Konferencija za novinstvo Franje Tuđmana 18. kolovoza 1995.
Izvor: http://predsjednik.hr/Zagreb18.Kolovoza1995
Konferencija za novinstvo Predsjednika Republike Hrvatske dr Franje Tudjmana
odrzana u Predsjednickim dvorima, 18. kolovoza 1995. (Pocetak u 18,00 sati.)
NATASA RAJAKOVIC:
Dame i gospodo, dobar dan. Otvaramo konferenciju za novinare Predsjednika Republike Hrvatske, dr Franje Tudjmana. Konferencija za novinare ce trajati 45 minuta. Ja bih vas ljubazno molila da se predstavite prije nego sto postavljate pitanja i kolega Raic vama prvo pitanje, HTV!
ZELJKO RAIC: (HTV)
Gospodine predsjednice, vec nekoliko dana na prostorima bivse Jugoslavije po republikama je delegacija, americko izaslanstvo prevodjeno Richardom Holbrookeom - Beograd, Sarajevo, Zagreb, danas opet zadnji razgovori s vama. Mozete li ukratko ocijeniti koliko je povoljan plan koji se nudi i koliko je Hrvatska spremna na to, te vasa ocjena tog plana.
PREDSJEDNIK:
Tko vam je rekao da je danas zadnji dan?
Ocito da Sjedinjene Americke Drzave poduzimaju sve za inicijativu da bi se doslo do rjesenja krize na tlu bivse Jugoslavije. No, visoka delegacija koja je obilazila svjetske metropole a sada i u Zagreb, Beograd, Sarajevo, dolazi u ime predsjednika Clintona da su to do sada najozbiljniji napori i Sjedinjenih Americkih Drzava u velikoj mjeri usaglaseni i sa Evropskom unijom i sa Rusijom i sto se nas tice mi podrzavamo te napore, zeljeli bismo da Sjedinjene Americke Drzave uspiju u tome da se u roku od nekoliko tjedana dodje do pozeljnih rjesenja. Razumijem i sa svoje strane, osim potpore tih napora, kad se vec i traze nasa misljenja, imamo neke prijedloge, neke sugestije da rjesenje bude takvo koje ce okoncati ne samo postojecu ratnu krizu sto se tice Hrvatske , oslobodjenje preostalog dijela okupiranih hrvatskih podrucja, istocne Slavonije i Baranje, ali bitno pitanje krize u Bosni i Hercegovini, nego da se sa politickim sporazumom postigne takvo rjesenje koje ce stvoriti pretpostavke za novi stabilan medjunarodni poredak na tlu bivse Jugoslavije pa i u ovom dijelu svijeta. Sa svoje strane uciniti cemo sve da se takvo rjesenje postigne.
NATASA RAJAKOVIC:
Izvolite gospodjo Ramljak!
OLGA RAMLJAK: (SLobodna Dalmacija")
Da li je tocno da ta najnovija inicijativa znaci odgodu za rjesenje okupacije istocne Slavonije i Baranje na najmanje dvije godine, a potom jos i referendum sadasnjeg stanovnistva i onog koje ce tek doci i mogucnost
Srbima izlaza na more, bosanskim, sto bi znacilo ponovno zadiranje u podrucje dubrovacke zupanije. Ako je to tocno moze li Hrvatska na to pristati?
PREDSJEDNIK:
Ja takvih prijedloga nisam cuo, neznam odakle vama. Prema tome, nije tocno od toga ama bas nista. I ovaj prijedlog Sjedinjenih Americkih Drzava polazi od toga da je tzv. dosadasnji istocni sektor, znaci istocna Slavonija i Baranja sastavni dio Hrvatske i da nema nikakvog govora o tome da sa nekakvim referendumom dopusti bili kome da se izjasnjava kome to pripada. Sa svoje strane mi smo jedino izrazili spremnost da zelimo da se i to podrucje ukljuci u ustavno-pravni sustav Hrvatske na miran nacin jer bismo opet zeljeli da izbjegnemo nove zrtve i isto tako da sa svoje strane ne ometamo nego doprinesemo trazenju miroljubivog rjesenja. Ali, razumije se, da bi za Hrvatsku bilo i jeste potpuno neprihvatljivo bilo kakav referendum i bilo kakvo dovodjenje u pitanje teritorijalnog integriteta Hrvatske i na tom tlu.
Isto tako, nisam cuo, kao sto ste vi culi da ima nekih prijedloga o trazenju od strane onih koji donose te mirovne planove zahtjeva za izlaz Srba na more.
