Razgovor ugodni/Govorenje od stare i plemenite kuće Kačića

Pisma od vitezova pridostojne kuće Grabovčeve Razgovor ugodni naroda slovinskoga —  Govorenje od stare i plemenite kuće Kačića.
autor: Andrija Kačić Miošić
Pisma od starih knezova Kačića


Govorenje od stare i plemenite kuće Kačića.

Kačići od puno su vikova u Dalmaciji, kako se štije u Luciju i u životu svetoga Arnira. Bihu u vrime kralja ungarski velici i puno mogući, zapovidajući u gradovim od Dalmacije kakono knezovi, a u nika vrimena namisto bana zapovidaše banovinam kakono bani, navlastito Juran, Nikola, Kajalisio, Koloman, Brenkon, Saracen, Domaldo, Petar, Primislav, Osorio, Dragan, Stanoje, Vukmir, Ivan i ostali mnogi, koje ako želiš znati, štij Lucija i ostale pisaoce dalmatinske.

Niki od ovizi odoše u Ungariju na službu kralja ungarski i imadoše bogatstva i gospodstva aliti vladanja velika za službu, virnost i vitežstvo, koje činjahu. Ma posli nikoliko vrimena zavadiše se ovi Kačići, koji stahu u Ungariji, s jednom visokom, mogućom i puno plemenitom kućom, koja se Zagari zvaše, i dogodi se po nesrići, da Kačići pobiše gospodu rečene kuće, koji događaj bi uzrok od njiova bižanja iz Ungarije u Dalmaciju. Kralj ungarski, poznajući njiova dostojanstva, dade jim kakono knezovom Vranu u Kotaru, misto plemenito, ali nezdravo, i to bi uzrok, da se dile iz Vrane: jedan otiđe u Zadar, drugi u Šibenik, a dva u gornje Primorje, gdi uziđaše kašteo, koga zazvaše Gradac, a drugi na Trpnju više mora na glavici, koga se zidovi i sada gledaju cili.

Posli toga sagradiše fušte ter počeše Pulju robit, koja biše u ratu s kraljem ungarskim. Ali znadući rodbina one gospode ungarske, koje Kačići pobili bihu, da su se na Gracu ustanovitili, dođoše na Rike, sagradiše ormanice, koje oružavši zajedriše put Graca, i ne budući u to vrime Kačića doma, upališe jim kuću, povedoše žene, dicu i odniše, što nađoše. Ali malo posli toga događaja, budući došli s ormanicam svojim Kačići i videći zlo učinjeno od Ugričića, otiđoše za njima u potiru i našavši ji kod Baške Vode, gdi veselo blaguju, udariše na nje jedni s kopna, drugi s mora, ter ji sve poraziše, žene, dicu i ostalu čeljad povratiše, osvojivši još i njiove ormanice i sve, što u njima biše.

Od jednoga brata muški porod ne ostade, a od drugoga, imenom Vrsajka, ostade sin, Baran imenom. Baran četiri imade sina, to jest Vukašina, Vukića, Andrijaša i Barana. Ovi se podiliše među se, ter Vukašina zapade na dio Brist, Lavčanj i Podjezerje, Vukića Podaca, a ostale donje Primorje do Vrulje, kako se štije u staromu arboru aliti cablu Kačića, iz koga sam sve ovo govorenje virno izvadio. Ako li je komu mučno virovati, neka se potrudi štiti rečeni arbor u kancelariji makarskoj. I znadući, da su mnogi od ovoga plemena željni znati njiove prašukundide, dakle za izpuniti njiovu želju evo stare Kačiće na svitlost mećem, koji se u rečenom arboru nahode. Moj je trud, moja muka, moji prašukundidi: narugat mi se niko nejma.


Stari Kačići iz Lovčanja.

Vukašin, unuk Vrsajkov, a sin Baranov, četiri imade sina, to jest: Vukmira, Grubišu, Radonju i Radoja. Od Vukmira rodi se Mikleuš, i ovi četiri imade sina, to jest: Ivana, Stipana, Grgura i Radića. Od Ivana rodi se Jurić; od Jurića Radoš, Nikolica, Grgur i Ivan, koji se prozvaše Jurićevići od Jurića rečenoga.

Od Stipana, drugoga sina Mikleuševa, izađe Grgur; od Grgura Stipić aliti Stipe, od koga se prozvaše Stipići oni, koji se od njega porodiše.

Od Grgura, trećega sina Mikleuševa, izodi Nikola i Novak; od Novaka Mitar, Jure i Ivan.

Od Radića, četvrtoga sina Mikleuševa, rodi se Ravsav aliti Radosav; od Radasava Peko, Ivan, Tadija i fra Jure; i od rečenoga Peke prozvaše se Pekići.


Stari Kačići iz Brista.

Vukašinov sin drugi biše Grubiša, od koga se rodi Bartuo; od Bartula Žarko i Marijan; od Žarka Mikleuš; od njega Nikolica i Franić; od Nikolice Šimun, fra Luka, koji bi provincijalom, Jura, Grgur, Pava, Perić i fra Bartuo, biskup makarski na 1616. Ovi se od Žarka rečenoga prozvaše Žarkovići.

Od Marijana, brata Žarkova, rodi se Mijo i Radivoj; od Mije Grgur; od Grgura Ivan, i ovi se zazva Miošić od Mije, njegova dida.

Od Radivoja, brata Mijina, rodi se Aleksa; od Alekse Grgur; a koji se od njega rodiše, zazvaše se Aleksići.

