Priopćenja Ureda predsjednika Franje Tuđmana ožujak 1996.
Zagreb, 01.03.1996.
urediPredsjednik Republike primio u oproštajni posjet posebnog izaslanika glavnog tajnika UN-a Kofija Annana [01.03.1996]
Danas je Predsjednik Republike primio u oproštajni posjet posebnog izaslanika glavnog tajnika UN-a Kofija Annana, u čijoj su pratnji bili pročelnik kabineta posebnog izaslanika Julian Harston i politički savjetnik Jack Greenberg.
Tijekom razgovora, razmatrana su aktualna pitanja u svezi s provedbom Temeljnog sporazuma o području istočne Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema te daytonskog mirovnog sporazuma. Predsjednik Republike je istaknuo da predstavnici Ujedinjenih Naroda kao i međunarodne zajednice općenito, u tumačenju današnjih prilika u RH i BiH, često zaboravljaju da je njihov temljni uzrok velikosrpska agresija. Predsjednik je izrazio uvjerenje da primjena mirovnih sporazuma predstavlja jedini moguć izlaz iz krize za sve strane, te da će unatoč povremenim poteškoćama i preprekama, mirovni proces biti uspješno proveden.
Izraženo je obostrano zadovoljstvo glede konkretnih aktivnosti koje je poduzeo general Jacque-a Kleina za mirnu reintegraciju hrvatskog Podunavlja, kao i suglasnost o potrebi što brže provedbe, kako bi se izbjegao svaki pokušaj odlaganja.
Razgovaralo se i o pitanju Prevlake, o čemu je Predsjednik Republike rekao da je to područje neupitno sustavni dio hrvatskog teritorija, no da su hrvatske državne vlasti spremne prihvatiti njegovu demilitarizaciju u okviru cijelokupne normalizacije hrvatskosrpskih odnosa.
Na kraju razgovora, Kofi Annan je zahvalio Predsjedniku Republike na aktivnoj suradnji hrvatske vlasti s Ujedinjenim Narodina, te izrazio uvjerenje da će se ona i dalje nastaviti u okviru novonastalih geopolitičkih okolnosti.
Uz Predsjednika Republike, razgovoru su bili nazočni savjetnik Predsjednika za vanjsku politiku dr. Željko Matić, zamjenica predstojnika Ureda Predstojnika Vesna Škare-Ožbolt, pročelnik kabineta Predsjednika Gordan Radin te tajnik Predsjednika za odnose s javnošću mr. Nataša Rajaković.
Zagreb, 01.03.1996.
urediPredsjednik Republike primio ministra obrane Kanade Davida Collenette-a
[01.03.1996]
Predsjednik Republike danas je primio ministra obrane Kanade Davida Collenette-a, u čijoj su pratnji bili veleposlanik Kanade u RH Graham Green te načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga Kanade general Maurice Baril.
Tijekom razgovora razmatrani su bilateralni odnosi te aktualna pitanja provedbe daytonskog mirovnog sporazuma i Temeljnog sporazuma o mirnoj reintegraciji hrvatskog Podunavlja.
Izražena je obostrana želja za aktivnim proširenjem gospodarskih odnosa dviju država, te s tim u vezi što veće sudjelovanje kanadskih investitora. U tome bi značajnu ulogu trebalo imati hrvatsko iseljeništvo u Kanadi, koje je već pokazalo veliki interes za ulaganje u Hrvatsku.
Najavljujući skori dolazak kanadskog ministra vanjskih poslova u Hrvatsku, ministar Collenette istaknuo je važnost Republike Hrvatske za stabilnost u regiji i uspješnu provedbu mirovnih sporazuma. Kanadski ministar obrane posebno je istaknuo interes Kanade za proširenjem programa Partnerstvo za mir i na Hrvatsku.
Republika Hrvatska dala je veliki doprinos mirovnom procesu, rekao je Predsjednik Tuđman, dodajući da je za uspješnu provedbu potrebna čvrsta potpora Europske Unije kao i Kanade i Sjedinjenih Država.
Ministar Collenette zahvalio je na aktivnoj suradnji Republike Hrvatske u procesu razmještanja snaga IFOR-a, bez koje ne bi bio tako brzo i uspješno proveden.
Uz Predsjednika Republike razgovoru su bili nazočni ministar obrane Gojko Šušak, načelnik Glavnog stožera Hrvatske vojske general zbora Zvonimir Červenko i pobočnik Predsjednika general bojnik Krešimir Kašpar.
Zagreb, 02.03.1996.
urediPredsjednik Republike primio izaslanstvo Kongresa SAD-a na čelu s g. Sonnyem Callahanom
[02.03.1996]
Predsjednik Republike Hrvatske primio je u Predsjedničkim dvorima izaslanstvo Kongresa SAD-a na čelu s g. Sonnyem Callahanom.
Pozdravivši kongresmene, Pradsjednik je istaknuo bliske odnose Hrvatske i SAD-a na diplomatskom i političkom području te izrazio želju za produbljavanjem gospodarskih i inih odnosa.
"Hrvatska je unatoč ratu u proteklih šest godina uspjela stabilizirati vlastito gospodarstvo i nacionalnu valutu. Više od polovice bivšeg državnog vlasništva je privatizirano, u njemu je zaposleno više od polovice zaposlenih u privredi, a više od pedeset posto nacionalnog dohotka ostvaruje se u privatnom sektoru. Stoga hrvatska, u svezi s daljnjim osnaživanjem tržišnog gospodarstva očekuje potporu EU, i SAD-a.
Govoreći o stvarnim razlozima odlaska hrvatskih Srba, tijekom oslobodilačkih akcija Hrvatske vojske, Predsjednik Tuđman je objasnio da primjer Sarajeva pokazuje stvarne uzroke odlaska. Unatoč apelima hrvatske vlasti da ostanu, Srbi su pod utjecajem propagande odlazili. Hrvatska je spremna, iz humanitarnih razloga, onima koji nisu počinilki ratne zločine, a spremni su prihvatiti Hrvatsku kao svoju domovinu, dopustiti povratak. To dokazuje i spremnošću na mirnu reintegraciju hrvatskog Podunavlja, što je uz oživotvorenje Federacije i provedbe mirovnog sporazuma, temeljni cilj Hrvatske u sljedećem razdoblju, istaknuo je predsjednik Tuđman.
Izaslanstvo američkog kongresa zanimalo je stanje te način povratka prognanika i izbjeglica. Voditelj izaslanstva kongresmen Sonny Callahan, izrazio je zadovoljstvo postignućima hrvatskoga gospodarstva te stanjem demokracije u Hrvatskoj, kao i spremnošću Republike Hrvatske za suradnju s Haškim sudom.
Uz Predsjednika Republike razgovorima su s hrvatske strane bili nazočni potpredsjednik vlade i ministar vanjskih poslova dr.Mate Granić, potpredsjednik Sabora i predsjednik odbora za vanjsku politiku dr. Žarko Domjan, ravnatelj HIS-a dr. Miroslav Tuđman, voditelj saborskog odbora za međuparlamentarnu suradnju mr. Zdravka Bušić, pročelnik kabineta Predsjednika Gordan Radin i pobočnik Predsjednika general bojnik Krešimir Kašpar.
U pratnji kongresnog izaslanstva bio je veleposlanik Sjedinjenih Država u Republici Hrvatskoj Peter W .Galbraith.
Zagreb, 05.03.1996.
urediPredsjednik Republike primio predsjednika Vlade Češke Republike Vaclava Klausa
[05.03.1996]
Predsjednik Republike večeras je primio predsjednika Vlade Češke Republike Vaclava Klausa, u čijoj su pratnji bili češki veleposlanik u RH Ondrej Havlin i prvi pomoćnik ministra vanjskih poslova Alexandr Vondra.
Tijekom susreta, razgovaralo se o aktualnim pitanjima provedbe mirovnih sporazuma u Republici Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini te o bilateralnoj suradnji.