ALEKSANDAR MILOSEVIC: ("Vjesnik")
Gospodine predsjednice, danas sam iz bliskih izvora Ministarstvu vanjskih poslova Hrvatske cuo da oko 800 gradjana hrvatskih, srpske nacionalnosti koji su napustili Hrvatsku za vrijeme oslobadjanja zapadne Slavonije i ovih akcija "Oluja" u ovom trenutku se zele vratiti u Hrvatsku, medjutim, to im ne dozvoljavaju vlasti tzv. SR Jugoslavije. Sto Hrvatska kani poduzeti da ti gradjani Hrvatske ne budu dalje taoci beogradskog rezima.
PREDSJEDNIK:
Mi, razumije se, ne mozemo imati utjecaja na ono sto se zbiva na teritoriju Srbije ili njihove Jugoslavije. Kao sto je nasoj javnosti pa i svjetskoj javnosti poznato mi smo i prije tom srpskom pucanstvu na okupiranim podrucjima jamcili sva gradjanska i etnicka prava u vrijeme same operacije "Oluje" uputio sam poziv tim gradjanima da ostanu, oni su otisli i prema tome i to svojom voljom nasuprot nasem pozivu, a sa svoje strane primiti cemo one pojedince koji se nisu ogrijesili i koji zele doci u Hrvatsku kao gradjani Hrvatske. Medjutim, sa svoje strane, razumije se, ne mozemo utjecati na to kako ce se ta vlast koja ih je pozvala ili kako ih ona sada tretira u samoj Srbiji osim nacelnog poziva za ljudski odnos, za postivanje ljudskih i gradjanskih prava ali posebno smo zainteresirani za to da se pomocu medjunarodne zajednice utice na srpske vlasti i u Srbiji i u Bosni, da se sprecava nasilni izgon hrvatskih gradjana koji se provodi vec i prije oslobadjanja zapadne Slavonije i sredisnjih krajeva Hrvatske u operaciji "Oluja" da se sprijeci izgon tisuca i tisuca hrvatskih ljudi, osobito iz podrucja Banja Luke gdjesmo svjedoci da se prakticno vec godinama, osobito posljednje dvije godine sustavno progoni sve hrvatsko pucanstvo usprkos svih apela koje je tamosnji biskup Komarica upucivao i svijetu i vlastima tamosnjim da se s time prestane. Osim toga, svjedoci smo takodjer da se nasilno istjeraju Hrvati iz Srijema, iz Vojvodine, nasilno dok ovo srpsko pucanstvo koje je zivjelo u Hrvatskoj nitko nije nasilno iseljivao nego su naprotiv pozivani da ostanu.
Prema tome, vidi se tko i na koji nacin i kako postupa u rjesenju tog bolnog pitanja ciji smo svjedoci.
AUGUSTIN PALOKA: (BBC)
Gospodine predsjednice, odluka srpskih vlasti da naseli srpske izbjeglice iz Hrvatske na Kosovo je izazvala dosta reakcija u svijetu, reagirala je i Amerika, Grcka, Makedonija, Albanija, koji je vas komentar u vezi s tim?
Znaci li to mozda da Milosevic njih ne misli vise vratiti u Hrvatsku
PREDSJEDNIK:
Ja neman na to komentar, jednostavno jer smatram da je to sada problem tog pucanstva koje je izbjeglo iz Hrvatske i samih srpskih vlasti na cijem se teritoriju danas nalaze.
NATASA RAJAKOVIC:
Slijedece pitanje, izvolite.
JAPANSKA RADIO-TELEVIZIJSKA KORPORACIJA:
Neki vjeruju da ste se vi tajno sporazumjeli s gospodinom Milosevicem da podijelite Bosnu i Hercegovinu na dva dijela. Kao dokaz oni pokazuju kartu koju ste navodno vi nacrtali 6. svibnja 1995. Kako biste to komentirali?
PREDSJEDNIK:
Nikakvog sporazuma izmedju mene i Milosevica nema o podjeli Bosne. A sto se tice te mape s kojom spekuliraju i koju objavljuju njezina besmislica je ocita vec u tome sto po toj mapi bi toboze ja pristao i na to da Baranja i istocna Slavonija pripadnu Srbiju i isto tako dijelovi juzne Dalmacije.
