Priopćenja Ureda predsjednika Franje Tuđmana svibanj 1996.
Zagreb, 03.05.1996.
urediPredsjednik Republike primio izaslanstvo Ministarstva obrane Republike Hrvatske [03.05.1996, br. 1]
Predsjednik Republike primio je izaslanstvo MORH-a i zapovjednike vidova oružanih snaga i zapovjednike zbornih područja u kojemu su bili Gojko Šušak, ministar obrane RH, general-pukovnik Krešimir Ćosić, zamjenik ministra obrane, general-bojnik Mile Ćuk, zapovjednik 1. gardijskog zbora, general zbora Zvonimir Červenko, načelnik GS HV, general bojnik Pavao Miljevac, zamjenik načelnika GS HV, general pukovnik Ante Gotovina, glavni inspektor HV, general pukovnik Josip Lucić, zapovjednik HVU "Petar Zrinski", general bojnik Marijan Mareković, zapovjednik I Zbornog područja, general bojnik Đuro Dečak, zapovjednik II Zbornog područja, general bojnik Mirko Norac, zapovjednik III Zbornog područja, general bojnik Milivoj Petković, zapovjednik IV Zbornog područja, general bojnik Damir Krstičević, zapovjednik V Zbornog područja, general bojnik Ivan Korade, zapovjednik VI Zbornog područja, admiral Sveto Letica, zapovjednik HRM, general bojnik Josip Čuletić, zapovjednik HRZ i PZO.
Predsjednik je izviješćen o tijeku preustroja GS i vojnih snaga te razvojačenja, kao i problema koji se rješavaju glede smještaja i standarda vojnih osoba.
Predsjednik je rekao da je međunarodni položaj Hrvatske dobar, a da se problemi moraju rješavati u okviru državnih institucija.
Uz Predsjednika susretu su bili nazočni general pukovnik Miljenko Crnjac, pročelnik vojnog kabineta Predsjednika i general bojnik Krešimir Kašpar, pobočnik Predsjednika.
Zagreb, 03.05.1996.-2
urediPredsjednik Republike primio izaslanstvo organizacijskog odbora Hrvatskog veterinarskog kongresa [03.05.1996, br. 2]
Predsjednik Republike primio je izaslanstvo organizacijskog odbora Hrvatskog veterinarskog kongresa.
Doktor Ivan Majdak, predsjednik organizacijskog odbora je, zahvaljujući Predsjedniku na prihvaćanju pokroviteljstva veterinarskog kongresa, koji će se na jesen održati u Caftatu, izvijestio o stanju veterinarstva u Hrvatskoj.
U izaslanstvu organizacijskog odbora Hrvatskog veterinarskog kongresa bili su dr Marko Tadić i Aldo Kursor.
Zagreb, 06.05.1996.
urediOdržana sjednica VONS-a [06.05.1996, br. 1]
Pod predsjedanjem Predsjednika Republike održana je sjednica VONS-a, na kojoj se razmatralo pitanje oprosta za sudionike pobune protiv Republike Hrvatske koji žive na području pod Prijelaznom upravom, a koji nisu počinili ratne zločine.
Također je razmatrano uključenje Republike Hrvatske u program NATO-a Partnerstvo za mir.
Zagreb, 06.05.1996.-2
urediPredsjednik Republike primio izaslanstvo Inicijativnog odbora za obilježavanje 125. obljetnice rođenja Stjepana Radića [06.05.1996, br. 2]
Predsjednik Republike primio je izaslanstvo Inicijativnog odbora za obilježavanje 125. obljetnice rođenja Stjepana Radića.
Predsjednik je prihvatio pokroviteljstvo nad proslavom koju organizira Sisačko-moslavačka županija.
Predsjednik Inicijativnog odbora Đuro Brodarac izvijestio je Predsjednika o tijeku priprema proslave.
Predsjednik je predložio da se dodjele odlikovanja svima koji su na crti radićeve politike stradali za slobodnu i socijalnu Hrvatsku.
Uz Predsjednika susretu su bili nazočni dr. Ivić Pašalić, profesor Zlatko Canjiga, dr. Franjo Kajfež, profesor Anđelko Mijatović i dr. Ivan Valent.
U izaslanstvu Inicijativnog odbora bili su i Josip Brajković, Božidar Gavron, Ivan Kovačić i Predrag Haramija.
Zagreb, 06.05.1996.-3
urediPredsjednik Republike primio u posjet izaslanstvo Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu [06.05.1996, br. 3]
Predsjednik Republike primio je u posjet izaslanstvo Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu u povodu stote godišnjice otvaranja zgrade HNK.
Intendant HNK-a Georgij Paro predao je Predsjedniku repliku čekića kojom je prije sto godina otvorena zgrada HNK-a, na kojem je ugraviran datum zločinačkog četničkog granatiranja zgrade prošle godine.
Predsjednik je rekao da će se, sada kada je završen oslobodilački rat, moći i više sredstava posvetiti za kulturu. Uz Predsjednika susretu su bili nazočni predstojnik Ureda Predsjednika dr. Ivo Sanader i savjetnik Predsjednika za kulturu Zlatko Vitez.
U izaslanstvu HNK bili su Jakov Sedlar, ravnatelj Drame, Vladimir Kranjčević, ravnatelj Opere, i Almira Osmanović, ravnateljica Baleta.
Zagreb, 06.05.1996.-4
urediPredsjednik Republike primio je Johna Kornbluma, pomoćnika državnog tajnika SAD-a [06.05.1996, br. 4]
Predsjednik Republike primio je Johna Kornbluma, pomoćnika državnog tajnika SAD-a.
Predsjednik je istaknuo da je Republika Hrvatska i hrvatski narod u Bosni i Hercegovini odlučni da se u potpunosti provedu washingtonski i datonski mirovni sporazumi, posebice sporazum o Federaciji.