Predsjednik Republike objasnio je češkom Premijeru povijesne uzroke krize i sukoba u Hrvatskoj i BiH. Hrvatska se od samog početka zalagala za mirni razlaz republika bivše Jugoslavije , no zbog velikosrpske imperijalčistićke politike, došlo je do brutalne agresije na Hrvatsku i BiH, rekao Predsjednik Tuđman. Nakon uspostave stabilne, demokratske hrvatske države i pravnog poretka na cijelom teritoriju, spremni smo na normalizaciju odnosa na osnovama međusobnog priznanja, rekao je Predsjednik Republike. Predsjednik je istaknuo da Hrvatska nikako neće prihvatiti ulazak u bilo kakve državne asocijacije -- balkanske, jadranske ili južnoslavenske.
Glede provedbe mirovnog sporazuma u BiH i oživotvorenja hrvatsko-bošnjačke Federacije, Predsjednik Republike je rekao da se nakon četverogodšnjeg rata nije ni moglo očekivati da će sve proći bez poteškoća, no da će se, uz razumijevanje i potporu međunarodne zajednice, mirovni proces uspješno završiti. Oživotvorenje Federacije i njeno povezivanje s Hrvatskom, u interesu su ne samo hrvatskog i bošnjačkog naroda, već cijele Europe i međunarodne zajednice, jer stavaraju pretpostavke za novi, stabilni međunarodni poredak u regiji.
Premijer Klaus je rekao da Češka Republika od samog početka krize pozorno prati razvoj događanja na području bivše Jugoslavije, istaknuvši da upravo zbog toga sudjeluje u mirovnim akcijama Ujedinjenih Naroda, odnosno IFOR-a.
Tijekom razgovora, izražena je obostrana želja da, nakon kraćeg zastoja u bilateralnim odnosima, dođe do intenziviranja političke, kulturne te gospodarske suradnje, posebice u turizmu.
Uz Predsjednika Republike, razgovoru su bili nazočni predstojnik Ureda Predsjednika dr. Ivo Sanader, ministar u Vladi RH Branko Močibob, savjetnik Predsjednika za vanjsku politiku dr. Željko Matić i veleposlanik RH u Češkoj Republici Zlatko Stahuljak.
Zagreb, 06.03.1996.
urediPredsjednik Republike primio izaslanstvo njemačkog automibilističkog kluba ADAC i Adriatic Croatia International Club-a
[06.03.1996, br. 1]
Predsjednik Republike danas je primio izaslanstvo njemačkog automibilističkog kluba ADAC i Adriatic Croatia International Club-a. Izaslanstvo su činili zamjenik predsjednika ADAC-a Bodo Grafenhorst, veleposlanik Savezne Republike Njemačke Horst Weisel, generalni direktor INA-e Andrija Kojaković, generalni direktor ACI-a Thomas Gozdecky, rukovoditelj odjela za turizam ADAC-a Herbert Hoffman i rukovoditelj odjela za nautiku i sport na vodi ADAC-a Uwe Menzer.
Izaslanstvo je Predsjednika Republike izvjestilo o pozitivnom produbljenju suradnje između ADAC-a i ACI-a, koja se temelji na obostranom interesu za kvalitetnim razvojem turističkih i sportskih aktivnosti. Ističući da ADAC broji 13 i pol milijuna članova te da posjeduje svoju vlastitu TV postaju i mjesečni časopis, Bodo Grafenhorst je rekao da ACI smatra pouzdanim partnerom, te da ADAC želi pridonijeti obnovi i razvitku hrvatskog gospodarstva a pritom omogućiti svojim članovima da uživaju u jednoj od najljepših obala na svijetu. Na temelju svakodnevnog ispitivanja čistoće mora, ADAC je utvrdio da je hrvatsko more jedno od ekološki najkvalitetnijih na svijetu, istaknuo je Bodo Grafenhorst.
Zaželivši izaslanstvu uspjeh u ostvarenju suradnje s hrvatskim partnerima, Predsjednik Republike je istaknuo bogatsvo hrvatske turističke ponude. Osim jadranske obale, Republika Hrvatska naime posjeduje dragocijene nacionalne parkove kao što su Plitvička jezera, Toplice na području Županije zagorsko-krapinske te visoko cijenjena lovišta.
Izaslanstvo ADAC-a interesirao je i najnoviji razvoj mirovnog procesa u regiji, posebice mirna reintegracija još okupiranih hrvatskih područja istočne Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema. S tim u vezi, Predsjednik Republike je rekao da Hrvatska, kao važan i stabilan čimbenik međunarodne politike, ulaže sve napore kako bi do uspješne provedbe mirovnih sporazuma došlo što prije, a proces normalizacije svekolikih hrvatsko-srpskih odnosa ukazuje na činjenicu da se nalazimo na pravom putu k trajnom miru. Time su zajamčeni svi preduvjeti za uspješan razvoj hrvatskog gospodarstva, posebice u turizmu, rekao je Predsjednik Tuđman.
Uz Predsjednika Republike, razgovoru su bili nazočni ministar turizma mr. Niko Bulić i ravnatelj državnog protokola mr. Ivan Mišetić.
Zagreb, 06.03.1996.-2
urediPredsjednik Republike primio veleposlanika Islamske Republike Iran u Hrvatskoj, Mohammeda Javada Asayesha
[06.03.1996, br. 2]
Predsjednik Republike danas je primio veleposlanika Islamske Republike Iran u Hrvatskoj, Mohammeda Javada Asayesha.
Razgovaralo se o bilateralnim odnosima Irana i Republike Hrvatske, uključujući i Federacije BiH. Veleposlanik Asayesh prenio je poziv Predsjednika Islamske Republike Iran, Hashemi-a Rafsanjani-a Predsjedniku Tuđmanu da posjeti Iran, što je Predsjednik načelno prihvatio.
Zagreb, 06.03.1996.-3
urediPredsjednik Republike primio izaslanstvo UEFA-e
[06.03.1996, br. 3]
Predsjednik Republike danas je primio izaslanstvo UEFA-e koje je vodio Lennart Johanson predsjednik UEFA-e.
Predsjednik je zahvalio na potpori koju je UEFA dala u priznanju hrvatske drzave te izrazio nadu da će posjet Zagrebu pomoći boljoj vezi Hrvatskog i Europskog nogometnog saveza.
Predsjednik je naglasio da su hrvatski športaši postizali uspjehe u bivšim drzavama, a da sada, braneći hrvatske boje doprinose ugledu hrvatske drzave.
Spremni smo razvijati šport jer je vazan oblik zivota mladih ljudi i naroda u cijelosti, a nogomet je značajan jer na stadionima okuplja veliki broj ljudi, rekao je Predsjednik Tuđman.
Lennard Johannson je, zahvaljući Predsjedniku na prijamu, istaknuo da zna za hrvatske športske uspjehe, najavljujući da će u sutrašnjim razgovorima s čelnicima HNS-a vidjeti kako UEFA moze pomoći hrvatskom nogometu.
Uz Predsjednika razgovorima su pribivali savjetni za društvene djelatnosti profesor Zlatko Canjuga i pročelnik Predsjednikova kabineta Gordan Radin.
Razgovorima su bili nazočni predsjednik HOO Antun Vrdoljak, predsjednik HNS-a Nadan Vidošević i dopredsjednik Josip Šoić.
U izaslanstvu UEFA-e bili su i glavni tajnik Gerhard Aigner te glavni direktor Istočno-europskog odjela Erich Epple.
Zagreb, 07.03.1996.
urediPredsjednik Republike odlikovao pjesnika Srećka Dianu
[07.03.1996]
Prigodom 90. rođendana pjesnika Srećka Diane, a temeljem članka 98. Ustava Republike Hrvatske i članka 2. stavak 1. Zakona o odlikovanjima i priznanjima Republike Hrvatske, Predsjednik Republike odlikovao ga je Redom Danice hrvatske s likom Marka Marulića za osobite zasluge u hrvatskom kjniževnom stvaralaštvu.