To je pokusaj kompromitacije hrvatske politike, a isto tako pripisivanje Hrvatskoj rjesenja za koja se upravo neki od tih krugova koji objavljuju zauzimaju. Treba li podsjetiti, kad je vec rijec o tome, onda vi predstavnici sedme sile koji pratite svjetska zbivanja vjerojatno vam je poznato da je 1993. u Bruxellesu iz krugova tamosnjih, znaci da li u samom okviru NATO-a ili Europske unije je tiskana karta o podjeli interesnih sfera u danasnjoj Europi, gdje je veoma slicnost izmedju te podjele i one karte koju pripisuju meni. I, razumije se, da smo na terenu Bosne i Hercegovine suoceni zaista sa veoma zamrsenom situacijom. Objektivno to jeste toliko zamrseno da evo i sama ta tri konstitutivna naroda u Bosni i Hercegovini do sada nisu nasli neko sporazumno rjesenje, a isto tako i citav svijet, ukljucujuci i Europu, glavne europske i svjetske cimbenike nisu nasli jedno prihvatljivo rjesenje koje bi bilo prihvatljivo i za ta tri konstitutivna naroda u Bosni i Hercegovini i za glavne svjetske cimbenike europske i svjetske velesile. A da je to podrucje na kojima se dijele narodi i civilizacije od antickog doma, od rimskog imperija, od podjele krscanstva, pa do sporazuma u drugom svjetskom ratu Churchil-Staljin o podjeli interesnih sfera fifti-fifti itd., to je jasno.
Osim toga, kakvog smisla ima pripisivanje meni i sporazuma sa Milosevicem o nekakvoj podjeli Bosne i Hercegovine, kada sami oni koji nudjaju sadasnje rjesenje govore o tome da bi u okviru prijedloga Kontaktne skupine 51:49 trebalo dopustiti Federaciji hrvatsko-muslimanskoj konfederalne odnose sa Hrvatskom, a srpskom dijelu te Bosne konfederalne odnose i uostalom na Srbiju.
Prema tome, problem je u trazenju rjesenja i pokusaju da se to rjesenje prikaze u drugom licemjernom smislu.
NATASA RAJAKOVIC.
Izvolite, slijedece pitanje.
BBC:
Ima izvjestaja o pljacki u krajini, o palezu kuca. Hocete li poduzeti korake da sprijecite vasu vojsku da poduzima takve akcije, takve radnje?
PREDSJEDNIK:
Uvazena gospodjo, hrvatska vojska nije ucinila nikakve takve korake kakve vi, pa i neki novinari, pa i neki glasnogovornici UNPROFOR-a odnosno UNCRO-a danas govore. Hrvatska vojska nigdje nije poduzela paljenja, rusenja, bilo je rijeci o tome kako je citav Knin u plamenu. I ja sam dosao u Knin, i drugi su dosli u Knin i Knin nije bio u plamenu, nasuprot borbi i otporu znaci bilo je veoma malo rusenja. A u takvom ratu kakav se vodio na tom tlu, razumije se da nije moglo proci bez nekih ratnih razaranja, kao sto nije moglo ni u jednim ratnim operacijama.
Ali, kao Predsjednik Hrvatske, moram izraziti ne samo cudjenje, nego li i ogorcenje hrvatske javnosti sto su neki krugovi u svijetu bili gluhi i slijepi nad izgonom i progonom stotina tisuca, cetristotina tisuca ne Srba, Hrvata, Madjara, Njemaca, Ukrajinaca, Rusina bilo je prognano iz hrvatskih podrucja, iz hrvatskih krajeva u jugokomunistickoj i srpskoj agresiji na Hrvatsku, i tisuce njih je ubijeno. Tada se nisu lile takve krokodilske suze nad tim pojavama, kao sto se isto tako sada ne vodi racuna o onome, ne samo sto se desilo u Zepi i Srebrenici, nego i na progonima tisuca i desetina tisuca ljudi iz Srbije i sada iz Banjaluckog podrucja.
Prema tome, tu su neki, odrzavanje nekih usudio bih se reci neodrzivih odnosa prema problemu bivse Jugoslavije i prema problemu uspostave novog poretka na ovom tlu. Hrvatska javnost, razumije se, sa cudjenjem i ogorcenjem prima takve izvjestaje, a hrvatska vlast, ja osobno i hrvatska Vlada poduzela je sve da se sprijeci sve ono sto se moze izbjeci u takvim operacijama i objektivni medjunarodni promatraci morali su priznati da su te operacije hrvatske vojske od "Bljeska" do "Oluje" izvedene porfesionalno, na najvisoj profesionalnoj razini, veoma ucinkovito i djelotvorno i da upravo nije bilo takvih pojavnosti kakve ste vi sada naznacili.
NATASA RAJAKOVIC:
Izvolite dalje, gospodja Ramljak.
OLGA RAMLJAK:
Ja bih imala jos jedno pitanje vezano za Dubrovacko podrucje koje je ponovno izlozeno granatiranju od bosanskih Srba. Do kada ce Hrvatska trpjeti ponovno rusenje Dubrovnika, ubijanje ljudi i nezasticenost svoga pucanstva?