Istaknuta je potreba da se što prije donese zakon o obrani u Federaciji, koji će omogućiti ravnopravnu zastupljenost oba naroda, kako je dogovoreno u Washingtonu i Datonu.
Također je istaknuta potreba da što prije počnu učinkovito djelovati federalne vlasti na svim razinama, te da se uskladi financijski sustav na federalnoj razini.
Kornblum je istaknuo da su prijedlozi hrvatske vlade glede oprosta na hrvatskom državnom teritoriju pod Prijelaznom upravom ohrabrujuće za izgradnju povjerenja, te izrazio uvjerenje da će se proces mirne reintegracije uspješno provesti.
Dogovoreno je da se nastavi i proširi gospodarska suradnja Republike Hrvatske i SAD, što će osnažiti bilateralne odnose dviju država i pomoći učvršćenju Federacije.
Uz Predsjednika razgovorima su bili nazočni predstojnik Ureda Predsjednika dr. Ivo Sanader, ministar obrane Gojko Šušak, ministar financija Božo Prka, načelnik glavnog stožera HV general zbora Zvonimir Červenko, zamjenik predstojnika UNS-a dr. Miroslav Tuđman, savjetnik Predsjednika za vanjsku politiku dr. Željko Matić, zamjenik ministra vanjskih poslova dr. Ivan Šimonović, pročelnik vojnog kabineta Predsjednika general pukovnik Miljenko Crnjac, pobočnik Predsjednika general bojnik Krešimir Kašpar i pročelnik kabineta Predsjednika Gordan Radin.
U američkom izaslanstvu bili su dr. Robert Finn, zamjenik šefa misije u veleposlanstvu SAD u RH, general pukovnik Wesley Clark, dužnosnik Združenog stožera SAD, David Lipton, pomoćnik ministra financija SAD, Thomas Longstreth, predstavnik Ureda za sigurnost SAD, Roberts Owen, posrednik SAD za Federaciju BiH, Jim Swigert, ravnatelj Ureda za Srednju i Južnu Europu, pukovnik Robert Lowe, Ured za sigurnost Ministarstva obrane SAD, John Feeley, Vijeće nacionalne sigurnosti, Rosemarie Pauli-Gikas, posebna pomoćnica Johna Kornbluma, Dubravka Marić drugi tajnik u veleposlanstvu SAD u RH.
Zagreb, 07.05.1996.
urediPredsjednik Republike primio Janka Bobetka [07.05.1996]
Predsjednik Republike primio je Janka Bobetka, umirovljenog stožernog generala i Predsjednika saborskog odbora za ratne veterane.
Predsjednik i general Bobetko sastali su se povodom godišnjice oslobađanja zapadne Slavonije, vojno-redarstvenog pothvata za koji je general Bobetko, kao tadašnji načelnik GS HV , pripremao provedbeni plan, po nalogu Predsjednika i vrhovnog zapovjednika doktora Franje Tuđmana, još od jeseni 1994. godine.
Predesjednik i general Bobetko razgovarali su i o problemima razvojačenih pripadnika HV i njihovog što aktivnijeg uključenja u mirnodopski život.
Zagreb, 08.05.1996.
urediPredsjednik Republike primio Josea Ayalu-Lassoa, visokog povjerenika UN za ljudska prava [08.05.1996]
Predsjednik Republike primio je Josea Ayalu-Lassoa, visokog povjerenika UN za ljudska prava.
Predsjednik je rekao da je Republika Hrvatska izlaskom iz socijalizma i ostvarenjem državne samostalnosti donijela zakone koji su među najnaprednijima glede ljudskih prava u svijetu.
No, u primjeni je došlo do problema jer je Hrvatska bila izložena jugo-komunističkoj agresiji i okupaciji dijela teritorija s kojega su protjerani ne samo Hrvati već i pripadnici manjina koji su tamo živjeli.
Oslobađajući državu, pozvali smo lokalno srpsko stanovništvo da ostane, jer im jamčimo sva građanska i etnička prava, no mnogi su, pod utjecajem propagande otišli.
Unatoč pritisku više od osamdeset tisuća prognanika iz Podunavlja da oslobodimo i taj dio države, pristali smo na mirnu reintegraciju, uz jamstva svih ljudskih, građanskih i etničkih prava svima koji su na tom području živjeli prije okupacije.
Donijeli smo zakon o oprostu svima koji nisu počinili ratne zločine na oslobođenim krajevima, a Vlada je jučer Saboru podnijela na raspravu zakon o oprostu i za područje pod Privremenom upravom, rekao je Predsjednik. Jose Ayala-Lasso pozitivnim je ocijenio hrvatske zakone glede ljudskih prava te izrazio nadu da će se, prestankom sukoba i ulaskom cijelog državnog teritorija u ustavno-pravni poredak, zakoni u potpunosti ostvariti.
Uz Predsjednika razgovorima su bili nazočni predstojnik Ureda Predsjednika dr. Ivo Sanader, potpredsjednici Vlade Ljerka Mintas-Hodak i dr. Ivica Kostović, savjetnik Predsjednika za vanjsku politiku dr. Željko Matić i stalni predstavnik RH pri UN u Ženevi veleposlanik Neven Madey.
Uz gospodina Ayalu-Lassoa na razgovorima su bili Georges Mautner-markoff , šef Odjela za posebne procedure u Ženevi i Roman Wieruszewski, šef Ureda UNHCR-a za bivšu Jugoslaviju u Sarajevu.
Zagreb, 08.05.1996.-2
urediImenovanja Predsjednika Republike [08.05.1996]
Ova odluka stupa na snagu danom donošenja.
Predsjednik Republike je na osnovi članka 40. stavka 1. Zakona o sustavu državne uprave ("Narodne novine" broj 75/93.), donio
ODLUKU
o razrješenju zamjenika ministra poljoprivrede i šumarstva.
