Priopćenja Ureda predsjednika Franje Tuđmana siječanj 1996.
Zagreb, 08.01.1996. uredi
Predsjednik Republike primio veleposlanika i posebnog savjetnika Predsjednika SAD-a i drzavnog tajnika za provodjenje mirovnog sporazuma za BiH, Roberta L. Galluccia
P R I O P C E NJ E BR. 08/01/96 Danas je u Predsjednickim Dvorima Predsjednik Republike primio veleposlanika i posebnog savjetnika Predsjednika SAD-a i drzavnog tajnika za provodjenje mirovnog sporazuma za BiH, Roberta L. Galluccia, u cijoj su pratnji bili nazocni veleposlanik SAD-a u RH Peter Galbraith, veleposlanik SAD-a u Republici Bugarskoj William Montgomery, te drugi tajnik Veleposlanstva SAD-a u RH Jeff Hovenier.
Na pocetku izvrsenja svoje zadace, Robert Gallucci je izrazio zelju da se upozna sa cjelokupnim stanjem u regiji, posebice u svezi s ozivotvorenjem hrvatsko-bosnjacke federacije, te provedbom Temeljnog sporazuma o reintegraciji hrvatskog podunavlja.
Predsjednik Republike istaknuo je da je duznost povjerena Robertu Gallucciu od velike vaznosti za mir u regiji. Unatoc predvidivim i neizbjeznim problemima i preprekama koje se nalaze na putu ucvrscivanja Federacije, ona predstavlja jedino pravo rjesenje prema trajnom miru, koje jamci interese hrvatskog i bosnjackog naroda rekao je Predsjednik. S tim u svezi razgovaralo se o prvoj sjednici Zajednickog vijeca za suradnju Republike Hrvatske i Federacije i Bosne i Hercegovine.
Iskazana je i zajednicka potpora sto brzoj i djelotvornijoj provedbi sporazuma o reintegraciji istocne Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema u ustavnopravni poredak Republike Hrvatske, te je s tim ciljem razmatran sastav snaga koje ce provoditi sporazum.
Uz Predsjednika Republike razgovoru su bili nazocni predstojnik Ureda Predsjednika dr. Ivo Sanader, savjetnik Predsjednika za vanjsku politiku dr. Zeljko Matic, te pobocnik Predsjednika general bojnik Kresimir Kaspar.
Zagreb, 8. sijecnja 1996.
Zagreb, 09.01.1996. uredi
Predsjednik Republike primio glavnog zapovjednika IFOR-a admirala Leightona Smitha
P R I O P C E NJ E BR. 09/01/96-1
Veceras je u Predsjednickim Dvorima Predsjednik Republike primio glavnog zapovjednika IFOR-a admirala Leightona Smitha, u cijoj su pratnji bili politicki savjetnik Peter Feith, tajnik kapetan Howard Petrea te glavni casnik za vezu NATO-a stozerni brigadir David Wilby.
Tijekom susreta, razgovaralo se o napredku u razmjestanju snaga IFOR-a u Bosni i Hercegovini te stim u svezi o suradnji IFOR-a i hrvatskih oruzanih snaga, o provedbi daytonskog mirovnog sporazuma te o sastavu provedbenih snaga za reintegraciju istocne Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema u ustavno-pravni poredak Republike Hrvatske. Admiral Smith je iskazao zadovoljstvo glede brzog i ucinkovitog razmjestanja snaga IFOR-a te je izrazio zahvalnost Predsjedniku Republike za gostoprimstvo i podrsku koju hrvatske drzavne vlasti pruzaju IFOR-u u tom procesu. Zapovjednik IFOR-a nadalje je istaknuo simbolicnu i konkretnu vaznost uspjeha provedbe mirovnog sporazuma u Sarajevu i Mostaru, koji ce nesporno utjecati na provedbu cijelokupnog mirovnog procesa. Stoga je od posebite vaznosti osigurati sto brze i djelotvornije ocvrscivanje hrvatsko-bosnjacke Federacije, rekao je admiral Smith.
