Pavlova prva poslanica Korinćanima (Šarić)/Glava 7.
← Glava 6.
|
Pavlova prva poslanica Korinćanima (Šarić) |
Glava 8. →
|
1 A za ono, što ste mi pisali: dobro je čovjeku, da se ne dotiče žene;
2 Ali zbog bludnosti neka svaki ima svoju ženu, i svaka neka ima svojega muža!
3 Muž neka čini ženi dužnost, a isto tako i žena mužu!
4 Žena nije gospodar svojega tijela, nego muž; tako i muž nije gospodar svojega tijela, nego žena.
5 Ne uskraćujte jedan drugomu, osim ako se dogovorite za vrijeme, da se posvetite molitvi, i opet da se sastanete, da vas sotona ne iskuša zbog vaše neuzdržljivosti!
6 Ali ovo razumijevam kao dopuštenje, a ne kao zapovijed.
7 Jer bih htio, da svi ljudi budu kao i ja; ali svaki ima svoj dar od Boga, ovaj ovako, a onaj onako.
8 A neoženjenim i udovicama velim: dobro im je, ako ostanu, kao i ja.
9 Ako li se ne uzdrže, neka se žene i udaju; jer je bolje ženiti se, negoli upaljivati se.
10 A oženjenim zapovijedam, ne ja, nego Gospodin, da se žena od muža ne rastavlja.
11 Ako li se i rastavi, neka se više ne udaje, ili neka se pomiri sa svojim mužem, i muž neka ne otpušta žene!
12 A ostalima kažem ja, ne Gospodin: "Ako koji brat ima nevjernicu ženu, i ona pristane da živi s njim, neka je ne otpušta!
13 I žena, koja ima muža nevjernika, i on pristane da živi s njom, neka muža ne otpušta!
14 Jer je posvećen muž nevjernik ženom, i posvećena je žena nevjernica bratom; jer inače djeca vaša bila bi nečista, a sad su sveta.
15 Ako li se nevjernik rastavlja, neka se rastavi, jer se tada brat ili sestra nisu vezani, jer nas u miru pozva Bog.
16 Jer odakle znaš, ženo, hoćeš li spasiti muža? Ili odakle znaš, mužu, hoćeš li spasiti ženu?
17 Svaki neka samo živi, kako mu je Gospodin odredio, kako ga je Bog pozvao. I tako zapovijedam po svim crkvama.
18 Je li tko pozvan kao obrezan, neka se ne gradi kao neobrezan; ako li je tko pozvan neobrezan, neka se ne obrezuje!
19 Obrezanje je ništa, i neobrezanje je ništa; nego držanje zapovijedi Božjih.
20 Svaki neka ostane u onome zvanju, u kojemu je pozvan!
21 Jesi li pozvan kao rob, ne brini se; nego, ako i možeš slobodan postati, ostani radije!
22 Jer koji je pozvan u Gospodinu kao rob, slobodnjak je Gospodnji; tako i koji je pozvan kao slobodnjak, rob je Kristov.
23 Kupljeni ste skupo, ne budite robovi ljudima!
24 Svaki, braćo, u čemu je tko pozvan, u onome neka ostane pred Gospodinom!
25 A za djevice nemam zapovijedi Gospodnje, nego dajem savjet, kao koji sam milost dobio od Gospodina, da budem vjeran.
26 Mislim dakle, da je ovo dobro za sadašnju nevolju, da je čovjeku dobro tako biti.
27 Jesi li vezan za ženu, ne traži rastave; jesi li slobodan, ne traži žene!
28 A ako li se oženiš, nijesi sagriješio, i ako se uda djevica, nije sagriješila; ali će imati takvi nevolju tjelesnu, a ja bih vas rado sačuvao od nje,
29 A ovo kažem, braćo: Vrijeme je kratko; preostaje, da i oni, koji imaju žene, budu, kao da ih nemaju.
30 I koji plaču, kao da ne plaču; i koji se raduju, kao da se ne raduju; i koji kupuju, kao da ne posjeduju;
31 I koji uživaju ovaj svijet, kao da ga ne uživaju; jer prolazi obličje ovoga svijeta.
32 A hoću, da ste vi bezbrižni. Tko je neoženjen, brine se za Gospodnje, kako će ugoditi Gospodinu.
33 A koji je oženjen, brine se za svjetsko, kako će ugoditi ženi.
34 I žena neudata i djevica brine se za Gospodnje, da bude sveta tijelom i duhom; a udata brine se za svjetsko, kako će ugoditi mužu.
35 A ovo govorim na korist vama samim, ne da vam nametnem zamku na vrat, nego da bude što časno, i da ustrajno služite Gospodinu bez smetnje.
36 A ako li tko misli, da se ne ponaša pošteno prema svojoj djevici (zaručnici), s jakim osjećajima, i tako mora biti, neka čini, što hoće; ne griješi, neka se žene!
37 A koji je tvrdo odlučio u srcu svojemu, i nije primoran, a ima vlast da izvrši svoju volju, i ovo je rasudio u srcu svojemu, da sačuva svoju djevicu, dobro čini.
38 Tako i onaj, koji udaje svoju djevicu, dobro čini; a onaj, koji je ne udaje, bolje čini.
39 Žena je vezana zakonom, dok joj živi muž; a ako joj umre muž, slobodna je. Neka se uda, za koga hoće, samo u Gospodinu!
40 Ali je blagoslovljenija ako ostane tako po mojemu savjetu; a mislim, da i ja imam Duha Božjega.
← Glava 6.
|
Pavlova prva poslanica Korinćanima (Šarić) |
Glava 8. →
|