bio znatno jači od učinka nadvodnih. Torpiljarke i razarači bili su znatno manje opasni, jer je za obranu i odbijanje njihovih torpednih napada često bila potp.un? dov?ljna brojna .lak~ artilerija. Znatno opasniji prot~vnlk bOjnog ~roda bila Je podmornica. Mora se pri­ znati, d~ su se vOjno-pomorski krugovi i tehničari premalo ob~zlrali na toga novog dušmanina. Ipak u toku cijeloga SVjetskoga ~ata podmornica nije. nikada ozbiljno ugrozila prevlast velikoga modernoga bOjnog broda, i on je zadr­ žao svoju punu moć na pučini, no svakako uz potrebne taktičke i tehničke mjere. Stariji bojni brodovi iz tako zva~ev preddreadnoughtske ere zaista nisu mogli izdržati uspjesne torpedne napade, i jedan do dva torpeda lansi­ rana .b~l? iz podmornice bilo iz torpijarke mogli su in POtOPiti lli potpuno onesposobiti za borbu. Dreadnoughti i supe:-dreadnough~! izdržali su mnogo više, i nijedan od tak,: ,lh br.odova lilje potopljen za vrijeme spomenutog rata, n? Ipak J~ zbog tl?rpedll1h pogodaka njihova ubojna moć bila smanjena, brzIlla reducirana i t. d . Imajući sve to u vidu (t. j: jak uči.nak zrna i torpeda), izvršene su mnoge konstruktivne prelllake brodskih tijela, pojačan oklop i podvodna zaštita osobitim vanjskim valjkastim tankovima (bulges), uvedene su sprave za osluškivanje i smjeranje podmornica, paravani za obranu od mina i t. d . Osim toga su bojni brodovi polazili na veće i dalje akcije samo uz pratnju većega broja sitnih jedinica. Dalji protivnici boj­ nog broda bili su pod konac ovog rata i mali brzi torpedni čamci, koji su znatno podesniji za napade (kod mirnog vre­ mena i u obalskim vodama) negoli velike torpiljarke i ra­ zarači. Poznato je, da je jedan takav čamac potopio austro­ ugarski bojni brod »Szent Istvan« 1918 u blizini otočca P.rem~de. Napada~i iz zraka bomba"1a ili torpedima podu­ z.l~ali su se. u SVjetskom kao i sadt. 1jem ratu, ali su vrlo rijetko mogli potpuno onesposobiti brodove ovog tipa. (Na­ padaj uTarentu 1940). U prvim godinama nakon svjet­ skoga rata nastao je neki zastoj u gradnji bojnih brodo­ va. S mnogih se strana nastojala smanjiti njihova važnost ističući sve dosadanje neprijatelje kao onoga novoda i naj­ moćnijeg - avijaciju. Isto tako su nastojali p~jedinim ugovorima bar smanjiti njihovu tonažu i ograničiti njihov b~oj i .t31ko reducirati troškove. Sve ovo uspjelo je samo ?jelomlcno i .na kratko vrijeme. Svi ti ugovori bili su jed~n za drugim otkazani i ponovo je započelo građenje nov~h bo)nih brodova, većih i jačih i sposobnih za odolije­ vanje sVim dosadanjim protivnicima, pa i avijaciji. Da bi ~e što bolje predusrelo napadima iz zraka, znatno je poja­ cana protuaeroplanska artilerija nesamo topovima, nego i kompliciranim uređajima za upravljanje vatre, aparatima za osluškivanje i reflektorima za osvjetljivanje neba. Pre­ udešene su i pojačane oklopne palube, kojih ima sada dvije do tri. Znatno je povećana i tonaža, pa se ona sada penje do. p.reko . 40.00~. t ?čplaceI?enta. Nastojala su se i pored velikih dimenZija sto bolje zadržati dobra manevarska svojstva, kako bi brodovi i manevrum mogli izbjeći bom­ bama i torpedima. BrzIlle su vrlo znatne i izJfuse oko 30 čvorova, a akcioni radiusi više tislića morskih milja. Glavno naoružanje ovakvih gorostasnih bojnih brodova sastoji se iz 10 do 12 topova od 406 mm i brojnih protu­ torpednih i protuaeroplanskih topova srednjega i lakog kalibra kao i automatskih topova i mitraljeza. Palubni oklopi novih sistema iznose preko 200 mm, a u vodenoj liniji oko 400 mm, glavni topovi nalaze se po tri do četiri u kulama zaštićenima oklopom od preko 400 mm debljine. Zahvaljujući svojim divovskim dimenzijama bojni brodovi nose danas na svojim palubama u posebnim i oklopljenim hangarima po nekoliko aviona, kojima se služe za nepo­ sr.ednu obranu od napadaja iz zraka, za traženje i odbija­ nje ~avala podmornica, za izviđanja, za gađanja na velike udaljenosti, traženje mina i t. d. Razmjerno dosta malen broj ovakvih bojnih brodova najmodernijega tipa bio je već uoči sadanjega rata gotov i stavljen u službu; drugi se nalaze u gradnji, a velik broj je projektiran. Prema dosadanjim ratnim iskustvima bojni brodovi kreću se slobodno na pučini i oni jedini od svih tipova i vrsta ratnih brodova najbolje mogu odolijevati svim pogiblima i napadajima s mora, ispod mora i iz zraka. Oni mogu danas pod znatno boljim uvje­ tima nego prije stupiti i u duže borbe sa svim utvrdama i teškim baterijama. Sigurno je, da mine, torpeda, bombe i teška zrna mnogo oteščavaju i dosta smetaju njihov rad,