Utvrdjujuci da se mogu ocekivati pojedinacni incidenti i prepreke u provedbi mirovnog sporazuma, Predsjednik Republike je izrazio punu potporu hrvatskih drzavnih vlasti snagama IFOR-a i uvjerenje da se one a nece suociti s vecim poteskocama u ispunjenju njihove zadace.
Tijekom susreta, izrazeno je i zajednicko uvjerenje u vaznost Temeljnog sporazuma o reintegraciji hrvatskog podunavlja, cija bi brza i ucinkovita provedba pozitivno utjecala na svekoliki mirovni proces.
Uz Predsjednika Republike, razgovoru su bili nazocni predstojnik Ureda Predsjednika dr. Ivo Sanader, ministar obrane Gojko Susak, zapovjednik Glavnog stozera HV general Zvonimir Cervenko, ravnatelj HIS-a dr. Miro Tudjman te pobocnik Predsjednika general Kresimir Kaspar.
Zagreb, 9. sijecnja 1996.
Zagreb, 09.01.1996.-2 uredi
P R I O P C E NJ E BR. 09/01/96-2
Tjednik "Globus" u izdanju od 8. prosinca 1995. u clanku s podnaslovom "Diverzija u Predsjednickim dvorima" pisao je o epidemiji zarazne zutice medju pripadnicima Prvoga hrvatskog gardijskog zbora, prigodom cega je izravno upozoravano na krivicu pojedinih osoba, poglavito generala Mile Cuka.
Prema sluzbenom ocitovanju Ministarstva zdravstva Republike Hrvatske, koje je potpisao ministar Andrija Hebrang, zajednickim djelovanjem strucnih sluzba civilnog i vojnog saniteta nepobitno je ustanovljeno da se u spomenutu slucaju ne radi o propustu zapovjednika Prvoga hrvatskog gardijskog zbora i njegovih suradnika, niti zdravstvenih djelatnika Hrvatske vojske. Pravovremenim djelovanjem nadleznih sluzbi u potpunosti je sprijeceno daljnje sirenje zaraze, uzrok je otklonjen i posljedice su u cijelosti sanirane.
Slijedom navedenog, spomenutim je clankom prikazana iskrivljena slika dogadjaja, te je na taj nacin neopravdano nanesena steta ugledu generala Cuka i pripadnika Prvoga hrvatskog gardijskog zbora.
Zagreb, 9. sijecnja 1996.
Zagreb, 13.01.1996. uredi
Predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tudjman i Predsjednik SAD-a Bill Clinton sastali se u u zracnoj luci Pleso
P R I O P C E NJ E BR. 13/01/96
Tijekom boravka izaslanstva Sjedinjenih Americkih Drzava u Zagrebu, u zracnoj luci Pleso Predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tudjman i Predsjednik SAD-a Bill Clinton vodili su duze i iscrpne razgovore zajedno s izaslanstvima od po dvanaest clanova a nakon toga dvojica Predsjednika razgovarali su i u cetiri oka.
Tijekom razgovora, razmatrana su sva bitna pitanja,posebice pitanje reintegracije hrvatskog Podunavlja u ustavnopravni poredak RH te stanje u BiH, te je izrazena visoka suglasnost gledista. Razgovaralo se o bilateralnim odnosima Sjedinjenih Americkih Drzava i Republike Hrvatske, poglavito o poticajnim mjerama za gospodarsku suradnju te potpisivanju sporazuma o izbjegavanju dvostrukog oporezivanju. Na kraju, raspravljalo se i o hrvatskom clanstvu u Partnerstvu za mir i o clanstvu u NATO savezu.
Predsjednik SAD-a odao je priznanje Hrvatskoj i njenom Predsjedniku za aktivnu ulogu u mirovnom procesu.
