Povijest Hrvatske I. (R. Horvat)/Panonija

5. Panonija

Sjeverno od Dalmacije sterala se pokrajina Panonija. Oranica izmedju Dalmacije i Panonije bijaše nešto južnije od rijeke Save tako, da je Panoniji pripadao još dolnji tijek rijeka Kupe, Une, Vrbasa, Bosne i Drine. Jednako se Panonija protegla i na sjever od rijeke Drave sve do samoga Dunava tako, da je pod nju spadalo čitavo ugarsko Zadunavlje. Na zapadu pripadao je rimskoj Panoniji dio Donje Austrije (t.zv. Viertel Unterwald), dio Štajerske (područje gradačko, mariborsko i celjsko) i sjevero-istočni dio Kranjske. Panonija se dijelila na gornju i dolnju, te su čitava Hrvatska i zapadni dio Slavonije spadali na gornju Panoniju, dočim je ostatak Slavonije sa Srijemom pripadao donjoj Panoniji.

U današnjoj Podravini spominju se ova rimska mjesta: Ramista (danas: Zavračje ili Babinec), Aqua viva (Tuhovec), Popolis (Ludbreg), civitas Jovia (Bukovec), Piretis (Lunjkovec kod Koprivnice), Lentulis (Gradišće kod Virja), Cardono (Turnašica), Cocconis (Špišić-Bukovica), Serota (Gradina iznad Virovitice), Bolentio (Orešac), Marinianis (Sla­tina), Seronis (Moslavina na Dravi), Vereis (Podgajci), Jovalia (Valpovo), Mersella.(kod Petrijevaca) i civitas Mursa (danas: Osijek). Kroz sva ova mjesta vodila je krasna rimska cesta iz Ptuja u Osijek. Druga takova cesta vodila je iz Ljubljane (Aemona) u Zemun kroz čitavu Po­savinu. Na toj cesti spominju se ova rimska mjesta: Andautonia (danas: Šćitarjevo kod Zagreba), Siscia (Sisak), ad Praetorium (Dubica), Servitium (Stara Gradiška), Urbate (Kobaš ili Vrbova), Marsonia (Brod), Certis (Andrijevci), ad Basante (Virovi na Bosutu), Sallis (Soljane), ad Drinum (Raca na ušću Drine u Savu), Sirmium (Mitrovica), Fossis (Ja­rak), Bassiana (Petrovci), Noviciani (Krnješevci ili Ašanja), Idimio (Vojka) i Taurunum (danas: Zemun). Uz rijeku Dunav išla je velika cesta od Budima do Zemuna. Na toj cesti spominju se ova rimska mje­sta: Titoburgo (danas: Dalj), Cornacum (Vukovar ili Sotin), Cuccium (Ilok ili Neštin), Bononia (Banoštor), Milatis (Čerević), Cusum (Kame­nica), Acumincum (Slankamen), Rittium (Surduk), Burgenae (Stari Ba­novci) i Taurunum. Bilo je i takovih cesta, koje spajahu spomenute tri glavne ceste. Tako se iz Osijeka moglo ići u Mitrovicu preko rimskih mjesta: Cibalae (danas: Vinkovci), Celena (Gjeletovci ili Orolik), Ulmo (Ilinci ili Tovarnik), Spaneta (Nijemci ili Kukujevci) i Vedulia (danas: Mangjelos). Iz Osijeka vodila je cesta sredinom Slavonije u Sisak preko ovih rimskih mjesta: Stravianis (Gradac), Incerum (Tekić), Aquae Balissae (Lipik) i Varianae (Kraljeva Velika). Na zapadu spajala je Podra­vinu s Posavinom cesta, koja je od rimskoga mjesta Aqua Viva (Tuho­vec) vodila kroz Pirri (Komin kod Bisaga) u Andautoniju (Šćitarjevo).

U gornjoj Panoniji bijaše glavni grad Siscia. Rimljani su ovaj grad ukrasili palačama, hramovima, spomenicima, kazalištem i kupalištima. U Sisku kovao se novac, jer je ovdje bila glavna blagajna za Panoniju. Sisak je pitku vodu dobivao vodovodom iz južnih brda. U tome gradu stolovao je prefekt posavske Panonije s velikom posadom i s brojnim činovništvom. - Još važniji od Siska postade kasnije grad Sirmium. Tu se rodio i umro rimski car Probo; odavle je cijelim Ilirikom vladao car Galerije. U Sirmiju nalazila se krasna carska palača s mnogim hra­movima poganskih bogova (Apolona, Venere, Cerere i dr.). Ovdje bi­jaše i krasnih zabavišta kao u Rimu. Upravitelj čitavog Ilirika stanovao je u Sirmiju, gdje bijaše i stan zapovjednika rimskoga brodovlja u Po­dunavlju. Da je Sirmium bio velik grad, vidi se već po tomu, što je dao ime (»Srijem«) čitavoj istočnoj Slavoniji (izmedju Save i Dunava). - Prefekt dolnje Panonije stanovao je u Mursi (Osijeku). Ovaj grad bijaše znamenit za trgovinu po kopnu i rijekama, jer se ovdje sastajahu glavne ceste panonske, i u Mursi bilo je krasnih zgrada i spomenika. Osim toga bio je ovaj grad veoma dobro utvrdjen. - Znatna kolonija rimska nalazila se na rijeci Bosutu pod imenom Cibalae (Vinkovci). Ovaj grad nije bio prostran, ali ipak važan za trgovinu, jer su odavle išle ceste u Sirmium, Cornacum, Mursu i Marsoniju. Kod Cibala potukao je zapadno-rimski car Konstantin Veliki 8. listopada 314. svoga protivnika Licinija, cara istočno-rimskoga. Osim toga Cibalae su rodno mjesto rimskih careva Gracijana, Valentinijana I. i Valensa. - Napose treba još istaknuti Aquae Jassae (današnje Varaždinske Toplice). Rimljani su uopće voljeli kupališta; zato znadu cijeniti topla i ljekovita vrela. Bo­gataši imadu u toplicama svoje vile, gdje sprovode ljeto. Ondje je stje­cište otmenoga svijeta, radi čega treba da se u toplicama nadju tako­djer pjevači, glumci i gladijatori, koji će goste zabavljati. Plastičku umjetnost zastupaju brojni spomenici, podignuti na čast rimskih bogova i nimfa. Kada su Aquae Jassae izgorjele, dade ih car Konstantin Veliki na novo sagraditi; da se pak ovo mjesto pridigne, dozvoli mu car saj­move, koji će se obdržavati svaki tjedan.

Prethodno poglavlje:	Povijest Hrvatske I. (R. Horvat)	Sljedeće poglavlje:
Dalmacija		Seoba naroda