Priopćenje s 60. plenarnog zasjedanja Sabora HBK

Priopćenje s 60. plenarnog zasjedanja Sabora HBK autor: Hrvatska biskupska konferencija

http://hbk.hr/5134-2/ Priopćenje s 60. plenarnog zasjedanja Sabora HBK, objavljeno 10. lipnja 2020., preuzeto 17. rujna 2020.

Članovi Hrvatske biskupske konferencije održali su 60. plenarno zasjedanje Sabora HBK pod predsjedanjem predsjednika HBK zadarskog nadbiskupa Želimira Puljića u Zagrebu 8. i 9. lipnja 2020.

Pozdravljajući nazočne na početku zasjedanja nadbiskup Puljić podsjetio je kako je pandemija Covida – 19 omela i odgodila predviđene aktivnosti i događaje HBK poput redovitog zasjedanja HBK koje je trebalo biti održano u travnju, susreta Hrvatske katoličke mladeži u svibnju, susret HBK i Hrvatske redovničke konferencije te izvanredno zasjedanje HBK početkom lipnja, kao i druge brojne pastoralne planove i programe ne samo kod nas, već i diljem svijeta. Osvrnuo se i na razorni potres koji je pogodio Zagreb 22. ožujka, te izrazio kršćansku solidarnost i bratsku blizinu zagrebačkom nadbiskupu i metropoliti kardinalu Josipu Bozaniću i apostolskom administratoru Križevačke eparhije mons. Milanu Stipiću, kao i svim župama i redovničkim zajednicama u Zagrebu, koji su osjetili i pretrpjeli posljedice potresa. Posebno je pozdravio nazočnog apostolskog nuncija u RH mons. Giorgia Linguu istaknuvši kako je u kratkom razdoblju svoje službe u našoj zemlji obišao brojne naše biskupije i krajeve, predvodio više liturgijskih slavlja te se susreo s mnogim javnim službenicima u našoj državi. Uputio mu je dobre želje za plodan i uspješan rad koji obavlja u ime Svetoga Oca i Svete Stolice. Osvrnuvši se podrobnije na pandemiju i ono što je uzrokovala nadbiskup Puljić je rekao kako su nas koronavirus i potres učinili svjesnima da smo u bîti vrlo slabašni i nejaki te da je ta novonastala situacija ujedno iznjedrila velikodušne i požrtvovne pojedince i institucije koji su posvjedočili snagu i osjetljivost za druge. Upozorivši na neke datosti koje je iznjedrila pandemija poput on-line nastave i izazove koji proizlaze iz virtualne stvarnosti, kao i traženje krivaca i kritike pojedinih mjera za sprječavanje pandemije, predsjednik HBK je posebno istaknuo važnost poruke pape Franje koju je uputio na ovogodišnju svetkovinu Duhova. Papa je tada poručio kako će nakon pandemije sve biti drukčije te da će svijet biti bolji ili gori te je ponudio i određeno usmjerenje istaknuvši kako nam je potreban Duh Sveti koji će nam dati novi pogled na svijet i pomoći otvoriti um i srca da se suočimo sa sadašnjošću i budućnošću te kako smo iz iskustva s Covidom – 19 naučili lekciju da je čovječanstvo jedna ljudska obitelj i da nikomu ne uspijeva sâm se spasiti. Papa je naglasio i činjenicu kako bi sve ove patnje bile uzaludne ako zajedno ne bi gradili pravednije društvo, te poželio da okončanje svjetske pandemije bude prigoda okončati i pandemiju siromaštva.

U radnom dijelu zasjedanja najprije je prihvaćen zapisnik s prošlog zasjedanja. Potom je sukladno smjernicama Svete Stolice za opću Crkvu osnovano Povjerenstvo za zaštitu maloljetnika i ranjivih osoba te je usvojen Pravilnik o radu i ustroju toga Povjerenstva. Riječ je o specijaliziranom tijelu koje će omogućiti i provoditi djelatnost zaštite maloljetnika i ranjivih osoba u ime HBK te će djelovati kao kvalificirana podrška ustanovama posvećenog života i družbama apostolskog života koje djeluju na području mjerodavnosti HBK, kao i udrugama i drugim crkvenim pravnim osobama, te crkvenim pokretima i stvarnostima na njezinu području. Za predsjednika Povjerenstva izabran je dubrovački biskup Mate Uzinić.