Uz Predsjednika Republike, u hrvatskom izaslanstvu na bilateralnom susretu bili su nazocni Predsjednik Vlade mr. Zlatko Matesa, predstojnik Ureda Predsjednika dr. Ivo Sanader, potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova dr. Mate Granic, ministar obrane Gojko Susak, potpredsjednica Vlade dr. Ljerka Mintas-Hodak, nacelnik Glavnog stozera HV general zbora Zvonimir Cervenko, ministar unutarnjih poslova Ivan Jarnjak, v.d. predstojnika UNS-a i ravnatelj HIS-a dr. Miroslav Tudjman, novoimenovani veleposlanik RH u SAD dr. Miomir Zuzul, veleposlanik RH u zemljama Beneluxa i NATO-u, savjetnik Predsjednika za unutarnju politiku dr. Ivic Pasalic te pobocnik Predsjednika general Kresimir Kaspar.
Za vrijeme susreta Predsjednika Clintona sa dijelom americkih snaga i osobljem veleposlanstva SAD u Zagrebu, Predsjednik Tudjman se sastao sa jedanaest clanova americkog Kongresa.
Zagreb, 13. sijecnja 1996.
Zagreb, 17.01.1996. uredi
Predsjednik Republike Bugarske Nj. E. dr. Zelje Zelev u RH P R I O P C E NJ E BR. 17/01/96
Veceras, nakon svecanog drzavnog doceka Predsjednika Republike Bugarske Nj. E. dr. Zelje Zeleva i bugarskog izaslanstva, u Predsjednickim Dvorima odrzani su bilateralni razgovori izaslanstava Republike Hrvatske i Republike Bugarske na celu s njihovim predsjednicima.
Zazelivsi dobrodoslicu bugarskom Predsjedniku, Predsjednik Tudjman je podsjetio na povijesne povezanost dviju zemalja od Dubrovacke Republike do danas, te izrazio zelju za njihovim prosirenjem.
Predsjednik Republike upoznao je bugarskog Predsjednika sa najnovijim razvojem politickih i gospodarskih okolnosti u Republici Hrvatskoj, kao i s pitanjima koji su trenutno od najvece vaznosti za Hrvatsku. Predsjednik Tudjman posebno je istaknuo vaznost mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja te normalizaciju hrvatsko-srpskih odnosa, kao pretpostavku za mir i novi medjunarodni poredak u regiji.
Ukazujuci na zainteresiranost Republike Hrvatske za uspostavu sto boljih susjedskih odnosa s republikama bivse Jugoslavije, Predsjednik Tudjman istaknuo je neprihvatljivost ideja o uspostavi konfederacije ili unije, koje su jos uvijek prisutne u pojedinim intelektualnim i diplomatskim europskim krugovima.
Kao najbitnije vanjskopoliticko pitanje za RH, Predsjednik Tudjman je naglasio rijesavanje krize u Bosni i Hercegovini te ozivotvorenje i ocvrscivanje hrvatsko-bosnjacke Federacije. Potonja, rekao je Predsjednik, predstavlja jamstvo za opstanak hrvatskog naroda u BiH, za provedbu daytonskog mirovnog sporazuma i cijelokupno uredjenje medjudrzavnih odnosa u regiji.
Zahvalivsi na prijateljskom pozivu, doceku i gostoljubivosti Predsjednika Tudjmana i hrvatskih drzavnih vlasti bugarski Predsjednik je podsjetio da je Republika Bugarska jedna od prvih u istocnoj Europi priznala RH 15. sijecnja 1992. te da su uspostavom diplomatskih odnosa na razini veleposlanstava osigurani uvjeti za svekoliku bilateralnu suradnju dviju zemalja.
Predsjednik Zelev je izrazio punu suglasnost bugarskih vlasti s neprihvatljivoscu uspostave bilo kakve "balkanske" ili "Juznoeuropske" unije ili federacije te istaknuo vaznost omugucavanja bilateralnih odnosa na temelju protoka ljudi, dobara i kapitala, i pozdravio odlucan i hrabar korak hrvatskog drzavnog vodstva na celu s Predsjednikom Tudjmanom prigodom potpisivanja daytonskog mirovnog sporazuma.