ANTUN ŠEDA razrješuje se dužnosti zamjenika ministra poljoprivrede i šumarstva.
Ova odluka stupa na snagu danom donošenja.
Predsjednik Republike je na osnovi članka 4o. stavka 1. Zakona o sustavu državne uprave ("Narodne novine" broj 75/93.), donio
ODLUKU o imenovanju zamjenika ministra poljoprivrede i šumarstva
profesor doktor Pavo Caput imenuje se zamjenikom ministra poljoprivrede i šumarstva.
Zagreb, 11.05.1996.
urediDruga sjednica Zajedničkog vijeća za suradnju Republike Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Federacije Bosne i Hercegovine [11.05.1996]
Na drugoj sjednici Zajedničkog vijeća za suradnju Republike Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Federacije Bosne i Hercegovine, održanoj u Zagrebu 11. svibnja 1996., opsežno je razmatrano aktualno stanje u provedbi Washingtonskih i Daytonskih sporazuma. Uz to Vijeće je ocijenilo provedbu dosad potpisanih međuvladinih ugovora, te dogovorilo potpisivanje sporazuma iz oblasti imovinsko-pravnih i drugih odnosa.
Pod predsjedanjem predsjednika Vijeća dr. Franje Tuđmana, izaslanstva Republike Hrvatske, te Bosne i Hercegovine i Federacije Bosne i Hercegovine koja su vodili predsjednik Predsjedništva BiH, Alija Izetbegović, i predsjednik Federacije BiH, Krešimir Zubak, suglasila su se da je u interesu hrvatskog i bošnjačkog naroda kao i u interesu dviju zemalja, dosljedna provedba sporazuma iz Washingtona i Daytona i daljnje učvršćenje Federacije i njenih gospodarskih i drugih veza s Republikom Hrvatskom. Naglašeno je zadovoljstvo dosadašnjim postignućima u provedbi tih sporazuma i oživotvorenju Daytonskog dogovora o učvršćenju Federacije.
Nakon sjednice Vijeća, predsjednici triju vlada, Zlatko Mateša, Hasan Muratović i Izudin Kapetanović potpisali su Ugovor o provedbi sporazuma kojim se osigurava Federaciji BiH pristup Jadranu kroz teritorij RH i Ugovor o provedbi sporazuma između Federacije BiH i RH kojim se osigurava prolaz Hrvatskoj kroz teritorij Federacije BiH. Vijeće je ocijenilo da će provedba tih sporazuma o korištenju luke Ploče i prolaz kroz općinu Neum biti daljnji pozitivni doprinos jačanju uzajamnih odnosa, gospodarske suradnje i posebice u interesu obnove i razvoja. Dogovoreno je da se na razini vlada, najkasnije u roku od godine dana, dovrše stručni i drugi pregovori radi zaključivanja trajnog ugovora o Pločama i Neumu.
Razmatrajući dosad potpisane sporazume o gospodarskim, trogovinskim i drugim odnosima, Vijeće je pozitivno ocijenilo njihov značaj za razvoj uzajamnih odnosa. Posebice je razmatran nacrt sporazuma o imovinsko-pravnim odnosima, koji je usuglašen i spreman za potpisivanje na sljedećoj sjednici vlada. Razmatrane su inicijative za zaključivanje sporazuma o suradnji u vodnom gospodarstvu, telekomunikacijama, izgradnji zajedničkih carinskih postaja i drugim djelatnostima.
Vijeće je preporučilo vladama da do sljedeće zajedničke sjednice razmotre inicijativu o osnivanju Zajedničkog odbora za obnovu, i osnivanju Centra za koordinaciju znanstveno-tehnološke suradnje.
Dogovoreno je da federalne i lokalne vlasti što prije počnu učinkovito funkcionirati, te da se što prije donese Zakon o obrani u Federaciji koji će biti u skladu s Daytonskim sporazumom i Ustavom Federacije, o čemu će se završni razgovori voditi sljedeći tjedan u Washingtonu.
Potvrđena je obostrana spremnost na zajedničku suradnju u suzbijanju terorizma.
Vijeće je ocijenilo izuzetno korisnim poštivanje rokova i stvaranje potrebnih uvjeta za izbore u Bosni i Hercegovini prema Daytonskom sporazumu i objavljenim pravilima OESS-a. Glede izbora u Mostaru, dogovoreno je da se poštuju rokovi koje je odredila Europska uprava i da se građanima koji su u gradu živjeli do 1991., a danas su izbjeglice i raseljene osobe, omogući nesmetani dolazak u grad radi glasovanja, s time da se ne imjenja njihov izbjeglički status.
Posebno su razmatrana dosadašnja iskustva u provedbi Protokola o ukidanju viza za građane s teritorija Federacije BiH, te je, na temelju iskustva iz prakse dogovoren hitan sastanak predstavnika ministarstava unutarnjih poslova, Ureda za izbjeglice i prognanike Republike Hrvatske, te nadležnih ministarstava BiH, kako bi se riješila uočena otvorena pitanja. Potvrđena je i potreba daljnje pune suradnje s UNHCR-om.
Vijeće je ocijenilo da se iz izbjegličkog kampa u Kupljenskom, glavnina izbjeglica vratila na teritorij BiH, te da stoga treba, zajedničkim akcijama, i u dogovoru s UNHCR-om privesti kraju tu značajnu humanitarnu aktivnost. Vijeće je predložilo produženje mandata zajedničkih policijskih snaga Turske, Hrvatske i Bosne i Hercegovine koje djeluju na tom području. Polazeći od toga da je Zakon o amnestiji na snazi, a kantonalne i općinske vlasti maksimalno će jamčiti sigurnost i dostojanstvo povratnika. Omogućit će se odlazak u treće zemlje onima koji za to ispunjavaju potrebne uvjete.