PREDSJEDNIK:
I opet je odgovor slican kao i za problem istocne Slavonije i Baranje. Trpjet cemo dotle dok nas ne izda strpljenje da su svi nasi napori uzaludni da bismo postigli mirno rjesenje, da bi se sprijecilo prosirenje ratnog sukoba. Toga se boje i glavne Europske i svjetske sile, glavni medjunarodni cimbenici.
Prema tome, sa svoje strane ucinit cemo sve ne bi li doslo do mirnog rjesenja svih problema i zbog toga da ne bismo imali novih zrtava, ali razumije se i zbog toga da bismo sprijecili takvo razaranje i nanosenje zrtava i da bismo postigli jedno definitivno rjesenje. Ako ne bismo postigli uz pomoc medjunarodnih cimbenika mirno rjesenje, onda cemo poduzeti onakve korake kakvi ce biti svrhoviti.
NATASA RAJAKOVIC:
Slijedece pitanje, izvolite.
----------:
Gospodine Predsjednice, nasi duznosnici kao gospodin Granic kaze da ce Hrvatska uciniti sve da prihvati mirovni plan. Da li postoje, ovo je hipoteticko pitanje, ako Bosna ne prihvati taj mirovni plan, a Hrvatska ga prihvati, da li se bojite da ce doci do neke vrste udaljavanja, kao sto se to dogodilo 1993. godine. Hvala.
Udaljavanja, mislim hladjenja odnosa izmedju Bosne i Hrvatske, neke mogucnosti ponovnog zaostravanja odnosa izmedju Hrvatske i Bosne, izmedju bosanskih Hrvata i Bosnjaka?
PREDSJEDNIK:
Ne, ja se ne bojim jer su odnosi uspostavljeni izmedju hrvatskog i bosnjacko-muslimanskog naroda u samoj Bosni i Hercegovini nakon Washingtonskih sporazuma na tako solidnim osnovama da mozemo biti uvjereni da ne moze doci do udaljavanja kao sto vi kazete, a pogotovo ne do obnavljanja sukoba.
Ti sukobi do kojih je tada doslo u onom momentu kad je medjunarodna zajednica bila spremna da upotrijebi i odlucnije korake protiv srpske agresije i zracne udare, onda su ti sukobi izazvani i na umjetan nacin, a bili su izraz i teznje jednog dijela muslimanskog vodstva da pod svaku cijenu osvoji citav Mostar i izbije u sto siroj zoni na Jadransko more.
Medjutim, i zbog toga sto su interesi i hrvatskog i muslimanskog naroda bili istovjetni da se odupru srpskoj agresiji i zbog toga sto je i medjunarodna zajednica pokazala interes da se taj sukob obustavi, doslo je do Washingtonskog sporazuma i ti Washingtonski sporazumi o federaciji i o konfederalnim odnosima sa Hrvatskom te federacije pokazali su do sada vec zadovoljavajuce rezultate. Nema nikakvih sukoba, prijateljstvo je sve ozbiljnije i sve sire. Potpisani su i sporazumi, novi sporazumi koji su ucvrstili suradnju i na gospodarskom pa i na vojnom podrucju.
Da vas podsjetimo kako je ocito da ti sporazumi i ta suradnja izmedju hrvatskog i bosnjacko-muslimanskog naroda ima svoje osnove da je dala rezultate, reci cu vam ovo, sporazumi izmedju Izraela i Palestinaca potpisani su takodjer pod pokroviteljstvom medjunarodnih cimbenika pa i Sjedinjenih Americkih Drzava, pa rat i nadalje tamo traje i svakodnevno ima medjusobnog ubijanja i medjusobnih konflikata. U sjevernoj Irskoj, usprkos demokratskom poretku Velike Britanije, Irske i usprkos svih sporazuma i ustavnih rjesenja takodjer sukobi i konflikti traju da ne nabrajam druge slicne primjere.
Prema tome, kad uzmete, kad usporedite te slucajeve jos uvijek itekako aktuelna sa time sto smo postigli vec do sada uklanjanje sukoba izmedju Hrvata i Muslimana i u ozivotvorenju te Federacije i povezanosti sa Hrvatskom onda mozemo biti zadovoljni i to pruza jamstvo da u buducnosti oni koji su na strani agresora ili pak koji bi htjeli neko drugo rjesenje ne moraju i ne mogu racunati na ponovnu obnovu tih neprijateljstava jer je to u interesu i hrvatskog naroda i strateskom interesu Hrvatske drzave, pa i znaci bosnjackih Muslimana jer su se oni uvjerili da osim Hrvatske u djelotvornom smislu zapravo i nemaju prijatelja i saveznika na koje bi se mogli osloniti na svoje odrzanje u Bosni i Hercegovini.
ALEKSANDRA STIRMAJER (?) "Time Magazin"
Sto su slijedeci koraci hrvatske politike i koji je kao krajnji cilj koji bi trebao nakon cijelog tog procesa stajati? Ako mi mozete slijedece korake, slijedece probleme sa kojima ....