Treći sin Vukašinov bi Radonja; od njega Novak; od Novaka Sladoje i Vladisav; od Sladoje Marijan; od Marijana Stipan, koji se prozva Sladojević; i od ovizi izlaze - Bartulovići na Sućurju, koji se prije zvahu Kačići Sladojevići.

Od Vladisava, brata Sladojina, izodi Radisav i Stipan, a od Radisava Jakov i Vladisav.

Četvrti sin Vukašinov biše Radoje; od njega Stipan; od Stipana Tadija i Nikola.

Ovo su stari Kačići iz gornjega Primorja, i ovi najposlidnji bili su na svitu oko godišta Gospod. 1624 - malo više, malo manje.


Stari Kačići od Kotišine u donjem Primorju.

Drugi sin Baranov, unuk Vrsajkov, a brat Vukašinov, biše Vukić, koji se namisti u Kotišini, i od njega se rodi Juko i Ivan; od Juke Vukić; od Vukića Šimun; od Šimuna Bariša. I od ovizi izlaze Terzići.

Treći sin Baranov, a unuk Vrsajkov, bi Andrijaš, koji se u Kotišini nastani; od njega se rodi Rado i Perić; od Rade Andrijaš; od Andrijaša Pava i Šilje; od Šilje Toma i Šimun. Ovi se prozvaše Šiljići.

Od Perića, drugoga sina Andrijaševa, izlazi Bariša, Stipan i Marko; od Bariše fra Petar, biskup makarski na 1661, Lovre, Andrijaš, Radoš, fra Ivan i fra Pava.

Od Stipana, drugoga sina Perićeva, rodi se Jure, rečeni Klarević; od Jure Filip i Stipan, koji se prozvaše Čavelići.


Stari Kačići od Makra

Četvrti sin Baranov, a unuk Vrsajkov, bi Baran, od koga izodi Marko; od Marka Stipan; od Stipana Jakov i Jure; od Jakova Ivić; od Ivića Stipan, Jakov i Marko; od Stipana Juro i Ivan; a od Jakova Andrijaš, ter se od njega prozvaše Andrijaševići.

Od Jure gori rečenoga, praunuka Baranova, rodi se Tadija; od Tadije Mitar; od Mitra Ivan i Tadija; od Tadije Gašpar. I ovi se prozvaše Mitrovići, koji se i sada nalaze u Vrbovskoj.

Ovo je, moj štioče, cablo od stari knezova Kačića, i nemoj se čuditi, da ji je ov'liko, jer su odavna; a da ti svoje pleme moraš ovako skupit, puno bi veće nabrojio ljudi, nego ji je u ovomu cablu.

Od ovizi opet odoše jedni u Ungariju na službu kralja ungarski ter imadoše gospodstva velika i diplomu od Masimilijana, u kojoj kao gospodi staroj bosanskoj i ungarskoj pokazuje čast i poštenje potvrdivši sva njiova stara uživanja i mećući ji iznova u broj ungarske gospode, a rečenu diplomu dade Miji i Gašparu, bratu njegovu.

Sve kuće od ovoga plemena drže svetoga Ivana za svoga branitelja, ma različito: jer ovi u gornjem Primorju slave ga na rišćansku sjutradan po latinskomu Vodokrstju, u koji dan dolazi rišćanski Ivan dan, a oni u donjem Primorju slave ga na latinsku po našemu Božiću. Imadu u Podaci svoju vlastitu crkvu pod imenom svetoga Ivana i u njoj četiri greba, od koji su gospodari Miošići i Aleksići, koji na drugom mistu nejmadu svoji greba od starine izvan u rečenoj crkvi. Biskupi od Kačića plemena, što se znati more, bihu ovi: Valentin, Saracen, fra Bartuo iz Brista, fra Petar iz Makarske i dom Antun iz Makarske, arcibiskup splitski.

U Bristu stade Vukašin, od koga su svi Kačići iz gornjega Primorja, a u rečenomu mistu od starine bihu ove kuće: kuća Bilopavlovića, od koje izađoše Šarići, Vežići, Levrići i Kuluzovići. Dođoše Bilopavlovići od Biloga polja iza Mostara u vrime bosanskoga razasutja i sagradiše u Bristu crkvu svete Mare, od koji se lipa pisma piva ter ovako počimlje:

Svu noć sjala jasna misečina,
u po noći krvav daždic nađe,
car porobi Bilopavloviće
i zarobi dva gospodičića,
Mirka jedno, a Milinka drugo ec.

Svu pismu ne mećem, jer je i dica pivaju.


Druga kuća biše Ostojića, koja dođe u Brist iz Broćna, ali se sada od nje ne naodi niko po krvi muškoj.

Treća Pećarevića, koja je starinom iz Grnčenika, mista privileđijanoga. Pećarević zvaše se Zoranović koji bi plemić bosanski, i ova kuća biše puno bogata u stara vrimena, kako svidoče karte biskupa Žarkovića. Bihu od ove kuće sudci i ljudi vrsni, kakonoti Ivaniš, odabran od zbora za sudca sućuranskoga na 1676, i ostali mnogi prije njega.

Crnobor, pridivkom Borić, dođe u Brist od Zavojana na 1610. Bi od ovoga plemena silni junak, koji rata od Kandije vojeva i turske odsica glave, imenom Filip Crnobor oliti Borić.

Marušić dođe iz Desana; ako je svoje Marušiću iz Broćna, tor se zovu starinom Miloradovići.