Uz mnogobrojne dramske tekstove, eseje i književne kritike, Srećko Diana je objavio i nekoliko knjiga pjesama. Izborom pjesama predstavljen je u antologiji "Pet stoljeća hrvatske književnosti", a prije dvije godine Dianin prinos hrvatskom suvremenom pjesništvu vrednovan je i najvećim državnim priznanjem - nagradom "Vladimir Nazor".
Zagreb, 08.03.1996.
urediPredsjednik Republike primio izaslanstvo Skupštine Federacije Bosne i Hercegovine i Skupštine Bosne i Hercegovine
[08.03.1996]
Predsjednik Republike primio je izaslanstvo Skupštine Federacije Bosne i Hercegovine i Skupštine Bosne i Hercegovine koje su vodili predsjednici Mariofil Ljubić i Miro Lazović.
Zbog povijesnih i geopolitičkih razloga i sudbine hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini Republika Hrvatska bila je zainteresirana na koji će se način riješiti problem Bosne i Hercegovine u okviru raspada Jugoslavije, rekao je Predsjednik. Republika Hrvatska želi ostvarenje washingtonskih i datonskih mirovnih sporazuma, funkcioniranje Federacije Bosne i Hercegovine i njeno povezivanje s Hrvatskom jer jamče ostvarenje interesa i Hrvata i Bošnjaka, kao i Srba koji žive na području Federacije, istaknuo je Predsjednik.
Predsjednik je rekao da ostvarenje sporazuma o Federaciji neće biti lako, ali da se mora učiniti sve kako bi se izbjegle greške iz prošlosti. Treba graditi novi suživot, bez dominacije jednog naroda,istaknuo jePredsjednik. Mariofil Ljubić rekao je da su teškoće razumljive, no da se moraju osigurati instrumenti za ostvarenje ravnopravnosti svih naroda. Miro Lazović zahvalio je Predsjedniku na prijamu ocjenjujući da će ovaj posjet doprinijeti da se problemi na terenu brže rješavaju.
Predsjednici obiju Skupština složili su se s Predsjednikom da Federacija nema alternativu Uz Predsjednika razgovorima su pribivali akademik Vlatko Pavletić, predstojnik Ureda Predsjednika doktor Ivo Sanader, čuvar Državnog pečata Ivan Milas, sanjetnik Predsjednika za društvene djelatnosti profesor Zlatko Canjuga i posebni Predsjednikov savjetnik doktor Đorđe Pribičević.
U izaslanstvima Skupština Federacije Bosne i Hercegovine i Skupštine Bosne i Hercegovine bili su i Edhem Bičakčić, Hase Hajrulahović, Ivan Bender, Mirko Prskalo, Kasim Begić, Rasim Kadić, Igor Rajner, Suada Karović.
Razgovorima su bili nazočni veleposlanik Republike Hrvatske u Bosni i Hercegovini Darinko Bago i veleposlanik Bosne i Hercegovine u Republici Hrvatskoj doktor Kasim Trnka.
Zagreb, 08.03.1996.-2
urediPredsjednik Republike primio izaslanstvo Hrvatske odvjetničke komore i odvjetničkih udruga Europe i Svijeta
[08.03.1996, br. 2]
Predsjednik Republike danas je primio izaslanstvo Hrvatske odvjetničke komore i odvjetničkih udruga Europe i Svijeta.
Izaslanstvo je izvjestilo Predsjednika Republike o današnjem savjetovanju odvjetničkih udruga organizirano prigodom obljetnice Dana hrvatskih odvjetnika, a čija je glavna tema zaštita prava žrtava rata. Dok međunarodno zakonodavstvo osigurava kažnjavanje ratnih zločina, još uvijek se zanemaruju prava i zaštita žrtava tih zločina, te je potrebito pokrenuti proces njihovog pravnog savjetovanja, glavni je zaključak današnjeg savjetovanja.
Predsjednik Republike izrazio je zadovoljstvo što može pozdraviti predstavnike profesije koja je od velike važnosti za cijeli demokratski sustav svake države, a koja u Hrvatskoj još uvijek nosi tragove rata te izlaska iz bivšeg političkog sustava. Možemo biti ponosni svime što je učinjeno u okviru odvjetničke profesije, ali u praksi stanje još uvijek nije u potpunosti zadovoljavajuće, rekao je Predsjednik Tuđman.
Predsjednik Republike je nadalje istaknuo da Republika Hrvatska i susjedna Bosna i Hercegovina mogu poslužiti kao primjer svih mogućih tragedija koje doživljavaju žrtve rata. Upravo zbog toga, Predsjednik je izaslanstvu objasnio povjesne uzroke raspada bivše Jugoslavije i velikosrpske agresije. Razmatrana su i aktualna pitanja provedbe mirovnih sporazuma o BiH te o mirnoj reintegraciji još okupiranih hrvatskih područja.
Na kraju razgovora, Predsjednik Republike je izaslanstvu zaželio uspjeh u daljnjem radu i suradnji s hrvatskim odvjetnicima.
Izaslanstvo odvjetničkih udruga su činili : predsjednik Hrvatske odvjetničke komore Marijan Hanžeković, predstavnik Međunarodne unije odvjetnika Mauro Rubino Samartano, predstavnik Međunarodne udruge odvjetničkih komora dr. Peter Koves, predstavnik Odvjetničke komore Pariza Francis Teitgen, predstavnik Odvjetničke komore Njemačke Dietrich Schumann, predsjednik Odvjetničke komore Ženeve, potpredsjednik Hrvatske odvjetničke komore Dražen Matijević i predsjednik Odvjetničkog zbora Zadar dr. Milan Vladović.
Uz Predsjednika Republike, razgovoru su bili nazočni predstojnik Ureda Predsjednika dr. Ivo Sanader, savjetnik Predsjednika za vanjsku politikudr. Željko Matić, savjetnik Predsjednika za pravna pitanja dr. Smiljko Sokol, zamjenica predstojnika Ureda Predsjednika Vesna Škare Ožbolt i pročelnik kabineta Predsjednika Gordan Radin.
Zagreb, 09.03.1996.
urediPredsjednik Republike primio izaslanstvo tvrtke za nakladništvo, promičbu i prodaju hrvatske naive "Amalteja"
[09.03.1996, br. 1]
Predsjednik Republike primio je izaslanstvo tvrtke za nakladništvo, promičbu i prodaju hrvatske naive "Amalteja" u prigodu izlaska iz tiska monografije "Čudo hrvatske naive".
Primajući monografiju Predsjednik je rekao kako je i ova knjiga dokaz da smo dio Europe. Mi nismo u umjetnosti samo slijedili Europu već smo joj i davali, rekao je Predsjednik.
Glavni urednik i monografije Ratko Vince je rekao da je naiva jedan od fenomena u likovnoj umjetnosti, a da je hrvatska naiva fenomen koji traje već sedamdeset godina.
Predsjednik je podržao projekt izrade autentičnog hrvatskog suvenira-proizvod hrvatskih umjetnika. Uz predsjednika susretu su pribivali predstojnik Ureda Predsjednika doktor Ivo Sanader i savjetnik Predsjednika za kulturu Zlatko Vitez.
Zagreb, 11.03.1996.
urediPredsjednik Republike primio izaslanstvo Udruge brojnih obitelji iz Slavonskog Broda
[11.03.1996, br. 1]
Predsjednik Republike primio je izaslanstvo Udruge brojnih obitelji iz Slavonskog Broda.
Predsjednik je rekao da cijela Hrvatska može biti ponosna što ima takve majke.
Hrvatska treba ljude jer ju trebamo naseliti, a vaš primjer dokazuje da smo na dobrom putu. Domovina mora pokazati spremnost da vam pomogne, rekao je Predsjednik.
Majke su Presjednika upoznale s teškoćama koje postoje u uzdržavanju brojnih obitelji. Posebice je problem stambeni prostor, školovanje djece, kao i ostvarivanje socijalnih prava.
Predsjednik je predložio da se obitelji, koje to žele, presele na oslobođenja područja Hrvatske, gdje će im biti osiguran stambeni prostor i posao, što je sa zadovoljstvom prihvaćeno.
