Leksikon hrvatskih književnika BiH od najstarijih vremena do danas/T

← Š

Leksikon hrvatskih književnika BiH od najstarijih vremena do danas: —  T autor: Mirko Marjanović

U →

TABAK, Josip (Sarajevo, 1. ožujka 1912.). Pripovjedač, književni kritičar, esejist i prevoditelj. Studirao na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Djelovao kao prevoditelj, urednik i lektor. Preveo preko 60 knjiga i smatra se jednim od vodećih hrvatskih književnih prevoditelja.

Djela: Pripovijetke, kritike, eseji - u periodici; prijevodi sa španjolskog, engleskog, švedskog, danskog, norveškog, holadskog i flamanskog.

TENŽERA, Veselko (Prozor, 10. veljače 1942. - Zagreb, 20. veljače 1985.). Književni kritičar, esejist i feljtonist. Studirao komparativnu književnost i povijest umjetnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Kao književni i likovni kritičar, esejist i feljtonist, surađivao u mnogim listovima i časopisima. Autor je likovnih monografija o I. Lovrenčiću, I. Šebalju i D. Popoviću.

Djela: Miting (feljtoni, 1978.), En passant (feljtoni, 1978.), Zašto volim Zagreb (feljtoni, 1987.), Sportski život (feljtoni, 1987.), Makar se i posvađali (književni portreti, 1988.), Zašto volim TV (feljtoni, 1988.), Želja za dobrim kupanjem (književne kritike, 1992.), Likovne teme (feljtoni, eseji, kritike, 1993.), Pisma Ivani (pisma, 1995.), Preživljuje dobro pisanje (književne kritike, 1995.), Šok običnosti (književne kritike, 1997.)

TICA, Milka (Podledinci, Hercegovina, 15. ožujka 1954.). Spisateljica za djecu. Gimnaziju završila u Grudama, studij na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.

Djela: Sunčeva djeca: legende o Hrvatima (priče za djecu, 1994.), Čisto lice kamenjara (priče za djecu, 1998.)

TINOVIĆ, Tin - AUGUSTINOVIĆ, Augustin (Skakava Gornja, brčko, 20. ožujka 1917.). Pisac, publicist, bibličar. Osnovnu školu završio je u Bukviku, Franjevačku klasičnu gimnaziju u Visokom, filozofsko-teološki studij pohađao je na Bogoslovnom fakultetu u Zagrebu i na Franjevačkoj teologiji u Sarajevu. Studij teologije nastavio je na Sveučilištu Antonianum na kojem je stekao magisterij i doktorat. Specijalistički biblijski studij završio je na rimskom papinskom institutu i postigao licencijat iz Sv. Pisma. Od godine 1952. je u Venezueli kao misionar.

Djela: Pjesme, pripovijetke, putopisi, književne kritike - u periodici. Dvadesetak teoloških djela na španjolskom jeziku, od kojih je najznačajnije Historia de Jesus I, II (1980/81/84.).

TOKIĆ, Mijo (Kongora, Tomislav Grad, 14. veljače 1951.). Pjesnik.

Djela: Knjiga nemira (pjesme, 1990.)

TOLIĆ, Vjekoslava (Tomislav Grad, 27. ožujka 1964.). Pjesnikinja.

Djela: Jutrooki (pjesme, 1986.)

TOLJ, Ivan (Blatnica, Čitluk, 17. veljače 1954.). Pjesnik. Studirao na Teološkom, Pravnom i Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Od 1993. načelnik Političke uprave u MO RH. General-bojnik i glavni urednik lista Hrvatski vojnik.

Djela: Otočanka (pjesme, 1980.), Biokovski bal (pjesme, 1983.), Kozmopolitska jesen (pjesme, 1983.), Slavenske zime (pjesme, 1987.), Anima Creatorum (pjesme, 1990.), Križnice (pjesme, 1991.), Drinske elegije (pjesme, 1992.), Drinske elegije (izabrane pjesme, 1994.)

TOMIĆ, Ivica (Lupoglav, Žepče, 2. lipnja 1960.). Pripovjedač.

Djela: Lijepa kao moja Bosna (pripovijetke, 1995.)

TOMIĆ KOVAČ, Ljubica (Sarajevo, 12. studenoga 1936.). Književna povjesničarka. Osnovnu školu i II. žensku gimnaziju završila u Sarajevu, gdje je diplomirala na Filozofskom fakultetu (grupa:jugoslavenske književnosti i hrvatsko-srpski jezik) i doktorirala s temom: Književno djelo Borivoja Jeftića. Kao znanstveni suradnik, a potom kao znanstveni savjetnik, radni vijek provela u Institutu za književnost u Sarajevu. Bavila se književnom poviješću, poglavito proučavanjem književnoga nasljeđa Bosne i hercegovine iz razdoblja austrougarske uprave. Bila glavna i odgovorna urednica znanstvene publikacije Godišnjak Instituta za književnost BiH.