Dr. Zelev je nadalje naveo brojne hrvatsko-bugarske bilateralne sporazume koji su trenutno u pripremi : sporazum o suradnji ministarstava obrane, o suzbijanju trgovanja drogom, o zastiti investicija, o medjunarodnom prijevozu, o izbjegavanju dcvostrukog oporezivanja, turizmu, socijalnom osiguranju te veterinarsku kovenciju. Bugarski Predsjednik je takodjer upoznao Predsjednika Tudjmana s projektom magistrale koji ukljucuje pet zemalja : Bugarsku, Italiju, Albaniju, Makedoniju i Tursku, i koji bi za dobrobit turistickog razvoja mogao biti od interesa za RH. Dr. Zelev je izrazio i interes Bugarske da sudjeluje u obnovi hrvatskih ratom razorenih podrucja. Na kraju razgovora istaknuo je da ce Republika Bugarska pruziti punu podrsu RH u procesu europskih integracija pri ukljucenju u crnomorski savez u svojstvu gosta ili pridruzenog clana.
Na kraju bilateralnih razgovora, izrazen je visoki stupanj suglasnosti glede svih bitnih politickih i gospodarskih pitanja te zelja za produbljivanjem vec postojecih prijateljskih odnosa dviju drzava.
U hrvatskom izaslanastvu, razgovorima su bili nazocni potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova dr. Mate Granic, predstojnik Ureda Predsjednika dr. Ivo Sanader, potpredsjednik Vlade dr. Ivica Kostovic, ministar gospodarstva Davor Stern, savjetnik Predsjednika za vanjsku politiku dr. Zeljko Matic, savjetnik Predsjednika za gospodarstvo dr. Marko Skreb, pomocnik ministra vanjskih poslova Hido Biscevic te veleposlanik RH u Republici Bugarskoj Darinko Bago.
S bugarske strane, izaslanstvo su cinili ravnatelj Ureda Predsjednika Ivajlo Trifonov, zamjenik ministra vanjskih poslova Ivan Hristov, nacelnik vojnog kabineta Predsjednika general Stefan Dimitrov, glasnogovornik Predsjednika Valentin Stojanov, savjetnik Predsjednika za vanjsku politiku Kamen Velickov, msavjetnica Predsjednika za pitanja europskih integracija te savjetnik Predsjednika za gospodarstvo Bojan Slavenkov.
Zagreb, 17. sijecnja 1996.
Zagreb, 19.01.1996. uredi
Predsjednik Republike primio pomocnika drzavnog tajnika SAD-a za europska pitanja Richarda Holbrookea P R I O P C E NJ E BR. 19/01/96
Danas je u Predsjednickim Dvorima Predsjednik Republike je primio pomocnika drzavnog tajnika SAD-a za europska pitanja Richarda Holbrookea, u cijoj su pratnji bili nazocni veleposlanik SAD-a u RH Peter Galbraith, zamjenik pomocnika drzavnog tajnika John Cornbloom, general Wesley Clark, te zamjenik pomocnika drzavnog tajnika za snage u BiH Tom Longstreth.
Tijekom razgovora, razmatrana su pitanja u svezi hrvatsko-bosnjacke Federacije BiH, posebice njeno ozivotvorenje, te provedba daytonskih mirovnih sporazuma. Posebno je istaknuta pozitivna uloga Republike Hrvatske i hrvatskih drzavnih vlasti, koju SAD smatraju odlucujucom u provedbi spomenutih sporazuma.
Uz Predsjednika Republike, razgovoru su bili nazocni predstojnik Ureda Predsjednika dr. Ivo Sanader, potpredsjednik Vlade dr. Ivica Kostovic, ministar obrane Gojko Susak, poebni izaslanik Predsjednika i veleposlanik RH u SAD dr. Miomir Zuzul, savjetnik Predsjednika za vanjsku politiku dr. Zeljko Matic te pobocnik Predsjednika general Kresimir Kaspar.
Zagreb, 19. sijecnja 1996.