One obitelji koje zbog školovanja i liječenja djece moraju ostati u Slavonskom Brodu, trebaju dobiti povoljne stambene kredite. Predsjednik je za ubrzano rješavanje problema zadužio ministra obnove i razvitka Juru Radića i pročelnika odsjeka Ureda Predsjednika za odnose s građanstvom Stanka Posavca.
Na inicijativu Predsjednika, o problemima obitelji s više djece raspravljat će VONS.
Uz Predsjednika susretu su pribivali predstojnik Ureda Predsjednika doktor Ivo Sanader, potpredsednik Vlade i ministar obnove i razvitka doktor Jure Radić, zamjenica predstojnika Ureda Predsjednika Vesna Škare-Ožbolt, pročelnik odjela Ureda Predsjednika za odnose s građanstvom Stanko Posavec i savjetnica Predsjednika magistra Zdravka Bušić.
U izaslanstvu Udruge brojnih obitelji bile su gospođe Kata Švađumović, Dragica Čubel, Slavica Malatestinić, Dragica Zečević, Božana Hujber, Barbara Tolić, Verica Pacher, Franjka Gašić, Ivka Vaš i Vesna Grgić.
Zagreb, 11.03.1996.-2
urediPredstojnik Ureda Predsjednika dr. Ivo Sanader primio izaslanstvo Hrvata u Pećuhu
[11.03.1996, br. 2]
Predstojnik Ureda Predsjednika dr. Ivo Sanader primio je danas izaslanstvo Hrvata u Pećuhu, što su ga činili predsjednik lokalne samouprave u Hrvata i član gradskog vijeća u Pećuhu prof. Ivan Đurok, ravnatelj Hrvatskog kazališta u Pećuhu Toni Vidanović, glavni urednik hrvatskog programa na mađarskoj televiziji Mišo Balaž i pisac Tahi Mujičić.
Izaslanstvo je predstojnika Ureda Predsjednika izvjestilo o aktivnostima Hrvata u Pećuhu, posebice na području kulture pod okriljem udruge "Csopor Horda". Ocijenivši odnose s mađarskim vlastima prijateljskim, izaslanstvo je istaknulo da je bolja organiziranost hrvatske zajednice u Pećuhu od 1990. omugućila i produbljivanje hrvatsko-mađarske kulturne razmjene.
Vrlo pozitivno je ocijenjeno i otvaranje huvatskog konzulata u Pećuhu, koje bi trebalo pridonijeti povezivanju Hrvata u Mađarskoj s matičnom državom, Hrvatskom.
Čestitavši izaslanstvu na dosad postignutim rezultatima, dr. Sanader je izrazio želju za daljnjim razvitkom prijtaljskih hrvatsko-mađarskih odnosa i promicanju hrvatske kulturne baštine u Mađarskoj, te je s tim ciljem izrazio punu podršku što većem anagažiranju hrvatske zajednice u Pećuhu.
Zagreb, 11.03.1996.-3
urediPredsjednik Republike primio ministra vanjskih poslova Savezne Republike Jugoslavije Milana Milutinovića
[11.03.1996, br. 3]
Predsjednik Republike je danas primio ministra vanjskih poslova Savezne Republike Jugoslavije Milana Milutinovića.
Uz Predsjednika razgovoru su bili nazočni potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova dr. Mate Granić, predstojnik Ureda Predsjednika dr. Ivo Sanader i savjetnik Predsjednika za vanjsku politiku dr. Željko Matić.
Tijekom susreta, razmatrana su pitanja svekolike normalizacije hrvatsko-srpskih odnosa.
Predsjednik Republike je istaknuo potrebu što brže normalizacije pomoću konkretnih mjera. S tim ciljem, potrebno je do kraja godine provesti potpunu reintegraciju hrvatskog Podunavlja, te ubrzati proces sukcesije zajedničke imovine bivše Jugoslavije.
Zagreb, 12.03.1996.
urediPredsjednik Republike dr. Franjo Tuđman primio pomoćnika državnog tajnika SAD-a za europska i kanadska pitanja Johna C. Kornbluma [12.03.1996, br. 1]
Predsjednik Republike dr. Franjo Tuđman primio je danas pomoćnika državnog tajnika SAD-a za europska i kanadska pitanja Johna C. Kornbluma, u čijoj su pratnji bili veleposlanik SAD-a u RH Peter Galbraith, pomoćnik državnog tajnika za pitanja demokracije i ljudskih prava John Shattuck, zamjenik pomoćnika državnog tajnika Rudolf Perina, zamjenik državnog tajnika i posebni savjetnik za provedbu sporazuma o BiH William Montgomery, predstavnik ministra obrane SAD-a Thomas Longstreth, posrednik za Federaciju BiH Roberts Owen, član združenog stožera oružanih snaga SAD-a pukovnik Lute, direktor skupine "Balkan Action Team" Henry Kelly i član Savjeta za nacionalnu sigurnost g. Finney.
Na početku razgovora, Predsjednik Republike je Johnu Kornblumu čestitao na imenovanju te njemu i njegovim suradnicima zaželio uspjeh u interesu mira u ovom dijelu Europe kao i daljnjeg produbljivanja prijateljskih i partnerskih odnosa između SAD-a i Republike Hrvatske. Predsjednik Tuđman je pritom istaknuo da J. Kornblum i njegovi suradnici mogu računati na punu podršku i svekoliku suradnju hrvatskih vlasti u provedbi mirovnih sporazuma u Hrvatskoj i BiH.
Tijekom susreta, razmatrana su sva aktualna pitanja mirovnog procesa. Predsjednik Republike je istaknuo veliku važnost koju Hrvatska pridaje što bržoj mirnoj reintegraciji još okupiranih područja hrvatskog Podunavlja, koja će pozitivno utjecati na uspješnu provedbu mirovnog procesa u BiH, posebice na oživotvorenju hrvatsko-bošnjačke federacije. Predsjednik Tuđman je nadalje izrazio uvjerenost da se mirovni proces može u zakazanim rokovima provesti, no da su za to potrebni razumijevanje i čvrsta potpora međunarodne zajednice, posebice SAD-a.
Razgovaralo se i o pitanju nestalih i zatočenih osoba, o povratku prognanika u domove te o suradnji s Međunarodnim sudom za ratne zločine u Haagu. S tim u vezi, Presjednik Republike je rekao da Sud može računati na punu suradnju hrvatskih vlasti, no da je potrebito osigurati potpunu objektivizaciju djelatnosti Suda.
Uz Predsjednika Republike, razgovoru su bili nazočni predstojnik Ureda Predsjednika dr. Ivo Sanader, potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova dr. Mate Granić, potpredsjednik Vlade dr. Ivica Kostović, načelnik Glavnog stožera HV general Zvonimir Červenko, savjetnik Predsjednika za vanjsku politiku dr. Željko Matić, pobočnik Predsjednika general Krešimir Kašpar i pomoćnik ministra vanjskih poslova Hido Bišćević.
Zagreb, 12.03.1996.-2
urediPredsjednik Republike primio ministra vanjskih poslova Kraljevine Belgije Erika Deryckea [12.03.1996, br. 2]
Predsjednik Republike danas je primio ministra vanjskih poslova Kraljevine Belgije Erika Deryckea, u čijoj su pratnji bili belgijski veleposlanik u RH Frans Hintjens, glavni direktor za politička pitanja Frans van Daele i posebni povjerenik za poslove UNTAES-a Thierry de Gruben.
Na početku razgovora, Predsjednik Republike je belgijskom ministru zahvalio na pozitivnoj ulozi i aktivnom prinosu belgijskih snaga u sastavu UNCRO-a, odnosno UNTAES-a.