Djela: Zora (književnopovijesna monografija, 1971.), Književno djelo Borivoja Jeftića (studija, 1983.), Poezija austrougarskog perioda (studija, 1991.)

TOPIĆ, Anka (Žepče, 30. svibnja 1882. - Vitez, 1956.). Pjesnikinja. Djetinjstvo i mladost provela u Sarajevu gdje je završila Učiteljsku školu. Službovala u više mjesta po Bosni i Hercegovini (Kreševo, Šćit, Sarajevo, Humac i Stolac) kao učiteljica i prosvjetiteljka. Isticala se kao borac za emancipaciju žena. Pjesnikinja koja je prva objavila zbirku poezije u Bosni i Hercegovini.

Djela: Izgubljena zvijezda (pjesme, 1908.)

TOTIĆ, Ivo (Zenica, 1967.). Pjesnik. Diplomirani inženjer metalurgije. Radi kao profesor stručnih predmeta strojarske struke u srednjoj školi u Vitezu.

Djela: Crna fizika (pjesme, 1995.), Kad mjesec potone za gradinom (pjesme, 1997.), Sin tišine (pjesme, 1999.)

TREML, Emilijan (Sarajevo, 1916. - 1945.). Romanopisac i pjesnik. Poslije završene osnovne škole, izučio je mehaničarski obrt. Radio kao mehaničarski pomoćnik, fizički radnik, kolporter, često bio bez ikakva posla. Živio kao beskućnik, od danas do sutra, pisao pjesme, prozne radove, članke i prikaze novih knjiga.

Djela: Izgaranje života (pjesme, 1935.), Godina 2500 (roman, 1936.), Legenda o sedam kraljeva (1937.), Lirika (1944.)

TREŠČEC BRANJSKI, Vladimir (Topusko, 23. svibnja 1870. - Dubrovnik, 2. srpnja 1932.). Pripovjedač. Gimnaziju je završio u Zagrebu, pravne znanosti u Zagrebu i Beču. Nakon završenih studija došao u Bosnu u kojoj je upravni činovnik do 1907., kada prelazi u Zagreb na službu u Zemaljskoj vladi, da bi 1917. postao veliki župan Zagrebačke županije, a potom i dva puta intendant Hrvatskog narodnog kazališta.

Djela: Zimska priča (1890.), Drina (pripovijest, 1892.), Ljetne noći (pripovijetke, 1896.), U malome svijetu (pripovijetke, 1901.), Novele (1915.)

TROGRANČIĆ, Franjo (Vareš, 2. rujna 1913. - Rim, 18. rujna 1974.). Književni kritičar i teoretičar. Diplomirao romanistiku na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Bio lektor za hrvatski jezik u Firenci, Pizi i Napulju, profesor hrvatskog jezika i književnosti na Sveučilištu u Rimu. Pisao na talijanskom jeziku.

Djela: Storia della letteratura ragusea-croata XV secolo (1950.), Antologija hrvatske lirike (1953.), Poeti croati moderni (1965.), Narratori croati moderni e contemporanei (1969.), studije I eseji uz djela iz hrvatske i drugih književnosti i uz vlastite antologijske izbore iz njih - na talijanskom jeziku (petnaest prevedenih knjiga)

TROGRANČIĆ, Joakim (Solakovići, Fojnica, 18. siječnja 1882. – Fojnica, 9. kolovoza 1903.). Pjesnik. Osnovnu školu završio u Fojnici, gimnaziju u Gučoj Gori, filozofiju u Kraljevoj Sutjesci, dvije godine teologije u Rimu.

Djela: Dobre odluke (rukopis, prijevod s talijanskog), Pjesme (u rukopisu)

TRUHELKA, Agata (Sarajevo, 1890. - Zagreb, 1980.). Spisateljica. Surađivala u listovima i časopisima Hrvatski planinar (1936.), Časopis za hrvatsku povijest I (1943.), Vienac (1944.)

Djela: Jagode (1944.), Đurđica I Srebrenko (1945.), Cvijeće (1959.)