Biskupi su, nakon izvješća i rasprave o vjeronaučnim nastavnim materijalima, pripremljenima za upotrebu u novoj školskoj godini 2020./2021., odobrili te materijale te su posebnu pozornost posvetili životu i radu vjeroučitelja laika, odnosno njihovoj zauzetosti u životu Crkve. Iznova je potvrđena zahvalnost vjeroučiteljima, koji nesebičnim evangelizacijskim radom pridonose rastu vjere učenika u osnovnim i srednjim školama. Biskupi su, također, svjesni odgovorne i nenadomjestive uloge vjeroučitelja te njihova svjedočanstva vjere u životu župnih zajednica. Posebno je, međutim, istaknut angažman onih, koji su za vrijeme pandemije uzrokovane koronakrizom stvarali video materijale, odnosno nastavne, ali i katehetske sadržaje, te time na izravan način posvjedočili svoju crkvenost. Primijećeno je kako se čitava Crkva može nadahnjivati na ostvarenjima koja su proizašla iz stvarateljske sposobnosti te velikodušne predanosti pozivu vjeroučitelja. Biskupi ističu da su video uratci, zajedno s drugim nastavnim, ali i evangelizacijskim materijalima, tek znak pronalaženja novoga načina govora o Radosnoj vijesti. Crkva računa na snagu vjeroučitelja. Svjesni njihova poziva u nikada dovršenom projektu naviještanja Kraljevstva Božjeg, biskupi će s posebnom ljubavlju i kršćanskom otvorenošću osluškivati potrebe i govor vjeroučitelja.

Upućeni na činjenicu da se, povodom uvođenja informatike kao izbornoga predmeta u razrednoj nastavi, iznova u školama dijele upitnici kojima se sugerira ispis učenika iz katoličkoga vjeronauka kao školskog predmeta, biskupi pozivaju na poštivanje međunarodnih, ali i hrvatskih zakonodavnih akata, kojima je točno određen status katoličkoga vjeronauka kao predmeta. Svjesni potrebe informatičkoga obrazovanja učenika u osnovnim i srednjim školama, te u želji da učenici prime vrijedne naglaske za cjeloviti odgojno-obrazovni proces, biskupi se nadaju da će ravnatelji poštovati izbor i želju roditelja učenika koji upisuju vjeronauk te se pobrinuti za njegovo kvalitetno i transparentno ostvarenje. Roditelje, pak, biskupi podržavaju u njihovim nastojanjima i izboru katoličkoga vjeronauka koji se, nakon što se izabere, ostvaruje pod istim uvjetima pod kojima se izvodi svaki drugi predmet, napose s obzirom na položaj vjeronauka unutar rasporeda sati

Budući da je proteklih godina došlo do važnih promjena u nutarnjem teritorijalnom i pastoralnom ustrojstvu Crkve u Hrvatskoj, predloženo je da se u Stalno vijeće HBK uz predsjednika i dopredsjednika Konferencije izaberu tri dijecezanska biskupa, umjesto dva, kako je do sada bilo određeno Statutom HBK iz 2000. godine.

Izražavajući solidarnost sa stradalima u potresu koji je pogodio Grad Zagreb i njegovu okolicu, biskupi su odlučili određenim novčanim sredstvima pomoći pogođene obitelji kao i nad/biskupije.

Kako se nalazimo u jubilejskoj 1600. obljetnici smrti velikoga sveca i crkvenog naučitelja svetoga Jeronima koji je rođen u našim krajevima, biskupi su dali poticaje da se ta obljetnica i u našoj Crkvi obilježi na što dostojniji način. Istaknuli su kako se njegova veličina posebno očitovala u ljubavi prema Svetome pismu.

Biskupi su se osvrnuli i na Deveti pastoralno-katehetski kolokvij za svećenike na temu Katekumenat – nadahnuće za katehezu i evangelizaciju odraslih, koji su organizirali Vijeće za katehizaciju i novu evangelizaciju i Vijeće za kler Hrvatske biskupske konferencije. Odobreno je tiskanje Zbornika s prijašnjih dvaju kolokvija na temu Svećenik i Nedjelja te Živjeti pomirenje (O sakramentu pomirenja u župnoj zajednici). Za idući Deseti pastoralno-katehetski kolokvij koji će se održati 2. i 3. ožujka 2021. izabrana je tema Pastirska služba i skrb o kršćanskom navještaju u pluralnoj kulturi današnjice.

Predsjednici pojedinih tijela, Komisija, Vijeća i Odbora HBK podnijeli su redovita izvješća o svojem djelokrugu djelovanja. Na zasjedanju su donesene i odluke o pojedinim mandatima u tijelima HBK.

Zbog novonastalih okolnosti uslijed pandemije Covida – 19 biskupi su odlučili odgoditi Šesti hrvatski socijalni tjedan koji se trebao održati od 23. do 25. listopada ove godine. Novi termin održavanja Tjedna je od 22. do 24. listopada 2021.

Na zasjedanju su odobrene i biskupske nakane Apostolata molitve za 2021. godinu.

Tajništvo HBK