Zagreb, 20.01.1996. uredi
Predsjednik Republike primio Upravitelja Europske Unije za Mostar Hansa Koschnika P R I O P C E NJ E BR. 20/01/96
Danas je u Predsjednickim Dvorima Predsjednik Republike primio Upravitelja Europske Unije za Mostar Hansa Koschnika, u cijoj je pratnji bio talijanski veleposlanik u RH Paolo Pensa.
Tijekom razgovora razmatrana su sva aktualna pitanja hrvatsko-bosnjacke Federacije BiH te stanje u Gradu Mostaru. Izrazena je potpuna suglasnost glede potrebitosti rijesavanja pitanja Federacije u cijelini, s ciljem njenog ozivotvorenja u duhu washingtonskih i daytonskih mirovnih sporazuma. Posebice je istaknuta potrebitost sto brzeg ustroja vlasti, kako na razini Federacije tako i na razini lokalne, odnosno kantonalne i gradske uprave.
U svezi s rijesavanjem problema u Mostaru, Hans Koschnik je prihvatio prijedlog Predsjednika Republike da RH u Mostar posalje stotinjak pripadnika redarstvenih snaga MUP-a , koje ce pod zapovjednistvom povjerenika EU, zajedno s policijom EU, vrsiti ophodnju i nadzor.
Prihvaceno je i da, uz arbitrazu predstavnika SAD-a na razini Federacije, Upravitelj EU preuzme ulogu arbitra za sva sporna sporna pitanja u Mostaru. G. Koschnik je naglasio potrebitost ujedinjenja Mostara na razini infrastruktura, izrazivsi pritom suglasnost da Mostar bude glavno hrvatsko srediste Federacije.
Istaknuvsi da je pitanje Mostara vezano za sveukupne probleme izgradnje Federacije, Hans Koschnik je zahvalio Predsjedniku Tudjmanu na podrsci i suradnji hrvatskih drzavnih vlasti u rijesavanju svih aktualnih pitanja.
Uz Predsjednika Republike, razgovoru su bili nazocni potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova dr. Mate Granic, ministar obrane Gojko Susak, v.d. ravnatelja UNS-a i ravnatelj HIS-a dr. Miroslav Tudjman te posebni izaslanik Predsjednika i veleposlanik RH u SAD dr. Miomir Zuzul.
Zagreb, 20. sijecanj 1996.
Zagreb, 24.01.1996. uredi
Predsjednik Republike primio je u nastupni posjet sefa promatracke misije Europske zajednice, veleposlanika Giorgia Franchettia Pardoa P R I O P C E NJ E BR. 24/01/96-1
Predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tudjman primio je u nastupni posjet sefa promatracke misije Europske zajednice, veleposlanika Giorgia Franchettia Pardoa. Zazelivsi mu ugodan i po Hrvatsku svrhovit boravak, Predsjednik Tudjman istaknuo je svekoliku pripadnost Hrvatske zajednici europskih naroda, cemu je dokaz golema prisutnost obiljezja europskih civilizacija na hrvatskom tlu.
Veleposlanik Pardo izrazio je nadu u uspjesnu suradnju, spremnost na objektivan odnos prema dogadjanju u Hrvatskoj, te uvjerenje da ce talijansko predsjedavanje Europskoj zajednici pridonijeti mirnoj reintegraciji jos uvijek okupiranih podrucja Republike Hrvatske.
U pratnji veleposlanika Pardoa razgovorima je bio nazocan i zamjenik sefa promatracke misije za politiku Carlo Ungaro.
S hrvatske strane razgovorima su pribivali Procelnik predsjednikova kabineta Gordan Radin, zamjenica Predstojnika Ureda Predsjednika Vesna Skare-Ozbolt, te pomocnik ministra vanjskih poslova Hidajet Biscevic.
Zagreb, 24. sijecnja 1996.
Zagreb, 25.01.1996. uredi
Predsjednik Republike predsjednika rumunjske Vlade Nicolaea Vacaroiua
P R I O P C E NJ E BR. 25/01/96-1
Predsjednik Republike Hrvatske primio je u Predsjednickim dvorima predsjednika rumunjske Vlade Nicolaea Vacaroiua.