TRUHELKA, Ćiro (Osijek, 2. veljače 1865. - Zagreb, 18. rujna 1942.). Povjesničar, arheolog, pripovjedač. Osnovnu školu pohađao je u Osijeku, gimnaziju i Filozofski fakultet (povijest) završio u Zagrebu. Kao gimnazijalac radio je u Umjetno-obrtnom muzeju i istodobno na Obrtničkoj školi predavao francuski jezik i povijest umjetnosti. Pomagao je Kršnjavome oko uređenja Strossmayerove galerije i napisao joj prvi katalog. Godine 1885. je doktorirao s temom:Andrija Medulić. Iste godine odlazi u Bosnu i Hercegovinu. Osniva i uređuje Zemaljski muzej u Sarajevu i postaje njegov prvi kustos, a zatim direktor i urednik Glasnika Zemaljskog muzeja za Bosnu i Hercegovinu (17 godina). Putujući Bosnom i Hercegovinom otkrivao je njezino arheološko i etnografsko blago. Zanimala ga je arheologija, paleografija, numizmatika, povijest i etnografija. Od 1926. bio je profesor Filozofskog fakulteta u Skopju.

Djela: Starobosanski pismeni spomenici (1894.), Starobosanski natpisi (1895.), Slavonski banovci (1897.), Osvrt na sredovječne kulturne spomenike Bosne (1900.), Djevojački grob (1901.), Državno i sudbeno ustrojstvo Bosne u doba prije Turaka (1901.), Kraljevski grad Jajce (1904.), Naši gradovi (1904.), Arnautske priče (1905.), Crtice iz srednjeg vijeka (1908.), Dubrovačke vijesti o godini 1463. (1910.), Tursko-slavjenski spomenici dubrovačke arhive (1911.), Gazi Husrefbeg (1912.), Kulturne prilike Bosne i Hercegovine u doba prehistoričko (1914.), Historička podloga agrarnog pitanja u Bosni (1915.), Das Testament des Gost Radin (1916.), Stari turski agrarni zakonik za Bosnu (1917.), Konavoski rat 1430. - 1433. (1917.), Nekoliko misli o rješenju bosanskog agrarnog pitanja (1918.), Sojenica kao ishodište pontifikata (1930.), Starokršćanska arheologija (1931.), O porijeklu bosanskih Muslimana (1934.), Studije o podrijetlu. Etnološka razmatranja iz Bosne i Hercegovine (1941.), Uspomene jednog pionira (1942.),

TRUHELKA, Jagoda (Osijek, 5. veljače 1864. - Zagreb, 17. srpnja 1957.). Pripovjedačica, romanospisateljica i spisateljica za djecu. Osnovnoškolsku naobrazbu stekla u rodnom mjestu, Višu djevojačku i Učiteljsku završila u Zagrebu. Službovala je na djevojačkim licejima u Gospiću i Zagrebu do 1900. godine kada je došla u Bosnu i postala ravnateljicom Djevojačke škole u Banjoj Luci, a potom u Sarajevu, gdje je i umirovljena.

Djela: Tugomila (roman, 1894.), Naša djeca (pripovijetke, 1896.), Vojača (povijesni roman, 1899.), U carstvu duše (prozna razmatranja, 1910.), Zlatni danci (pripovijetke, 1919.), Božja ovčica (pripovijetke, 1923.), Aničina lutka (igra za djecu, 1928.), Bogorodične trešnje (pripovijetke, 1929.), Dusi domaćeg ognjišta (pripovijetke, 1930.), Palčićev kraljevski let (novele, 1932.), Zlatko (roman, 1934.), Zlatni danci I (s preradama, 1942.), Gospine trešnje II (druga knjiga trilogije Zlatni danci sastavljena iz pripovijedaka uvrštenih u zbirke Bogorodične trešnje i Dusi domaćeg ognjišta, 1943.), Crni i bijeli dani III (treća knjiga zbirke Zlatni danci, 1944.), Zlatni danci (izbor, 1969.).

TRUMIĆ, Marina (Beograd, 1939.). Romanospisateljica, pripovjedačica, pjesnikinja, novinarka, prevoditeljica. Pučku školu i gimnaziju završila u Sarajevu, gdje je diplomirala na Filozofskom fakultetu (grupa južnoslavenskih književnosti i hrvatsko-srpskog jezika). Radila u Oslobođenju, Svijetu, RTV Sarajevo (urednica radiodramskog programa). Sada radi u Institutu slavenskih jezika Varšavskog sveučilišta.

Djela: Između mene i tebe (pripovijetke, 1971.), Daleko proljeće (pripovijetke, 1971.), Lirski dnevnik Marije Višnevske (roman, 1979.), Čežnja i daljine (putopisi i priče, 1987.), Ime puta (putopisi i priče, 1990./91.), Mome poštaru s ljubavlju (proza, 1995.), Između Varšave i Sarajeva (pjesme, 1999.)

TVRTKOVIĆ, Ivo (Bugojno, 1952.). Pjesnik. U Bugojnu završio gimnaziju, a u Zagrebu diplomirao na Filozofskom fakultetu. Živi u SAD.

Djela: Iskra iz pepela (zajedno s I. Pavlovićem i M. Kaserom, pjesme 1995.), pjesme u panorami Petnaestorica (2000.).