Vijeće je opsežno razmatralo provedbu dogovora iz St. Petersburga o hitnoj provedbi pilot-projekta povratka izbjeglica u Stolac, Jajce, Travnik i Bugojno. Dogovoreno je da se osigura najhitniji povratak građana, uz dodatni angažman vlade BiH i UNHCR glede osiguranja potrebnih financijskih sredstava za obnovu. U tom sklopu potvrđeni su i dosadašnji dogovori o punoj slobodi kretanja i poštivanja svih drugih ljudskih sloboda i prava.
Vijeće je također razmatralo provedbu preostalih otvorenih pitanja teritorijalnog i upravnog ustroja Federacije BiH, te je dogovorilo da se ubrza ustroj kantonalnih i općinskih organa vlasti u dva mješovita kantona u srednjoj Bosni i dolini Neretve. U tom sklopu razmatran je i interes za osnivanje novih općina, te će o tim pitanjima predsjednik i potpredsjednik Federacije, gg. Zubak i Ganić, najhitnije djelovati.
Posebno je razmatrano pitanje ustroja Sarajeva te je Vijeće preporučilo da se ubrzaju prethodni dogovori o ustroju Sarajeva kao kantona, grada i distrikta. Dogovoreno je također da se zajedničkom akcijom Vlade Federacije i gradske uprave Sarajeva razmotre sporna pitanja iz stambenog zakonodavstva radi bi se što prije omogućio povratak građana u Sarajevo.
Vijeće je podržalo i inicijativu da se, sukladno Ustavu Republike Hrvatske, u narednim zakonskim izmjenama omogući izbor jednog zastupnika u hrvatski Sabor iz reda bošnjačke manjine.
Vijeće je naglasilo posebnu ulogu i odgovornost medija u provedbi sporazuma iz Washingtona i Daytona, te preporučilo veću uzajamnu medijsku suradnju.
Zagreb, 14.05.1996.
urediPredsjednik Republike primio izaslanstvo Županije dubrovačko-neretvanske [14.05.1996]
Predsjednik Republike primio je izaslanstvo Županije dubrovačko-neretvanske, prigodom Dana Županije.
Župan dr. Jure Burić izvijestio je Predsjednika o pripremama za turističku sezonu te o izvršenoj i programima obnove županije.
Predsjednik je rekao da očekujemo puno od turističke sezone, te da što prije treba ostvariti bolju povezanost dubrovačko-neretvanske županije s ostalim sijelovima Hrvatske kao i Europom i svijetom.
Gradonačelnici Dubrovnika, Nikola Obuljen, Ploča, Joško Damić, Metkovića, Ivo Margeta i Korčule, dr. Ante Lakić izvijestili su Predsjednika o razvojnim programima u njihovim gradovima, zamolivši za veću pomoć Vlade, za što su dobili potporu Predsjednika. Predsjednik je rekao da je u programe obnove i razvoja potrebno uključiti i iseljenike koji potječu iz tih krajeva, jer nam je cilj njihov povratak u domovinu.
Uz Predsjednika susretu su bili nazočni predstojnik Ureda Predsjednika dr. Ivo Sanader i savjetnici Predsjednika dr. Ivić Pašalić i dr. Franjo Kajfež.
U izaslanstvu Dubrovačko-neretvanske županije bili su i podžupan Luka Šiljeg i predsjednik skupštine Županije Vinko Brnadić.
Zagreb, 14.05.1996.-2
urediPredsjednik Republike primio izaslanstvo izdavača i autora knjige "Hrvatska odlikovanja" [14.05.1996]
Predsjednik Republike primio je izaslanstvo izdavača i autora knjige "Hrvatska odlikovanja" kojom prigodom mu je uručen prvi primjerak otisnute knjige.
U izaslanstvu su bili Katarina Fuček, ravnateljica javnog poduzeća i izdavača knjige "Naprijed", Ivan Bekavac glavni i odgovorni urednik te autori knjige Stjepan Adanić, general-bojnik Krešimir Kašpar, Boris Prister i Ivan Ružić.
Autori su izvijestili Predsjednika da se zamisao za ovu knjigu rodila prije godinu dana, te da će uskoro izaći izdanje na engleskom jeziku.
Predsjednik je, čestitajući autorima i izdavaču, rekao da su i odlikovanja dokaz hrvatske državne samostalnosti.
Uz Predsjednika susretu je bio nazočan predstojnik Ureda Predsjednika dr. Ivo Sanader.
Zagreb, 16.05.1996.
urediPredsjednik Republike primio Predsjednika Republike Mađarske Árpáda Göncza [16.05.1996]
Predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman sastao se u Predsjedničkim dvorima s predsjednikom Republike Mađarske Árpádom Gönczom, koji boravi u radnom posjetu Republici Hrvatskoj.
Predsjednik Tuđman je izrazio zadovoljstvo zbog ponovnog susreta s mađarskim predsjednikom Gönczom, zahvalivši na iskrenom prijateljstvu koje je Mađarska pokazala u vrijeme stvaranja samostalne hrvatske države i u teškim danima jugoslavenske agresije kao i prilikom oslobađanja okupiranog hrvatskog teritorija.
Povijesno iskustvo koje smo imali u zajedničkoj obrani od osmanlijskih osvajača i borbe protiv bečkog apsolutizma, iako u određenim vremenima naši odnosi nisu bili najidealniji, naučilo nas je da stvorimo iskreno prijateljstvo, čemu je potvrda i ovaj susret, rekao je Predsjednik Tuđman.
Predsjednik je istaknuo zajedničke povijesne veze i u kulturi, koje sežu od vremena Ivana Česmičkog do Krleže. Mađarski predsjednik Göncz je rekao da se osam stoljeća zajedničko prošlosti ne može izbrisati, ističući da je mediteranska kultura i renesansa preko Hrvatske došla u Mađarsku.