Obracajuci mu se, hrvatski Predsjednik istaknuo je kako je danasnji posjet ucvrstio tradicionalno prijateljske odnose dviju drzava koji su pridonijeli naporima za zaustavljanje rata i stabilizaciji odnosa u citavoj regiji.
"Najveci uspjeh hrvatske unutarnje politike predstavlja preko 50 posto privatiziranog drzavnog vlasnistva i stabilna kuna, sto je pretpostavka za uspjesan gospodarski razvoj i dobre odnose s medjunarodnim financijskim ustanovama. Glede medjunarodnog polozaja, mozemo reci da je cvrst i na europskoj i na svjetskoj razini s obzirom na prijateljske odnose s Njemackom, Francuskom i SAD-om" istaknuo je predsjednik Tudjman.
Glavnom zadacom u predstojecem razdoblju, Predsjednik je naveo provedbu washingtonskih i daytonskih sporazuma o uspostavi hrvatsko-bosnjacke federacije i reintegraciju Podunavlja u ustavnopravni sustav Republike Hrvatske.
Proces normalizacije odnosa sa Srbijom, koji jamci uspjeh mirne reintegracije, kao i stabilnost odnosa sa svim drzavama na jugoistoku Europe i dalje ce imati potporu hrvatske vlasti. Medjutim, Hrvatska nece pristati ni na kakve nove jugoslavenske, balkanske, jadranske ili istocnoeuropske unije.
Zahvalivsi se na prijemu, premijer Vacaroiu izvijestio je predsjednika Tudjmana o susretima koje je tijekom boravka u Hrvatskoj imao sa clanovima hrvatskog vrhovnistva, te izrazio zadovoljstvo njihovim rezultatima. Premijer je hrvatskom predsjedniku prenio i pozdrave predsjednika Iliescua, izrazivsi spremnost Rumunjske za pomoc Hrvatskoj pri obnovi, kao i potporu provedbi mirovnog sporazuma. Izrazio je pri tom i uvjerenje da ce uspostava mira i stabilnosti citavu regiju pribliziti zajednici razvijenih drzava.
Na kraju razgovora sugovornici su izrazili uvjerenje za nastavkom i unapredjenjem tradicionalno prijateljskih odnosa koji bi mogli biti primjer medjudrzavne suradnje na ovim prostorima.
S rumunjske strane razgovorima su uz premijera Vacaroiua i veleposlanika Rumunjske u RH Vasilea Lece bili nazocni i drugi visoki duznosnici Rumunjske.
Uz Predsjednika Republike razgovorima su pribivali ministar vanjskih poslova dr. Mate Granic, ministar gospodarstva Davor Stern, savjetnik Predsjednika Republike za gospodarstvo dr. Marko Skreb, procelnik predsjednikova kabineta Gordan Radin, veleposlanik RH u Rumunjskoj Nikola Debelic, te nacelnik Odjela za srednju i istocnu Europu Ministarstva vanjskih poslova RH Aleksandar Stipetic.
Zagreb, 25. sijecnja 1996.
Zagreb, 27.01.1996. uredi
Predsjednik Tudjman primio izaslanstvo Udruge roditelja poginulih branitelja Domovinskog rata [27.01.1996]
Predsjednik Republike Hrvatske primio je u Predsjednickim dvorima izaslanstvo Udruge roditelja poginulih branitelja Domovinskog rata na celu s predsjednicom udruge Ljerkom Ivusic.
Clanovi izaslanstva izvijestili su Predsjednika o djelovanju Udruge, te o problemima na koje nailaze, opetovano istaknuvsi potporu politici hrvatskog vrhovnistva.
Predsjednik Republike izrazio je uvjerenje kako zrtve njihove djece nisu bile uzaludne s obzirom na ozbiljenje hrvatskih nacionalnih interesa, priznatih i od strane najvaznijih svjetskih politickih cimbenika.