PREDSJEDNIK:
Ciljevi hrvatske politike jesu svakako oslobodjenje istocne Slavonije i Baranje i prilog Hrvatske da se postigne ne samo okoncanje rata nego i uspostava takvog medjunarodnog poretka na tlu Bosne i Hercegovine koji ce znaciti sigurnost i za Hrvatsku drzavu i kao sto rekoh stvoriti pretpostavke za stabilnost mira u buducnosti na tom podrucju.
Razumije se, mislim da se vase pitanje nije odnosilo na to da zelimo i nadalje da nam okoncanje rata, oslobodjenje nasih okupiranih podrucja stvara povoljnije uvjete za izgradnju naseg demokratskog poretka i za obnovu razrusenih dijelova Hrvatske, za rekonstrukciju, za gospodarsku i kulturnu izgradnju Hrvatske.
TOM JOLTON (?) .... Washington
Vi ste pozvali Srbe da ostanu u Hrvatskoj i pozvali ste ih da se vrate. Da li vasa Vlada ili vojska razmatra ikakve mjere da zastiti imovinu Srba koji su otisli, a mozda ce se vratiti?
PREDSJEDNIK:
Razumije se da smo mi spremni da postujemo imovinu onih koji ce se vratiti, koji ostaju gradjani Hrvatske, ali isto tako moramo poduzeti korake da se ta imanja, ta dobra preuzmu u normalni gospodarski zivot jer ako su ostali ovako onda propadaju a treba voditi racuna da je trecina hrvatskog teritorija bila razrusena i da nemamo gdje smjestiti jos uvijek i sada imamo 200 tisuca hrvatskih prognanika i jedva nesto manje oko 184 tisuce izbjeglica iz Bosne i Hercegovine. Prema tome, u sklopu opcih tih problema Hrvatska vlada ce poduzeti korake i o ovome sto ste pitali.
NATASA RAJAKOVIC:
Izvolite, gospodine Milosevic!
MILOSEVIC:
Gospodine predsjednice, jos jedno pitanje - da li nakon akcije "Oluja" su porasli izgledi Hrvatske da bude primljena u Savez Partnerstva za mir, jer se prikazala kao respektabilna vojna sila.
PREDSJEDNIK
Da, ocito je da je Hrvatska danas ne samo medjunarodno priznata nego i od koji su suverenoj i samostalnoj Hrvatskoj bili neskloni, nego da je ugled Hrvatske i zbog cvrstine, stabilnosti njenog demokratskog poretka i zbog toga sto se pokazala sposobnom u sto su mnogi dvojili u svijetu cak i medju prijateljima hrvatskim, da li je Hrvatska kadra da oslobodi svoja podrucja. Znaci, Hrvatska se kao sto je to u nekim i inozemnim redovima receno pa i napisano Hrvatska je zaista postala respektabilna regionalna sila s kojom se mora racunati i to stvara, razumije se, povoljnije uvjete za sveukupne odnose Hrvatske sa svijetom a posebno i u odnosu na Partnerstvo za mir sa NATO-om i za integraciju Hrvatske u procese Evropske unije. Kao sto znate predsjednik Evropskog vijeca, spanjolski ministar Solano trebao je doci 6. no, tada je upravo bila u tijeku operacija "Bljesak", to je bilo odgodjeno ali vec je dosao i to je takodjer na celu visoke evropske delegacije, to je takodjer znak da Evropa je spremna da sa Hrvatskom suradjuje i da u tom pogledu su danas povoljniji uvjeti u svemu negoli sto su bili prije tih operacija, prije bljeskova i prije oluja.
STRANI NOVINAR. BBC:
Da se ukratko vratimo na Dubrovnik. Zapazeno je povecanje hrvatskih trupa. Vi ste spomenuli strpljenje, koliko je trajati strpljenje.
Govorimo li o tjednima ili danima?
PREDSJEDNIK:
To ovisi.
HELENA PULJIS: ("Glas Slavonije")
Molim vas, hocete li mi reci hoce li Hrvatska ograniciti vremenski rok za povratak Srba koji su otisli sa novoosobodjenih podrucja i koliki ce taj rok otprilike biti ako se ogranici?
PREDSJEDNIK:
Prije svega, mi vise nikakvih rokova postavljati necemo. Mi smo ih pozvali da ostanu, otisli su i prema tome, to je sada problem onih koji njima upravljaju i samih pojedinaca, a na drugi dio pitanja vec sam odgovorio.