Između dviju zemalja nema otvorenih pitanja i problema manjina, rekao je Göncz, izražavajući nadu da će se uskoro otvoriti srednjoškolski centri na mađarskom u Osijeku i Zagrebu, te hrvatska osnovna i srednja škola u Budimpešti, što je podupro Predsjednik Tuđman.
Oba predsjednika izrazila su uvjerenje da će se uspješno provesti proces mirne reintegracij hrvatskog Podunavlja, što će omogućiti povratak svih prognanika, među kojima je veliki broj pripadnika mađarske manjine. Mađarska podupire datonske mirovne procese, čemu je dokaz sudjelovanje naših inženjerijskih postrojba u sastavu IFOR-a, rekao je Göncz.
Glede ulaska Hrvatske u europske integracije, Göncz je izrazio potpunu mađarsku potporu, jer je to ne samo u interesu dviju zemalja, već i Europe, jer Hrvatska i Mađarska oduvijek pripadaju srednje-europskom civilizacijskom krugu.
Predsjednik Tuđman je rekao da neki europski krugovi to neshvaćaju, već žele Hrvatsku ponovno odvući na Balkan, što nemožemo, niti hoćemo prihvatiti.
Glede stanja u Bosni i Hercegovini, Predsjednik Tuđman je rekao da Hrvatska želi potpunu provedbu washingtonskih i daytonskih mirovnih sporazuma, posebice oživotvorenje Federacije BiH i njeno povezivanje s Republikom Hrvatskom i preko nje s Europom, što je i u europskom i svjetskom interesu, za ostvarenje koga je potrebna veća međunarodna potpora.
Nažalost, u europskim krugovima postoje oni koji žele kompromitirati dayton preko hrvatskih leđa, napomenuo je Predsjednik.
Mađarski predsjednik Göncz je rekao da Hrvatskoj treba otvoriti sva europska vrata, ponovivši da će u tome imati potpunu mađarsku potporu, jer mađarska i hrvatska imaju iste interese.
Zaključeno je da treba pojačati kulturnu i gospodarsku suradnju, kao i zajedničko sudjelovanje u izgradnji željezničke pruge i auto-ceste od Budimpešte do Rijeke preko Zagreba.
Uz Predsjednika razgovorima su bili nazočni predstojnik Ureda Predsjednik dr Ivo Sanader, savjetnik Predsjednika za Vanjsku politiku dr Željko Matić i veleposlanik RH u Budimpešti dr Zdenko Škrabalo.
Uz mađarskog predsjednika na razgovorima su bili Karoly Szunyogh, predstojnik Ureda Predsjednika, veleposlanik u Zagrebu Zsolt Szalay i savjetnik predsjenika za vanjsku politiku Zsolt Rabai.
Zagreb, 20.05.1996.
urediPredsjednik Republike primio predsjednika Ustavnog suda Republike Austrije [20.05.1996]
Predsjednik Republike primio je dr Ludwiga Adamowicha, predsjednika Ustavnog suda Republike Austrije.
Tom prigodom Predsjednik je dr Adamovichu uručio odlikovanje Reda kneza Trpimira s ogrlicom i Danicom.
Osobito mi je zadovoljstvo što Vam mogu osobno uručiti ovo odlikovanje kojim sam Vas odlikovao za razvoj odnosa ne samo Ustavnih sudova RH i Austrije već i za osobite zasluge na produbljivanju odnosa naših dviju država, rekao je Predsjednik.
Dr. Adamovich je, primajući odlikovanje, rekao da je oduvijek bio ponosan na svoje hrvatsko podrijetlo, izražavajući austrijsku potporu Republici Hrvatskoj.
U kraćem razgovoru Predsjednik je rekao da su danas, kada je veći dio Hrvatske oslobođen, a u tijeku je mirna reintegracija Podunavlja, Hrvatskoj potrebni prijatelji koje imamo u Austriji, jer shvaćaju da Hrvatska pripada srednjoj Europi.
Unatoč srpskoj agresiji i oslobodilačkom ratu Izradili smo Ustav i zakone na najvišoj Europskoj razini, koje, zbog okupacije dijela teritorija, nije bilo lako provoditi, rekao je Predsjednik.
Dr. Adamovich je izrazio zadovoljstvo radom Ustavnog suda Republike Hrvatske koji je svojom djelatnošću dokazao da je ravnopravan europskim Ustavnim sudovima, dodajući da će Hrvatska u Austriji uvijek imati prijatelja.
Uz Predsjednika susretu su bili nazočni predstojnik Ureda Predsjednika dr Ivo Sanader, savjetnik Predsjednika za vanjsku politiku dr Željko Matić, savjetnik Predsjednika za unutarnju politiku dr Ivić Pašalić, veleposlanik RH u Beču dr Milan Ramljak, pročelnik kabineta Predsjednika Gordan Radin, pobočnik Predsjednika general-bojnik Krešimir Kašpar, pročelnik odsjedsjeka za odlikovanja i priznanja mr. Stjepan Adanić.
U pratnji dr Adamovicha bili su predsjednik Ustavnog suda RH Jadranko Crnić, veleposlanik Austrije u RH Andreas Berlakovich, potpredsjednik Ustavnog suda RA dr Karl Pisk i potpredsjednici Ustavnog suda RH dr. Velimir Belajec i Zdravko Bartovčak.
Zagreb, 21.05.1996.
urediPredsjednik Republike primio je izaslanstvo ŽRK "Podravka" [21.05.1996]
Predsjednik Republike primio je izaslanstvo ŽRK "Podravka" iz Koprivnice i uručio igračicama i dužnosnicima kluba odlikovanje "Red Danice hrvatske s likom Franje Bučara".