Predsjednik Tuđman je nadalje upoznao ministra Deryckea sa stajalištem hrvatskih državnih vlasti glede središnjih pitanja mirovnog procesa u Hrvatskoj i u susjednoj BiH. Istaknuvši važnost što brže mirne reintegracije okupiranih područja istočne Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema, Predsjednik je izrazio uvjerenje da će provedba Temeljnog sporazuma pridonijeti ne samo normalizaciji svekolikih hrvatsko-srpskih odnosa već i uspješnom riješenju krize u BiH. Usprkos svim poteškoćama, oživotvorenje washingtonskih i daytonskih mirovnih sporazuma, odnosno hrvatsko-bošnjačke Federacije BiH, jest naše opredjeljenje, ne samo jer je u interesu hrvatskog i bošnjačkog naroda, već predstavlja jamstvo uspostave novog stabilnog međunarodnog poretka, rekao je Predsjednik Republike.
Ministar Derycke je rekao da Belgija također želi što bržu provedbu mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja, kako bi se izbjegle moguće teškoće i misija UNTAES-a okončala do kraja 1996. godine.
Tijekom susreta, razgovaralo se i o uključivanju Hrvatske u svjetske i europske integracijske procese, u čemu će Republika Hrvatska imati belgijsku potporu. Glede bilateralnih odnosa, ocjenjeno je da su u usponu te da će u roku od nekoliko mjeseci belgijska poduzeća započeti aktivnu suradnju s hrvatskim partnerima.
Uz Predsjednika Republike, razgovoru su bili nazočni predstojnik Ureda Predsjednika dr. Ivo Sanader, potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova dr. Mate Granić, veleposlanik RH u Kraljevini Belgiji barun Janko Vranyczany-Dobrinović, savjetnik Predsjednika za vanjsku politiku dr. Željko Matić i pomoćnik ministra vanjskih poslova Hido Bišćević
Zagreb, 12.03.1996.-3
urediPredsjednik Republike donosi odluku o prelasku na mirnodopski ustroj oružanih snaga [12.03.1996, br. 3]
Predsjednik Republike i Vrhovni zapovjednik oružanih snaga Hrvatske dr. Franjo Tuđman donio je 12. ožujka 1996. godine, u okviru prelaska na mirnodopski ustroj oružanih snaga, na osnovi članka 100. stavka 1. Ustava Republike Hrvatske, te članka 159. stavak 1. i članka 131. Zakona o službi o oružanim snagama RH, među inim i sljedeće odluke: 1.
- admiral Sveto Letica promaknut je u čin stožernog admirala,
- general bojnici Krešimir Ćosić, Pavao Miljavac i Miljenko Crnjac promaknuti su u čin general pukovnika,
- kontraadmiral Vid Stipetić promaknut je u čin viceadmirala.
2.
- general pukovnik Krešimir Ćosić imenovan je zamjenikom ministra obrane RH,
- general pukovnik Pavao Miljavac imenovan je zamjenikom načelnika Glavnog stožera HV,
- general pukovnik Ante Gotovina imenovan je glavnim inspektorom HV,
- general pukovnik Miljenko Crnjac imenovan je pročelnikom Vojnog kabineta Ureda Predsjednika Republike,
- general pukovnik Josip Lucić imenovan je zapovjednikom Hrvatskog vojnog učilišta,
- viceadmiral Davorin Kajić imenovan je pomoćnikom načelnika Glavnog stožera HV za HRM,
- general pukovnik Imra Agotić imenovan je pomoćnikom načelnika Glavnog stožera HV za HRZ i PZO,
- viceadmiral Vid Stipetić imenovan je zapovjednikom Hrvatske ratne mornarice s 1. lipnjem 1996. godine,
- general bojnik Josip Čuletić imenovan je zapovjednikom HRZ i PZO
3.
- stožerni admiral Sveto Letica razrješava se dužnosti zapovjednika HRM i umirovljuje s 1. lipnjem 1996. godine,
- general zbora Anton Tus razrješen je dužnosti pročelnika Ureda za međunarodnu vojnu suradnju i umirovljen,
- admiral Božidar Grubišić razrješen je dužnosti zamjenika glavnog inspektora HV i umirovljen,
- general bojnik Luka Đanko razrješen je dužnosti zapovjednika Zbornog područja Bjelovar i umirovljen,
- general bojnik Vinko Vrbanac razrješen je dužnosti načelnika Operativne uprave Glavnog stožera HV i umirovljen.
4.
- general pukovnik Đuro Dečak imenovan je zapovjednikom Zbornog područja Đakovo,
- general bojnik Marijan Mareković imenovan je zapovjednikom Zbornog područja Karlovac,
- general bojnik Mirko Norac imenovan je zapovjednikom Zbornog područja Knin,
- general bojnik Damir Krstičević imenovan je zapovjednikom Zbornog područja Pazin,
- general bojnik Milivoj Petković imenovan je zapovjednikom Zbornog područja Ston,
- general bojnik Ivan Korade imenovan je zapovjednikom Zbornog područja Varaždin.
Sve odluke stupaju na snagu odmah.
Pobočnik Predsjednika Republike Hrvatske general bojnik Krešimir Kašpar
Zagreb, 13.03.1996.
urediOdržana sjednica VONS-a [13.03.1996]
Pod predsjedanjem Predsjednika Republike danas je održana sjednica VONS-a.
Predsjednik je obavijestio da je, s obzirom na prijelaz na mirnodopski ustroj i godine starosti, donio odluku u promjenama u Oružanim snagama.
Glede problema u uspostavi Federacije i njenim odnosima s Republikom Hrvatskom, zaključeno je da Hrvatska ostaje ustrajna u provedbi washingtonskih i datonskih sporazuma, a da se, na svim sastancima zajednički uklanjaju prepreke.
VONS podupire odluku Vlade da se i ugovorom o iznajmljivanju dijela slobodne zone u luci Ploče ostvari suradnja Republike Hrvatske i Federacije.
Zagreb, 14.03.1996.
urediPredstojnik Ureda Predsjednika doktor Ivo Sanader primio veleposlanika Guillerma Gonzalesa [14.03.1996, br. 1]
Predstojnik Ureda Predsjednika doktor Ivo Sanader primio je veleposlanika Guillerma Gonzalesa, podtajnika u argentinskom ministarstvu vanjskih poslova.
Doktor Sanader je, zahvaljujući na argentinskim naporima za postizanje mira u našoj regiji i sudjelovanju argentinskih postrojba u međunarodnim mirovnim snagama, rekao da odnosi dviju država mogu biti primjer za razvijanje prijateljskih odnosa.
Postizanjem datonskih sporazoma stvoreni su uvjeti za mir u regiji te otvorene mogućnosti za gospodarski razvoj, rekao je Sanader, dodajući da Republika Hrvatska, a posebice naše luke mogu biti ulaz argentinskog gospodarstva u srednju i istočnu Europu.
Veleposlanik Gonzales je, ističući doprinos hrvatskog iseljeništva u razvoju Argentine, rekao da je interes obiju zemalja razvojanje gospodarskih, uz već dobre političke odnose.
Gonzales je pozdravio rezultate hrvatskog gospodarstva, posebice prijelaz iz socijalističkog na tržišno gospodarstvo te ponudio pomoć stručnjaka koji mogu prenijeti argentinska iskustva.
Doktor Sanader prenio je poziv Predsjednika Tuđmana da argentinski predsjednik Carlos Menem službeno posjeti Republiku Hrvatsku.
Zagreb, 14.03.1996.-2
urediPredsjednik Republike primio i odlikovao njemačku kršćansko-demokratsku (CDU) zastupnicu u europskom Parlamentu Doris Pack [14.03.1996, br. 2]
Predsjednik Republike danas je primio njemačku kršćansko-demokratsku (CDU) zastupnicu u europskom Parlamentu Doris Pack. Ovom prigodom, Predsjednik je gđi. Pack uručio Red kneza Trpimira s ogrlicom i Danicom, kojim ju je odlikovao za izniman doprinos neovisnosti, cijelovitosti i međunarodnom ugledu Republike Hrvatske te za igradnju Hrvatske i razvitak njenih odnosa s drugim državama.