JOZO CURIC:
Imam pitanje predsjednice koje zanima uglavnom borce iz akcije "Oluja", mozda i cijelu publiku - Sto je prava istina, koliko je tocno zapljeljeno, kolika je vrijednost zapljeljenog neprijateljskog naoruzanja i moze li se to izraziti u vrijednosti koja bi Hrvatska drzava dobila od turisticke sezone?
PREDSJEDNIK.
Pa, prije svega, mi bismo radje da smo imali normalnu turisticku sezonu, da nismo morali poduzimati ratnu operaciju i u svezi s vasim pitanjem moram odgovoriti da je to bio krvavi ratni pothvat. Mi smo dame i gospodo u toj operaciji imali oko 200 od pocetka pa do kraja, do danasnjeg dana oko 200 poginulih i vise od tisucu 300 ranjenih. Prema tome, nije istina kako su to neki tvrdili da su Srbi, da se nisu branili, da su oni zapravo se evakuirali, naprotiv oni su pruzili itekakav otpor ali su bili, znaci, njihov otpor je bio skrsen, skrsen moralom Hrvatske vojske, veoma pametnim operativnim planom, iznenadjenjem i zbog toga je doslo do takve brze pobjede.
Zbog toga je u nase ruke pao i golem ratni plijen. Ne bih se usudio reci novcanu vrijednost toga plijena ali mogu reci da je on - da je vrijednost tog ratnog plijena veca negoli sto smo sami utrosili ratnog materijala, a da su se spremali na dugotrajan otpor dokaz je upravo to koliko smo ratnog materijala zaplijenili i hrane i opreme, medju inim i onih koji su dobivali od humanitarne pomoci. I kad je rijec o tome zaplijenili smo i dokumente iz kojih se vidi da su pojedini pripadnici medjunarodnih organizacija koje su nalazili tu na ovom tlu prijasnjeg
UNPROFOR-a pa i sadasnjeg UNCRO-a itekako suradjivali sa tim pobunjenickim vlastima i teroristima.
Prema tome, rezultati ove operacije bez obzira sto su nas kostali dragocjenih zivota i zrtava koje su velike, ali su s druge strane male u odnosu na to sto smo time ostvarili, jer oslobadjanjem sredisnjeg dijela Hrvatske mi smo zaista stvorili uvjete ne samo za sadasnju stabilnost nego i za buducnost Hrvatske drzave.
IGOR VUKIC: (novinar "Novog lista" i "Glasa Istre")
Gospodine predsjednice, kako smo prema novinskim napisima obavijesteni u Zagrebu se nalazi i Fikret Abdic, on se predao hrvatskim snagama. Mozete nam reci kakva ce biti njegova sudbina, hoce li ga mozda Hrvatska izruciti Bosni i Hercegovini, kako su prosli pregovori?
PREDSJEDNIK:
Prije svega, Bosna i Hercegovina ne trazi njegovo izrucenje. Jos u vrijeme razgovora sa delegacijom Bosne i Hercegovine na celu sa predsjednikom Predsjednistva gospodinom Izetbegovicem u Splitu i gospodin Izetbegovic se suglasio i vodstvo BH, ne samo Federacije negoli i Republike da je korisno da se Abdic i njegova skupina privoli na suradnju da odustane od dotadasnje suradnje sa srpskim okupatorima.
Prema tome, pitanje nikakvog izrucenja se ne postavlja, svi ti cimbenici koje sam spomenuo suglasili su se s time da treba obustaviti neprijateljstva izmedju Muslimana da izbjeglo pucanstvo sa Abdicem na hrvatski teritorij treba vratiti u njihova mjesta, na njihova ognjista a da Abdicu treba dopustiti da se bavi svojim poslovima za koje on itekako vican. Kasnije po okoncanju rata u demokratskom procesu, u izborima treba vidjeti hoce li on sudjelovati u politickom zivotu ili ne, itd.
STRANI NOVINAR:
Da li to znaci da 20,30 tisuca sljedbenika Abdica koji sada u Hrvatskoj, u Vojnicu nisu dobrodosli da ostanu u Hrvatskoj ako se ne zele vratiti.
PREDSJEDNIK:
Za nas nije prihvatljivo da nam tih 20 ili 30 tisuca ljudi ostane u Hrvatskoj, jer za to nema razloga. Oni se mogu vratiti, znaci, u svoja susjedna podrucja, a ovo su podrucja koja nema razloga da oni ostanu u njima i da to bude nekakav, nekakva klica razdora izmedju Hrvatske i Federacije, odnosno u tim odnosima izmedju hrvatsko-bosnjacke federacije sa Hrvatskom i to pitanje treba rijesiti uskladu sa interesima obiju drzava i u skladu sa interesima tih ljudi, a interesi svakog od tih pojedinca je da se vrate na svoje domove s tim da treba prevladati strah koji vlada kod njih da bi bili izlozeni maltretiranju pa i pogibelji. Medjutim, i gospodin Izetbegovic i vlada Federacije i Hrvatska vlada obvezala se u onom priopcenju, u onom sporazumu o njihovom vracanju da im jamci sigurnost i mislim da ce se na toj osnovi naci rjesenje.