Čini mi osobitu čast što mogu pozdraviti i odati priznanje ŽRK "Podravka" na osvojenom Kupu europskih prvakinja. Time ste pridonijeli ugledu i priznanju hrvatske nam domovine. Neka vam to bude priznanje domovine i poticaj za nove rezultate na čast, slavu i ponos domovine Hrvatske, rekao je uručujući odlikovanja Predsjednik.
U ime igračica i dužnosnika ŽRK "Podravka " Predsjedniku je zahvalila kapetan ekipe Snježana Petika uz obećanje da će i dalje širiti slavu naše Domovine.
Zagreb, 21.05.1996.-2
urediPredsjednik Republike predao vjerodajnice dr. Gjuri Deželiću, imenovanom veleposlaniku RH u Slovačkoj Republici [21.05.1996]
Predsjednik Republike predao je vjerodajnice dr. Gjuri Deželiću, imenovanom veleposlanik RH u Slovačkoj Republici.
Predajući vjerodajnice, Predsjednik je izrazio uvjerenje da će veleposlanik Deželić svoju dužnost obavljati na zadovoljstvo i dobrobit domovine Hrvatske.
Zahvaljujući Predsjedniku na ukazanom povjerenju, veleposlanik Deželić je rekao da će obavljajući svoju dužnost nastojati dostojno predstavljati Predsjednika i domovinu Hrvatsku.
U razgovoru, poslije uručenja vjerodajnica, Predsjednik je rekao da bismo, u sadržajnom smislu, trebali imati bolje kulturne i gospodarske odnose sa Slovačkom, posebice zbog povijesne bliskosti i sličnosti jezika, ističući ulogu rođenog Slovaka, Bogoslava Šuleka u hrvatskoj kulturi.
Uz Predsjednika predaji vjerodajnica bili su nazočni predstojnik Ureda Predsjednika dr Ivo Sanader i savjetnik Predsjednika za vanjsku politiku dr Željko Matić.
Zagreb, 21.05.1996.-3
urediPredstojnik Ureda Predsjednika dr. Ivo Sanader primio predsjednika Svjetskog saveza Baptista [21.05.1996]
Predstojnik Ureda Predsjednika dr. Ivo Sanader primio je dr Nilsona Faninija, predsjednika Svjetskog saveza Baptista.
Dr. Sanader zahvalio je Svjetskom savezu Baptista na pomoći koju su pružili Republici Hrvatskoj, posebice na činjenici da je SSB primio u članstvo Savez Baptističkih crkava u Republici Hrvatskoj još 1990. godine.
Dr Sanader upoznao je dr Faninija s trenutačnim stanjem u regiji, izražavajući nadu da će se uspješno provesti proces mirne reintegracij Podunavlja, kao i hrvatsku odlučnost da se u potpunosti provedu washingtonski i daytonski mirovni sporazumi.
Dr Fanini je izrazio zadovoljstvo statusom Baptističke crkve u Republici Hrvatskoj izražavajući uvjeraavanja da će SSB nastaviti davati svekoliku pomoć RH.
U pratnji dr Faninija i supruge bili su dr Branko Lovrec, predsjednik saveza Baptista RH, dr Davorin Peterlin, dopredsjednik, Željko Mraz, tajnik i Vinko Peterlin, koordinator Baptističke pomoći.
Zagreb, 21.05.1996.-4
urediPredstojnik Ureda Predsjednika RH dr. Ivo Sanader primio ugledne hrvatske i svjetske znanstvenike [21.05.1996]
Predstojnik Ureda Predsjednika RH dr. Ivo Sanader primio je danas ugledne hrvatske i svjetske znanstvenike koji borave u Hrvatskoj povodom održavanja trodnevnog međunarodnog simpozija pod nazivom "Jugoistočna Europa u dvadesetom stoljeću" u Dubrovniku.
Zaželivši prisutnima dobrodošlicu i uspješan rad, dr. Sanader upoznao je nazočne znanstvenike sa glavnim odrednicama hrvatske državne politike: mirna reintegracija hrvatskog Podunavlja, puna podrška washingtonskim i daytonskim sporazumima te uključivanje Hrvatske - kao srednjoeuropske i sredozemne zemlje - u europske integracijske procese i zapadne vojno-sigurnosne sustave.
Predstojnik Ureda posebno je naglasio prve plodove hrvatskog podržavanja mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja, ukazavši pritom na današnji početak procesa demilitarizacije i otvaranje cestovnih komunikacija i telefonskih veza.
Dr. Sanader također je upoznao nazočne znanstvenike sa uspjesima Hrvatske na području gospodarstva i ukazao na činjenicu da Hrvatska treću godinu za redom ima najnižu stopu inflacije od svih srednjoeuropskih i istočnoeuropskih zemalja, kao i na izvanredne gospodarske perspektive Hrvatske koje predviđaju vodeće svjetske financijske institucije.
Na kraju susreta dr. Sanader odgovarao je na pitanja nazočnih.
Zagreb, 22.05.1996.
urediPredsjednik Republike primio Johna Kornbluma, pomoćnika Državnog tajnika SAD [22.05.1996]
Predsjednik Republike primio je Johna Kornbluma, pomoćnika Državnog tajnika SAD.
Predsjednik je izrazio zadovoljstvo dosadašnjom provedbom procesa mirne reintegracije Podunavlja, posebice djelatnošću prijelaznog upravitelja Kleina.
Istaknuta je obostrana odlučnost da se u potpunosti provedu daytonski mirovni sporazumi, posebice sporazum o jačanju Federacije BiH.
Također je istaknuto da je potrebno, u skladu sa mirovnim sporazumima,na vrijeme provesti izbore u Mostaru, kao i u cijeloj Bosni i Hercegovini.