Predsjednik Tuđman je istaknuo da mu je obito zadovoljstvo osobno uručiti ovo odlikovanje gđi. Pack, za sve što je učinila kako bi Republiku Hrvatska priznala međunarodna zajednica te kako bi dobila mjesto koje joj pripada među zapadnoeuropskim zemljama. Hrvatskoj je potrebno puno prijatelja kao što je gospođa Pack, dodao je Predsjednik Republike.
Doris Pack je Predsjedniku Republike zahvalila na iskazanoj časti u svoje osobno ime, ali i u ime njenih suradnika u Institutu koji je pomogao pri izradi brojnih hrvatskih zakona, od kojih je čak 16 prihvaćenu u hrvatskom Saboru. Institut je pomogao i u razvoju nekoliko hrvatskih institucija, posebice na području gospodarstva. Hrvatska danas ima jedno od najmodernijih zakonodavstava u svijetu, rekla je gđa. Pack. Istaknuvši da je od samog početka pratila razvoj neovisne hrvatske države, Doris Pack je rekla da je Hrvatska zavrijedila da postane punopravnom članicom Vijeća Europe.
Uz Predsjednika Republike, nazočni su bili predstojnik Ureda Predsjednika dr. Ivo Sanader i ravnatelj Državnog protokola mr. Ivan Mišetić.
Zagreb, 16.03.1996.
urediPredsjednik Republike primio izaslanstvo predsjedništva HDZ-a Bosne i Hercegovine [16.03.1996]
Predsjednik Republike primio je danas izaslanstvo predsjedništva HDZ-a Bosne i Hercegovine u kojemu su bili predsjednik Božo Rajić i članovi predsjedništva Krešimir Zubak i Ivan Bender.
U razgovorima je zaključeno da odlučno treba nastaviti oživotvorenje Federacije Bosne i Hercegovine te, u skladu s washingtonskim i daytonskim sporazumima i rimskim dogovorom, što prije formirati županije u Federaciji. Također je zaključeno da se u skladu s postignutim sporazumima ostvari što čvršća povezanost Federacije i Republike Hrvatske.
Uz Predsjednika razgovorima su bili nazočni predstojnik Ureda Predsjednika doktor Ivo Sanader, potpredsjednik Hrvatske vlade i ministar vanjski poslova doktor Mate Granić, ministar unutarnjih poslova Ivan Jarnjak i savjetnik Predsjednika doktor Ivić Pašalić.
Zagreb, 18.03.1996.
urediPredstojnik Ureda Predsjednika doktor Ivo Sanader primio izaslanstvo Sjevernoatlanske skupštine [18.03.1996]
Predstojnik Ureda Predsjednika doktor Ivo Sanader primio izaslanstvo Sjevernoatlanske skupštine koje je vodio predsjednik skupštine i član njemačkog Saveznog parlamenta Karsten Voigt.
Doktor Sanader obavijestio je goste da je cilj hrvatske politike učinkovita provedba procesa mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja.
Glede Bosne i Hercegovine, Republika Hrvatska se zalaže za potpunu provedbu washingtonskih i datonskih sporazuma i rimskog dogovora.
Hrvatska se zalaže za normalizaciju odnosa sa Saveznom Republikom Jugoslavijom na osnovi međusobnog priznanja suverenih država u međunarodno priznatim granicama, rekao je doktor Sanader.
Glede odnosa sa Sjevernoatlanskom skupštinom, Sanader je rekao da će Hrvatski Sabor uskoro poslati zahtjev za prijam u to političko tijelo NATO-saveza.
Uz doktora Sanadera razgovorima su pribivali zamjenica predstojnika Ureda Predsjednika Vesna Škare-Ožbolt i voditelj kabineta predstojnika Miro Kovačić.
U izaslanstvu Sjevernoatlanske skupštine bili su i zamjenik glavnog tajnika Simon Lunn, pomoćnici Martin Weiss i Jens Luetkenherm, u pratnji veleposlanika Savezne Republike Njemačke u Republici Hrvatskoj Horsta Weissela.
Zagreb, 19.03.1996.
urediPredsjednik Republike primio vjerodajnice Nj. E. Therese Striggner Scott, veleposlanice Republike Gane u Hrvatskoj sa sjedištem u Rimu [19.03.1996, br. 1]
Predsjednik Republike primio je danas u Predsjedničkim Dvorima vjerodajnice Nj. E. Therese Striggner Scott, veleposlanice Republike Gane u Hrvatskoj sa sjedištem u Rimu.
Predajući vjerodajnice, novoimenovana veleposlanica prenijela je Predsjedniku Republike najsrdačnije pozdrave ganskog predsjednika Rawlinsa. Veleposlanica Striggner Scott izrazila je čvrstu namjeru da uloži sve napore kako bi se učvrtili i razvili već postojeći prijateljski odnosi Republike Gane i Republike Hrvatske na političkoj i gospodarskoj razini.
Predsjednik Republike je istaknuo da hrvatska vlast pridaje veliki značaj razvitku bilateralnih odnosa s Ganom, obzirom da je Gana jedna od prvih afričkih zemalja koja je priznala Hrvatsku.
Predsjednik je rekao da će veleposlanica Striggner Scott u obavljanju njene odgovorne dužnosti imati punu potporu hrvatske vlade, naroda i njega osobno.
Uz Predsjednika Republike, predaji vjerodajnica bili su nazočni predstojnik Ureda Predsjednika doktor Ivo Sanader, savjetnik Predsjednika za vanjsku politiku doktor Željko Matić te pomoćnik ministra vanjskih poslova doktor Frane Krnić.
Zagreb, 19.03.1996.-2
urediPredsjednik Republike primio u oproštajni posjet veleposlanika Finske u RH, Nj. E. Perttia Torstilea [19.03.1996, br. 2]
Predsjednik Republike danas je primio u oproštajni posjet veleposlanika Finske u RH, Nj. E. Perttia Torstilea.
Veleposlanik Torstile je istaknuo da mu je troipolgodišnja dužnost u RH činila veliku čast i zadovoljstvo, obzirom na duboko prijateljstvo i mnoge povijesne sličnosti koje povezuju dvije države. Odlazeći na dužnost političkog direktora u finskom ministarstvu vanjskih poslova, veleposlanik je ocijenio da Republika Hrvatska ima odlične izglede za brz i uspješan gospodarski razvitak.
Zahvalivši finskom veleposlaniku na razumijevanju kojeg je pokazao za sveukupne političke i gospodarske okolnosti u RH, Predsjednik Republike je izrazio nadu da će se već postojeći prijateljski odnosi i dalje produbljivati, te da će Hrvatska i Finska surađivati na razvitku humanističkih i demokratskih vrijednosti u okviru novog međunarodnog poretka u regiji. Glede bilateralnih odnosa dviju zemalja, posebno je istaknuta važnost turizma. Prije agresije na Hrvatsku, u njoj je godišnje boravilo oko 60 000 finskih turista, za koje je veleposlanik Torstile rekao da će se već ove godine vraćati.
Uz Predsjednika Republike, razgovoru su bili nazočni predstojnik Ureda Predsjednika dr. Ivo Sanader, savjetnik Predsjednika za vanjsku politiku dr. Željko Matić te pomoćnik ministra vanjskih poslova dr. Frane Krnić.
Zagreb, 19.03.1996.-3
urediPredsjednik Republike predao vjerodajnice Nevenu Jurici, imenovanom veleposlaniku RH u Bugarskoj [19.03.1996, br. 3]
Predsjednik Republike je danas predao vjerodajnice Nevenu Jurici, imenovanom veleposlaniku RH u Bugarskoj. Predajući vjerodajnice novoimenovanom veleposlaniku, Predsjednik Republike je istaknuo da Republika Hrvatska želi graditi svekolike prijateljske odnose s Bugarskom, te je zaželio Nevenu Jurici uspjeh u toj zadaći.
Zahvalivši Predsjedniku Republike na iskazaboj časti i povjerenju, veleposlanik Jurica je istaknuo da će upotrijebiti do sada stećeno iskustvo na diplomatskoj dužnosti kako bi i dalje časno predstavljao hrvatske interese i prinosio ugledu RH u inozemstvu.