NATASA RAJAKOVIC:
Slijedece pitanje, izvolite.
STRANI NOVINAR:
Gospodine Predsjednice, govori se da bi Gorazde bilo mjesto za razmjenu sa Sarajevom. SAD su zanijekale taj prijedlog, ali sada Ujedinjeni narodi su odlucili da se povuku iz Gorazda.
Mislite li, ima li ikakve veze izmedju prijedloga SAD i povlacenja UN i koje je vase misljenje o tome?
PREDSJEDNIK:
Tocno je da Sjedinjene Americke Drzave izjavljuju i u okviru ovog svog mirotvornog plana i napora da oni ne zele nametati rjesenje, pa isto tako niti preporucivati zamjenu teritorija za Gorazde itd. To je stvar znaci i muslimanskog vodstva i srpskog vodstva da po mogucnosti nadju rjesenje koje bi bilo prihvatljivo za jedne i druge.
Iako je na temelju sveukupnog povijesnog iskustva od proslog stoljeca pa do danas i ovih petogodisnjih razgovora koje smo vodili od 90-te, a pogotovo od 92. pa na ovamo, tesko je predvidjeti da bi postigli, bit ce teskoca u postizanju tog medjusobnog sporazuma. Ali, cini mi se da bi takav sporazum bio moguc uz odlucnije angaziranje tih medjunarodnih cimbenika o kojima je sada rijec. Znate da se govori o sastanku na vrhu pet plus tri i da bi na takvom sastanku vjerojatno trebalo doci do jednog takvog rjesenja koje bi onda bilo nametnuto onoj strani koja ga ne bi prihvatila u interesu opceg mira i stabilnosti buduceg poretka.
A, cini mi se da za takvo rjesenje postoje perspektive, osobito jer se vec i u javnosti prica da bi umjesto nedjelotvornog i neucinkovitog UNPROFOR-a u Bosni i Hercegovini za konacno rjesenje i postizanja mira u Bosni i Hercegovini trebalo doci do angaziranja NATO snaga. I ako do toga dodje onda bi jedno razborito rjesenje koje bi ili prihvatile strane u sukobu, ili im pak bilo ponudjeno pod uvjetima da ga moraju prihvatiti bilo veoma svrsishodno.
NOVINAR:
Gospodine Predsjednice, vi ste prije izjavljivali da u nekim medjunarodnim krugovima jos uvijek postoji ideja o nekakvoj novoj federaciji na ovim prostorima i konfederaciji u smislu neke trece Jugoslavije. Da li mislite da nakon zadnje akcije Hrvatske jos uvijek postoji ta ideja? Hvala.
PREDSJEDNIK:
Pa, ja mislim da oni medjunarodni krugovi ili oni pojedinci koji su htjeli ili sacuvati bivsu Jugoslaviju, koji su htjeli sacuvati i rezultate prvog svjetskog rata, da se ti nece tako rado i tako lako odreci i da ce nastaviti sa njegovanjem takve neke ideje. To se vidi vec i po tome sto su od predlaganja najprije jugoslavenske konfederacije, pa balkanske konfederacije, pa jadranske konfederacije dosli cak na ideju da to ne bi morala biti konfederacije, nego unije, pa cak i unija jugoistocne Europe, da bi na taj nacin bila prihvatljivija za Hrvatsku.
Razumije se, nikakva takva konfederacija i unija za Hrvatsku vise nije prihvatljiva, a osobito nije prihvatljiva nakon sto je Hrvatska pokazala svoju sposobnost i u svemu ovome sto se zbilo posljednjih mjeseci.
Ali, kao sto sam rekao i prije da nije prihvatljiva, ali sam kazao i nesto drugo pa ponavljam i danas, mi jesmo za normalizaciju odnosa i izmedju Hrvatske i Srbije, za normalizaciju hrvatsko-srpskih odnosa zbog toga sto je to pretpostavka, ne samo za okoncanje svih konflikata koji su nastali na tlu bivse Jugoslavije, nego li i za stvaranje znaci stabilnog medjunarodnog poretka. Ali za takve odnose koji ce se zasnivati na osnovama medjusobnog priznanja suvereniteta drzava koje su nastale na tlu bivse Jugoslavije.