Kornblum je istaknuo pozitivnu ulogu RH na nedavno održanom sastanku Foruma Federacije BiH u Washingtonu. Predsjednik je izrazio zadovoljstvo što će se partnerski odnosi Republike Hrvatske i Sjedinjenih Država potvrditi i ojačati i na gospodarskom planu, čemu će pridonijeti i skori posjet američkog ministra trgovine Kantora Republici Hrvatskoj.
Uz Predsjednika razgovorima su bili nazočni potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova dr Mate Granić, ministar obrane Gojko Šušak, veleposlanik RH u Washingtonu dr Miomir Žužul, savjetnik Predsjednika za vanjsku politiku dr Željko Matić, pročelnik vojnog kabineta Predsjednika general pukovnik Miljenko Crnjac.
U izaslanstvu SAD bili su veleposlanik SAD u RH Peter Galbraith, pukovnik Robert Lowe i bojnik Joseph Pritchard iz Ureda tajnika za obranu, James Swigert, Rosemarie Pauli-Gikas i Elizabeth Pryor iz State Departmanta.
Zagreb, 22.05.1996.-2
urediPredsjednik Republike primio Ricarda Pereza Casada, upravitelja Europske uprave za Mostar [22.05.1996]
Predsjednik Republike primio je Ricarda Pereza Casada, upravitelja Europske uprave za Mostar.
Predsjednik je rekao da je Republika Hrvatska zainteresirana da misija gospodina Casada i EU uspije, u čemu može računati na hrvatsku pomoć.
Predsjednik je rekao da je Hrvatska odlučna da se washingtonski i daytonski sporazumi dosljedno provedu, posebice glede jačanja Federacije BiH.
S toga gledišta značajno je da se mostarski izbori provedu u skladu sa sporazumima, jer ako se odustane, može se ugroziti sve što smo u Daytonu postigli, rekao je Predsjednik.
Razgovaralo se o mogućim kompromisnim rješenjima, o čemu se vodi intenzivna diplomatska djelatnost, kako bi se izbori u Mostaru proveli najkasnije do druge polovice lipnja, kada ističe mandat EU.
Uz Predsjednika razgovorima su pribivali predstojnik Ureda Predsjednika dr Ivo Sanader, potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova dr Mate Granić, savjetnik Predsjednika za vanjsku politiku dr Željko Matić i konzul RH u Mostaru Ćiro Grubišić.
U pratnji gospodina Casada bio je Alfred Matacotta, koordinator Europske uprave za Mostar
Zagreb, 27.05.1996.
urediPredsjednik Republike primio veleposlanike zemalja kontaktne skupine i Italije [27.05.1996]
Predsjednik Republike primio je veleposlanike zemalja kontaktne skupine i Italije, predsjedatelja EU, akreditirane u RH.
Tom prilikom veleposlanici su iznijeli primjedbe i izrazili zabrinutost zbog navodne nedorečenosti i dvojbenosti Zakona o oprostu koji je Sabor usvojio 17. svibnja.
Predsjednik je rekao da je Republika Hrvatska odlučna da doprinese uspješnosti procesa mirne reintegracije Podunavlja i da će se ponašati u skladu s Ustavom i zakonima.
Predsjednik Republike nema ustavne ovlasti donositi amandmane na zakone koje je donio Sabor, a Vlada i saborski odbor za pravosuđe dat će jasno tumačenje zakona, rekao je Predsjednik.
Zagreb, 28.05.1996.
urediPredsjednik Republike primio visoke dužnosnike MORH-a, HV-a i MUP-a u prigodi "Dana oružanih snaga RH" [28.05.1996]
Predsjednik Republike primio je visoke dužnosnike MORH-a, HV-a i MUP-a u prigodi "Dana oružanih snaga RH".
Ministri unutarnjih poslova Ivan Jarnjak i obrane Gojko Šušak zahvaljujući predsjedniku na prijamu, su u ime ministarstava izrazili spremnost da i dalje obavljaju svoje zadaće u obrani i sigurnosti hrvatske domovine i njenih građana.
Predsjednik je čestitajući Dan oružanih snaga ministrima i djelatnicima MO i MUP-a i časnicima HV rekao da se taj dan ove godine prvi puta slavi izvan ratnih okolnosti.
Hrvatska je u proteklih pet godina izgradila oružanu silu, izašlu iz snage hrvatskoga naroda, koja je ostvarila nezavisnost i osigurava opstojnost hrvatskog naroda i hrvatske države.
Bio sam više nego zadovoljan i ponosan na naše ljude, zahvaljujući kojima smo sve to postigli, što je morao zamijetiti i priznati čitav svijet, rekao je Predsjednik.
Predsjednik je rekao da smo sada ušli u razdoblje kada možemo smanjiti oružanu silu ali i osigurati njenu efikasnost jer živimo u nestabilnim okolnostima.
I nadalje ćemo biti suočeni s prilikama kada će se željeti Hrvatskoj davati neprihvatljivi uvjeti, a da bismo bili sigurni trebamo imati spremnu oružanu silu koja će biti jamac hrvatske samostalnosti, rekao je Predsjednik.
Zagreb, 29.05.1996.
urediPredsjednik Republike primio u oproštajni posjet zapovjednika podrške IFOR-a [29.05.1996]
Predsjednik Republike primio je u oproštajni posjet general-bojnika Williama Farmena, zapovjednika podrške IFOR-a.
Predsjednik je istaknuo zadovoljstvo djelatnošću generala Farmena, ističući partnerske odnose Republike Hrvatske i SAD-a, posebice uspješnu suradnju ministarstava obrane.
Predsjednik je rekao da je RH odlučna da se u potpunosti provedu washingtonski i daytonski mirovni sporazumi, za što je potrebna međunarodna podrška , posebici potpora SAD.