Uz Predsjednika Republika, predaji vjerodajnica su bili nazočni predstojnik Ureda Predsjednika dr. Ivo Sanader, savjetnik Predsjednika za vanjsku politiku dr. Željko Matić i pomoćnik ministra vanjskih poslova dr. Frane Krnić.
Zagreb, 20.03.1996.
urediPredsjednik Republike uručio odličje Reda kneza Branimira veleposlaniku Mariu Nobilu [20.03.1996]
Predsjednik Republike uručio je odličje Reda kneza Branimira s ogrlicom veleposlaniku Mariu Nobilu, stalnom predstavniku Republike Hrvatske u UN u New Yorku, kojim ga je odlikovao prigodom pete obljetnice Dana Državnosti.
Uručenju Odličja bili su nazočni predstojnik Ureda Predsjednika dr. Ivo Sanader, potpredsjednik Vlade i ministar znanosti dr. Ivica Kostović i pročelnik kabineta Predsjednika Gordan Radin.
Zagreb, 20.03.1996.-2
urediPredstojnik Ureda Predsjednika doktor Ivo Sanader primio je posebnog izaslanika State Departmanta za Federaciju Bosne i Hercegovine Daniela Serwera [20.03.1996]
Predstojnik Ureda Predsjednika doktor Ivo Sanader primio je posebnog izaslanika State Departmanta za Federaciju Bosne i Hercegovine Daniela Serwera, u čijoj pratnji je bio veleposlanik Sjedinjenih Država u Republici Hrvatskoj Peter Galbraith.
Doktor Sanader je ponovio stajalište Republike Hrvatske da Federacija nema altenativu. Republika Hrvatska je odlučna da se provedu washingtonski i datonski sporazumi i rimski dogovor, te s toga treba ubrzati osnivanje jedinica lokalne vlasti- općina i županija u Federaciji, rekao je doktor Sanader.
Usuglašeno je da to treba učiniti do obilježavanja godišnjice washingtonskih sporazuma, koje će se održati 28. svibnja u Bonn-u.
Uz doktora Sanadera u razgovorima je sudjelovala zamjenica predstojnika Ureda Predsjednika Vesna Škare-Ožbolt.
Zagreb, 21.03.1996.
urediPredsjednik Republike primio urednike knjige "UN i Hrvatska" [21.03.1996]
Predsjednik Republike primio danas je urednike knjige "UN i Hrvatska", izdane u prigodi 50-godišnjice Ujedinjenih Naroda.
Predajući knjigu Predsjedniku dr. Ivan Šimonović je rekao da knjiga govori o sadašnjem odnosu Republike Hrvatske i OUN, kao i doprinosu Hrvata svjetskoj organizaciji kada nije bilo samostalne hrvatske države.
Predsjednik je čestitao urednicima knjige ističući da su Hrvati dali doprinos svjetskoj diplomaciji i prije uspostavljanja OUN, od nastanka srednjevjekovne Hrvatske države, ali i djelatnošću u diplomacija država u kojima su kroz povijest živjeli.
Uz Predsjednika susretu su bili nazočni predstojnik Ureda Predsjednika dr Ivo Sanader, savjetnik Predsjednika profesor Anđelko Mijatović i dr. Mario Nobilo, stalni predstavnik Republike Hrvatske pri UN u New Yorku.
U izaslanstvu urednika knjige "UN i Hrvatska" bili su, uz dr Ivana Šimonovića, dr. Budimir Vukas i dr. Branko Vukmir.
Zagreb, 21.03.1996.-2
urediPredstojnik Ureda Predsjednika dr. Ivo Sanader primio Christiana Schwarz-Schillinga [21.03.1996-2]
Predstojnik Ureda Predsjednika dr Ivo Sanader primio je večeras Christiana Schwarz-Schillinga, međunarodnog posrednika za Federaciju BiH.
Doktor Sanader je ponovio da je stajalište Republike Hrvatske da se trebaju u potpunosti provesti washingtonski i datonski sporazumi te rimski i ženevski dogovori.
Za Federaciju sada je najvažnije uspostaviti lokalne općinske i županijske vlasti, rekao je dr Sanader.
Zagreb, 22.03.1996.
urediPredsjednik Republike ministra privatizacije i upravljanja imovinom Ivana Penića, Larsa Sjoeborga, predsjednika švedske tvrtke Ytong Holding i Nadana Vidoševića, predsjednika Hrvatske gospodarske komore [22.03.1996]
Predsjednik Republike primio je danas ministra privatizacije i upravljanja imovinom Ivana Penića, Larsa Sjoeborga, predsjednika švedske tvrtke Ytong Holding i Nadana Vidoševića, predsjednika Hrvatske gospodarske komore.
Predsjednik je čestitao gospodinu Sjoeborgu na hrabrosti i vjeri u Hrvatsku kada se odlučio, za vrijeme agresije, ulagati u cementnu industriju u Puli i Splitu.
Predsjednik je predložio da gospodin Sjoeberg i njegovi partneri nastave ulagati u hrvatsko gospodarstvo, posebice u građevinsku industriju i turizam, što je sa zadovoljstvom prihvaćeno.
Uz Predsjednika razgovorima su bili nazočni predstojnik Ureda Predsjednika dr. Ivo Sanader i pročelnik kabineta Predsjednika Gordan Radin.
Razgovorima su bili nazočni i Mattias Sjoeborg, član upravnog odbora DALMACIJACEMENTA i Jasminko Hodžić, predstavnik Ytong Holdinga za jugoistočnu Europu.
Zagreb, 27.03.1996.
urediPredsjednik Republike primio izaslanstvo lanca hotela "Intercontinental" [27.03.1996]
Predsjednik Republike danas je primio u izaslanstvu lanca hotela "Intercontinental", predsjednika Johna Wrighta. potpredsjednika Toma Krooswijka i direktora hotela "Intercontinental" Zagreb Zlatka Novaka.
Razgovaralo se o proširenju aktivnosti i daljnjem investiranju lanca "Intercontinental" u Hrvatskoj, te o razvoju turizma na najvišoj razini, od nacionalnog parka Brijuni u Istri do Dubrovnika.
Izaslanstvo je izrazilo uvjerenje da Hrvatskoj predstoji blistava turistička budućnost, jer je to zemlja koja posjeduje neprocijenjivo prirodno, povijesno i kulturno bogatstvo.
Predsjednik Republike izrazio je punu podršku i zaželio uspjeh daljnoj suradnji s lancem "Intercontinental". Uz Predsjednika Tuđmana, razgovoru su bili nazočni pročelnik kabineta Predsjednika Gordan Radin i ravnatelj Državnog protokola mr. Ivan Mišetić.
Zagreb, 28.03.1996.
urediPredsjednik Republike primio zamjenika visokog predstavnika Europske Unije za BiH Michaela Steinera [28.03.1996]
Predsjednik Republike danas je primio zamjenika visokog predstavnika Europske Unije za BiH Michaela Steinera. Razmatrane su konkretne mjere provedbe washingtonskih i daytonskih sporazuma te rimskih i ženevskih dogovora o oživotvorenju Federacije BiH.
Predsjednik Republike se založio za što brži ustroj kantonalnih i općinskih vlasti, što je uvjet za učinkovito funkcioniranje Federacije. S tim u vezi, izraženo je zajedničko zadovoljstvo uspješnim razgovorima o uspostavljanju vlasti u neretvanskom kantonu.
Usuglašeni su i slijedeći koraci u procesu oživotvorenja Federacije : usvajanje simbola i zastave Federacije, uspostavljanje djelotvornog carinskog i financijskog sustava, funkcioniranje zajedničke policije i ustroj združenih oružanih snaga.
Predsjednik je istaknuo da će učinkovitom razvoju Federacije pridonijeti konkretna provedba sporazuma na terenu, čime se stvara i pozitivno ozračje.
Uz Predsjednika Republike, razgovoru su bili nazočni predstojnik Ureda Predsjednika dr. Ivo Sanader, savjetnik Predsjednika za vanjsku politiku dr. Željko Matić i zamjenik ministra vanjskih poslova dr. Ivan Šimonović.