U izaslanstvu Udruge nazocni su bili i njeni dopredsjednici Zeljko Spehar i Ivan Cindric.
Uz Predsjednika Republike razgovorima su bili nazocni i potpredsjednica Sabora RH Jadranka Kosor, savjetnik Predsjednika Republike za unutrasnju politiku dr. Ivic Pasalic, te pobocnik Predsjednika Republike general Kresimir Kaspar.
Zagreb, 29.01.1996. uredi
Predsjednik Tudjman primio ministra vanjskih poslova svicarske konfederacije
[29.01.1996]
Predsjednik Republike Hrvatske primio je u Predsjednickim dvorima Nj.E. g. Flavia Cottia, ministra vanjskih poslova Svicarske i predsjedavajuceg OESS-a.
Prigodom razgovora ministar Cotti poglavito se zanimao za stavove hrvatskog predsjednika glede reintegracije hrvatskog Podunavlja, ulozi medjunarodne zajednice na poluotoku Prevlaka, te stanju u BiH.
Predsjednik Tudjman rekao je da je nakon dobivenih jamstava medjunarodne zajednice Hrvatska dosljedno opredjeljena za mirnu reintegraciju hrvatskog Podunavlja, istaknuvsi pri tom potrebu za aktivnijom ulogom OESS-a u tom procesu.
Glede Prevlake, Predsjednik ne vidi nikakve probleme, medjutim, s obzirom na potrebu normalizacije hrvatsko-srpskih odnosa Hrvatska je spremna na demilitarizaciju poluotoka. S tim u vezi ona bi pozdravila zamjenu UN mandata, mandatom OESS-a.
Najvecim problemom u BiH Predsjednik smatra uspostavu sredisnjih institucija vlasti, kako u Federaciji tako i u BiH, te dovrsetak kantonalnog ustroja u skladu sa daytonskim sporazumom.
Zahvalivsi mu se, ministar Cotti istakao je vaznu ulogu Predsjednika Tudjmana i Hrvatske pri uspostavi novog medjunarodnog poretka u ovom dijelu Europe.
Uz ministra Cottija razgovorima su bili nazocni i veleposlanik Svicarske u RH Petar A. Troendle, sef svicarske misije pri OESS-u Benedikt von Tscharner, te nacelnik Ureda OESS-a u MVP-u Svicarske Raymund Kunz.
S hrvatske strane strane razgovorima su pribivali predstojnik Ureda Predsjednika dr. Ivo Sanader, prvi pomocnik ministra vanjskih poslova RH dr. Ivan Simonovic, veleposlanik RH pri OESS-u dr. Darko Bekic, te veleposlanik RH u Svicarskoj dr. Zdenko Skrabalo.
Zagreb, 29.01.1996.-2 uredi
Predsjednik Tudjman primio izaslanstvo Hrvatskog olimpijskog odbora [29.01.1996]
Predsjednik Republike Hrvatske primio je u Predsjednickim dvorima izaslanstvo Hrvatskog olimpijskog odbora predvodjeno njegovim predsjednikom Antunom Vrdoljakom.
Izaslanstvo je Predsjednika izvijestilo o opsegu i djelatnostima HOO-a koji vjerodostojno govore o popularnosti sporta u Hrvatskoj. Pri tom posebno raduje perspektiva hrvatskog sporta vidljiva iz cinjenice da mladje kategorije osvajaju vecinu od ukupnog broja hrvatskih odlicja na medjunarodnim natjecanjima.
Razgovaralo se i o problemu sustavnog financiranja hrvatskog sporta prigodom cega su izneseni i neki konkretni prijedlozi.
U izaslanstvu HOO-a nazocni su bili i potpredsjednici Matija Ljubek i Zdravko Hebel, te glavni tajnik Slavko Podgorelec.
Uz Predsjednika Republike razgovorima su bili nazocni predstojnik Ureda Predsjednika dr. Ivo Sanader i savjetnik Predsjednika Republike za drustvene djelatnosti Zlatko Canjuga