General Farmen je izražavajući uvjerenje da će se partnerski odnosi Hrvatske i SAD produbiti, rekao da su iskustva koja će ponijeti iz Hrvatske isključivo pozitivna, o čemu će izvijestiti i svoje suradnike u Washingtonu.
Uz Predsjednika razgovoru su bili nazočni predstojnik Ureda Predsjednika dr Ivo Sanader, pročelnik vojnog kabineta general-pukovnik Miljenko Crnjac i pobočnik Predsjednika general bojnik Krešimir Kašpar.
Zagreb, 29.05.1996.-2
urediPredsjednik Republike primio izaslanstvo Udruge stradalnika domovinskog rata [29.05.1996]
Predsjednik Republike primio je izaslanstvo Udruge stradalnika domovinskog rata.
Predsjednik je izviješten o statusu stradalnika domovinskog rata, te o problemima na koje nailaze u ostvarivanju svojih prava.
Ocjena predstavnika USDR je da se trebaju izraditi prioriteti pri rješavanju svih problema, a da su do sada donešeni zakoni dobri no da ima problema u primjeni, posebice u ponašanju birokratskih struktura.
Predsjednik je rekao da se unatoč teškoćama tijekom oslobodilačkog rata, hrvatska država pobrinula da nitko ne bude gladan i bez smještaja. Sada ćemo rješavati postojeće probleme u skladu s prioritetima i mogućnostima. Treba djelovati tako da se uklone sve administrativne zapreke glede ostvarivanja zakonskih prava stradalnika domovinskog rata, za što ću osobno ovlastiti pojedina ministarstva, rekao je Predsjednik.
Govoreći o vanjsko- političkom položaju RH,Predsjednik je rekao da je Hrvatska i dalje izložena pritisku onih koji nisu željeli njenu samostalnost, da se stalno pokušavaju nametnuti nekakvi neprihvatljivi uvjeti, no da ćemo, unatoč tome ove godine doći na sve državne granice.
Predsjednik je rekao da će upotrijebiti sav svoj utjecaj kako bi se što prije saznalo za sudbinu zatočenih i nestalih hrvatskih branitelja i civila.
Predstavnici Udruge stradalnika domovinskog rata su zahvalili Predsjedniku za sve što je učinio u stvaranju i obrani hrvatske domovine čestitajući mu Dan državnosti.
Uz Predsjednika susretu su bili nazočni predstojnik Ureda Predsjednika dr Ivo Sanader, savjetnik Predsjednika za unutarnju politiku dr Ivić Pašalić, potpredsjednca Sabora Jadranka Kosor, savjetnik Predsjednika dr Branimir Jakšić, pročelnik vojnog kabineta general Miljenko Crnjac i pobočnik Predsjednika general bojnik Krešimir Kašpar.
Zagreb, 29.05.1996.-3
urediPredsjednik Republike Hrvatske uputio čestitku u prigodi Dana državnosti [29.05.1996]
U prigodi Dana državnosti Predsjednik Republike Hrvatske uputio je čestitku sljedećega sadržaja:
"Hrvaticama i Hrvatima u Domovini i u svijetu i svim građanima Hrvatske čestitam Dan državnosti, najveći državni blagdan samostalne i nezavisne suverene i demokratske hrvatske države!
Upućujući vam, kao državni poglavar ovu čestitku, ujedno izražavam zahvalnost svima onima koji su na bilo koji način pridonijeli oživotvorenju tog najvišeg cilja, čime smo stvorili pretpostavke da Hrvatsku izgradimo kao zemlju pravne i socijalne sigurnosti, utemeljene na načelima tržišnog gospodarstva, na poduzetništvu, osobnoj inicijativi i odgovornosti te na poštivanju rada svakog pojedinca, da bi nam Domovina bila zemlja svih sloboda, sreće i blagostanja svih građana.
Neka nam živi jedina i vječna Hrvatska".
Zagreb, 29.05.1996.-4
urediPomilovanja Predsjednika povodom Dana državnosti [29.05.1996]
Na temelju članka 98. podstavak 5. Ustava Republike Hrvatske, članka 1. Zakona o pomilovanju i prijedloga komisije za pomilovanje od 23. svibnja 1996. godine, Predsjednik je donio
ODLUKU
O POMILOVANJU PO MOLBAMA OSUĐENIH OSOBA I PO SLUŽBENOJ DUŽNOSTI
Ovom odlukom pomilovano su 204 osobe, od kojih je potpuno oslobođena od izvršenja zatvorske kazne jedna osuđena osoba, za 47. osuđenih osoba izrečene zatvorske zamijenjene su uvjetnom osudom, , za 26. osuđenih osoba umanjene su izrečene zatvorske kazne, brisane su osude za 2. osuđene osobe, ukinuta je sigurnosna mjera za jednu osuđenu osobu, zamjenjen je neizdržani dio izrečene kazne zatvora uvjetnom osudom za 15 osoba, oslobođeno je neizdržanog dijela izrećene kazne zatvora 6. osoba, umanjene su izrečene kazne zatvora pomilovanjem poslužbenoj dužnosti za 105 osoba.
Na temelju članka 98. potstavak 5. Ustava Republike Hrvatske i članka 1. zakona o pomilovanju, na prijedlog ministra pravosuđa, Predsjednik je donio
ODLUKU
O POMILOVANJU OSLOBAĐANJEM OD KAZNENOG PROGONA I IZVRŠENJA PRAVOMOĆNO IZREČENIH KAZNI ZA KAZNENO DJELO ORUŽANE POBUNE IZ članka 235. stavak 1. KZRH
Ovom odlukom obuhvaćeno je 78. osoba, od kojih je 57. osoba oslobođeno od kaznenog progona, a 21. osoba oslobođena je od izdržavanja neizdržanog dijela kazne zatvora.
Odluke stupaju na snagu danom donošenja.