Neka mi bude dopusteno da vas podsjetim da sam ja pred gotovo 20-tak godina pisao o potrebi i nuznosti skandinavizacije tog nesretnog Balkana kome Hrvatska sasvim ne pripada, ali granici s njime i vrlo smo zainteresirani da se rijesi i to, i ne samo oslobode hrvatska podrucja, nego rijesi kriza u Bosni i Hercegovini, pa i uspostavi medjunarodni poredak na onom tlu koji je poznat postao u povijesti kao bure baruta. A, cini mi se da imamo vec dovoljno iskustava i da medju srpskih redova dolazi sve vise do spoznaje da je povijesna nuznost normalizacije hrvatsko-srpskih odnosa.
DRAZEN CURIC ("Vjesnik"):
Gospodine Predsjednice, vas savjetnik za unutarnju politiku najavio je promjenu Ustavnog zakona o nacionalnim manjinama. Mozete li to potvrditi i sto ce se dogoditi sa kotarevima Knin i Glina?
PREDSJEDNIK:
Promjena Zakona spada u domenu i djelokrug rada Hrvatskog drzavnog sabora, ali u svakom slucaju promjene koje su nastale same su po sebi stavile izvan uporabe taj zakon.
Prema tome, nije moguca primjena odredaba tog zakona. Da li ce i kada ce doci, to ovisi o radu Sabora pa i o potrebi uspostave nove uprave na tim podrucjima.
Razumije se, ako su bili predvidjeni posebni kotarevi zbog toga sto je tamo bila u nekim opcinama srpska vecina, da sada kada je nema da za to nema potrebe, pa prema tome da treba onda primjeniti ostale ustavne i zakonske odredbe koje vaze za citavu Hrvatsku.
"HRVATSKI JUNIOR"
Gospodine Predsjednice, recite nam da li ce Hrvatska sada u daljnjim pregovorima naglasiti opet potrebu da se zna sto je sa nasim zarobljenicima u Srbiji i Bosni i Hercegovini kod bosanskih Srba. Da li ce se ponovno izvrsiti pritisak na medjunarodnu zajednicu?
PREDSJEDNIK:
To cinimo neprestano od samog pocetka rata, jer kao sto znate od tragedije Vukovara, time hrvatski ljudi, hrvatski narod, Hrvatska je bila posebno pogodjena i ulagali smo posebne napore da ta pitanja rjesavamo i razumije se da cemo i sada nastojati da se to do kraja rascisti.
U hrvatskoj Vladi smo zaduzili posebno potpredsjednika Vlade Kostovica da se time bavi. Odredjeni rezultati su postignuti, ali ima jos otvorenih pitanja za koja smo zainteresirani da se rijese.
NATASA RAJAKOVIC:
Ostalo nam je jos samo nekoliko minuta, pa bih molila zadnje pitanje. Izvolite.
IGOR VUKIC ("Novi list") Glas Istre:
Da li ce nakon svega ovoga sto se dogodilo sada ovdje u Hrvatskoj, Hrvatska ici na izbore. Da li su tocne vijesti da ce to biti vec do Nove godine?
PREDSJEDNIK:
To ne znam, bit cete na vrijeme obavijesteni. Ali, u svakom slucaju da li ce biti sada ili na proljece nije velika vremenska razlika. U svakom pogledu mislim da je pogodna politicka klima. Osim toga da cak postoji i potreba da se ide sto prije na izbore, s obzirom na to da je sada ta cetvrtina bila okupiranih podrucja bila okupirana izvan znaci ustavno-pravnog poretka, a sada je slobodna pa prema tome tamo treba uspostaviti i predstavnistvo i lokalnu vlast itd. Ali kada ce biti, bit cete na vrijeme obavijesteni.
NATASA RAJAKOVIC:
Gospodja Ramljak za kraj.
OLGA RAMLJAK:
Vezano za odgovor na ovo pitanje. Ako ce biti izbori i ako je jedan od razloga oslobodjeni dio Hrvatske, hoce li se prethodno provesti popis stanovnistva buduci da su promijenjeni demografski odnosi u Hrvatskoj?
PREDSJEDNIK:
Da, svakako da bi ako ce doci do prijevremenih izbora, da je jedan od glavnih razloga upravo oslobodjenje okupiranih podrucja i da u tom pogledu je utvrdjivanje stvarnog stanja sadasnjeg demografskog na tim podrucjima od bitnog interesa. No, da li se mogu provesti popis pucanstva samo na tim podrucjima ili pak u cjelini, to je sada u razmatranju.
NATASA RAJAKOVIC:
Dame i gospodo, zahvaljujemo vam. Konferencija za novinare Predsjednika Republike je zavrsena. Ja bih molila samo novinare da kratko ostanu ovdje, imam jednu malu molbu na vas.
PREDSJEDNIK:
Hvala i do vidjenja.
/Zavrseno u 18,45 sati./