Zagreb, 29.03.1996.
urediPredsjednik primio i odlikovao predsjednika Međunarodne paneuropske unije i člana Europskog parlamenta nadvojvodu Otta von Habsburga [29.03.1996]
Predsjednik Republike danas je primio predsjednika Međunarodne paneuropske unije i člana Europskog parlamenta nadvojvodu Otta von Habsburga, u čijoj su pratnji bili njegova kći grofica Walburga Douglas, njegov sin i predsjednik paneuropske unije Austrije Karl von Habsburg-Lothringen, nadvojvodin tajnik u Europskom parlamentu Stephan Baier i predsjednik Hrvatske paneuropske unije dr. Mislav Ježić.
Ovom prigodom, Predsjednik Republike je dr. Von Habsburgu uručio Velered kralja Dmitra Zvonimira s lentom i Danicom, kojim ga je odlikovao za izniman doprinos neovisnosti i cijelovitosti Republike Hrvatske, izgradnji i napretku hrvatske države, te za iznimne uspjehe u kulturnom i humanitarnom djelovanju.
Predsjednik je istaknuo da mu čini osobito zadovoljstvo osobno uručiti ovo visoko hrvatsko odlikovanje, u znak priznanja za sve što je nadvojvoda Otto von Habsburg učinio na međunarodnom političkom i diplomatskom području za priznanje i poštovanje samostalne, suverene i demokratske hrvatske države te za njeno uvažavanje kao zemlje srednje Europe koja zaslužuje svoje mjesto među slobodnim narodima svijeta.
Zahvalivši Predsjedniku Republike na iskazanom priznanju i časti, dr. Otto von Habsburg je rekao da se ne osjeća posebno zaslužnim, jer je u svojim naporima za poboljšanje i učvršćivanje hrvatske pozicije u međunarodnoj zajednici, zapravo slijedio vlastiti poriv i osjećaj obveze prema Hrvatskoj. S tim u vezi, dr. Von Habsburg je istaknuo prijateljsku naklonost njegovih roditelja prema Hrvatskoj i njenu povijesnu povezanost s Austrijom. Otto von Habsburg je odao priznanje Predsjedniku Tuđmanu za postojanost i hrabrost njegove politike, od upostave hrvatske samostalnosti i obrane od velikosrpske agresije, do oslobađanja okupiranih hrvatskih područja, osiguranja hrvatske suverenosti i uspostave mira i novog međunarodnog poretka u regiji. Hrvatska je ne samo jednom u povijesti branila kršćanstvo i zapadnoeuropsku civilizaciju od barbarstva, te joj se treba diviti zbog hrabrosti njenog naroda i dosad postignutih rezultata u politici i gospodarstvu, rekao je nadvojvoda Otto von Habsburg.
Tijekom dužeg prijateljskog razgovora nakon svećanosti predaje odličja, razgovaralo se o uključenju Republike Hrvatske u europske integracijske procese te o razvoju bilateralne suradnje s zemljama članicama Europske Unije.
Predsjednik Republike i Otto von Habsburg izrazili su punu suglasnost glede neprihvatljivosti raznih ideja o uključenju Hrvatske u "jugoslavenske" ili "balkanske unije, asocijacije ili konfederacije", jer Hrvatska oduvijek pripada onoj Europi koja se proteže od Baltika do Jadrana, tojest "Zwischen Europi" i koja je sustavni dio zapadnoeuropske civilizacije.
Uz Predsjednika Republike, razgovoru su bili nazočni predstojnik Ureda Predsjednika dr. Ivo Sanader, potpredsjednik Sabora dr. Žarko Domljan, savjetnik Predsjednika za vanjsku politiku dr. Željko Matić, pročelnik vojnog kabineta Predsjednika general Miljenko Crnjac, zamjenica predstojnika Ureda Predsjednika Vesna Škare Ožboltte pročelnik kabineta Predsjednika Gordan Radin.
Zagreb, 30.03.1996.
urediPredsjednik Republike primio izaslanstvo ministarstva obrane SAD-a, na čelu s ministrom dr. Williamom Perryem [30.03.1996]
Predsjednik Republike danas je primio izaslanstvo ministarstva obrane SAD-a, na čelu s ministrom dr. Williamom Perryem.
Predsjednik Republike je na početku razgovora izrazio zadovoljstvo dosadašnjim razvitkom prijateljskih i partnerskih odnosa između Republike Hrvatske i SAD-a, koji su se pokazali svrhovitim ne samo za dvije države, već i za uspostavu mira i novog međunarodnog poretka u regiji. Nakon uspješne suradnje na vojnoj razini, nadamo se da će se ona proširiti na civilnu i gospodarsku, rekao je Predsjednik Tuđman.
Ministar obrane Perry je zahvalio Predsjedniku za odličnu suradnju i podršku koju je Hrvatska pružila snagama IFOR-a u provedbi daytonskog mirovnog sporazuma, istaknuvši da razmještanje snaga ne bi bilo moguće bez logističke potpore hrvatskih oružanih snaga. Zbog takve konstruktivne uloge Republike Hrvatske u cijelokupnom mirovnom procesu, kao i zbog dostignuća hrvatskih oružanih snaga na svim razinama, američki ministar obrane je izrazio čvrstu namjeru da se osobno založi za primanje Hrvatske u program Partnerstva za mir, koje predstavlja nezaobilaznu etapu prema ulasku u NATO.
Tijekom razgovora, razmatrana je svekolika bilateralna vojna suradnja, započeta već pred dvije godine uspostavom bilateralne obrambene skupine, a koja će sada biti pojačana na svim razinama.
Glede provedbe mirovnog sporazuma o BiH, obostrano je ocijenjeno da su prva tri i pol mjeseca IFOR-ove prisutnosti bila uspješna, posebice glede vojnog aspektai. No svim stranama predstoji težak zadatak na civilnoj i gospodarskoj razini. Predsjednik Republike i ministar obrane SAD-a izrazili su uvjerenje da unatoč predstojećim poteškoćama, uz nastavak tijesne suradnje i one će uspješno biti uklonjene. S tim u vezi, ministar Perry je istaknuo važnost potpune slobode kretanja na cijelom području BiH, te jačanje Federacije BiH, kao preduvjet uspješne provedbe ostalih djelova daytonskog sporazuma. Predsjednik Tuđman je ponovio da će hrvatske državne vlasti učiniti sve kako bi provedba mirovnih sporazuma bila uspješno i u potpunosti izvršena.
Uz Predsjednika Republike, razgovoru su bili nazočni ministar obrane Gojko Šušak, predstojnik Ureda Predsjednika dr. Ivo Sanader, načelnik glavnog stožera HV general zbora Zvonimir Červenko, ravnatelj HIS-a dr. Miroslav Tuđman, pročelnik vojnog kabineta Predsjednika general Miljenko Crnjac, zamjenik ministra obrane general Krešimir Čosić, zamjenik ministra vanjskih poslova dr. Ivan šimonović, pobočnik Predsjednika Republike general Krešimir Kašpar i pročelnik kabineta Predsjednika Gordan Radin.
Američko izaslanstvo su činili : veleposlanik SAD-a u RH Peter Galbraith, pomoćnik ministra obrane Robert Hall, tajnik za odnose s javnošću ministra obrane Ken Bacon, pomoćnik ministra obrane za pitanja međunarodne sigurnosti, pomoćnik ministra obrane za vojna pitanja general Paul Kern, zapovjednik 28. pješačke brigade vojske SAD-a general Joseph bPerugino, direktor odjela za južnu i srednju Europu pri državnom tajništvu SAD-a James Swigert, djelatnica Bijele Kuće za humanitarna pitanja u BiH Julia Vindasius, zamjenik veleposlanika SAD u RH Robert Finn, vojni izaslanik SAD-a pri veleposlanstvu SAD-a u Zagrebu pukovnik John Saddler i viši pomoćnik ministra obrane za europska i kanadska pitanja Rudy Perina.