Govor Franje Tuđmana u Zagrebu 26. kolovoza 1995.
| Poruka Franje Tuđmana hrvatskim građanima srpske nacionalnosti 4. kolovoza 1995. | Govor Franje Tuđmana u Zagrebu 26. kolovoza 1995. autor: Franjo Tuđman |
Govor Franje Tuđmana u Karlovcu 26. kolovoza 1995. |
|
|
Hrvatice i Hrvati, dragi Zagrepcani i Zagrepcanke! (Pljesak.)
Zasto pridajemo ovom dogadjaju toliku vaznost? Nije to samo zato sto se evo po prvi puta izmedju glavnog grada Hrvatske i Splita, Dalmacije, postojbine hrvatske drzavnosti poslije cetiri godine, jedan mjesec i dva dana po prvi puta otpocinje zeljeznicki promet.
To je prije svega zato sto je to znak da smo konacno skrsili jugokomunisticku i srpsku agresiju na Hrvatsku i to skrsili je u Kninu, u toj jazbini cetnickog antihrvatstva. (Pljesak.)
Kao sto znate, borba za uspostavu slobodne i nezavisne, samostalne, suverene Hrvatske bila je teska i s obzirom na unutarnje i medjunarodne okolnosti. Imali smo tamo krajem 1991. i pocetkom 1992. godine jednu trecinu kontinentalnog dijela Hrvatske okupiranu, pa smo postupno oslobadjali od Dubrovackog zaledja, samog Dubrovnika, Maslinice, Medackog dzepa, zapadne Slavonije do sada sredisnje Hrvatske, od Banije, Korduna, Like, sjeverne Dalmacije. I danas je preostala jos okupirana samo istocna Slavonija, nas Vukovar i Baranja. (Pljesak.)
To cini jos 4,5% od kopnenog dijela Hrvatske, ili 2,5% od ukupnog suverenog teritorija, ukljucujuci i pomorski dio Hrvatske.
Prema tome, mozemo reci da je gotovo citava Hrvatska potpuno oslobodjena, a i taj dio koji nije bit ce uskoro na ovaj ili onaj nacin. (Pljesak.)
Nakon "Bljeska" u zapadnoj Slavoniji, Hrvatskog ljeta u Bosni i "Oluje" evo nas i pred svijetom, evo Hrvatske kao sile s kojom moraju racunati svi oni nasi prijatelji, ali i oni koji nas, koji bi radje da nas nema. Ali, danas ne samo protivnici ovdje velikosrpski i cetnicki elementi, nego i citav svijet zna da je sa oslobodjenjem Knina buducnost Hrvatske konacno i definitivno ucvrscena i vise je nitko ne moze dovesti u pitanje. (Pljesak.)
Draga hrvatska braco i sestre, sam ovaj pothvat oslobodjenja tog sredisnjeg dijela Hrvatske kostao je nasu Hrvatsku drzavu oko jedne milijarde kuna. Morali smo mobilizirati gotovo stotinu tisuca ljudi sto je takodjer kostalo. Ali, s onim sto smo oslobodili, sto smo zarobili i ratne tehnike neposredno vrijedi vise od dvije milijarde kuna, a ono posredno, ona vrijednost koja se ne moze izraziti, ta cvrsta buducnost Hrvatske s obzirom da nema vise onih koji bi je ugrozavali u hrvatskom nacionalnom tijelu, to se i ne moze izraziti nikakvim novcem, nego li upravo time da je ovim korakom buducnost hrvatskog naroda, suverene i nezavisne Hrvatske drzave jednom za vazda osigurana za buduca stoljeca i milenije. (Pljesak.)
No, kao sto rekoh i izravne gospodarske koristi su veoma velike.
Nacionalno bogatstvo Hrvatske sa oslobadjanjem tih sredisnjih hrvatskih krajeva povecalo se sigurno za oko 10%. Cijena prometa zeljeznickog, cestovnog, zracnog, smanjila se za 20 do 30%, mozemo reci za cetvrtinu.
Naftovod je proradio i nikada ga vise nitko nece moci prekinuti. I taj naftovod kao i zeljeznica takodjer nas povezuje sa srednjom Europom. U svoj energetski sustav ukljucili smo cetiri hidrocentrale proizvodnje vrijednosti jedne nuklearke u Krskom. Sve u svemu stvorili smo time povoljnije uvjete i za gospodarski, kulturni i svekoliki drugi razvitak. Na ovaj nacin bez obzira sto jos uvijek izravno moramo ulagati i golema sredstva u to, u ta do sada okupirana podrucja, ali ipak stvoreni su uvjeti da mozemo utjecati na poboljsanje zivotnog standarda nasih ljudi, pa prije svega i onih slojeva za koje do sada nismo s obzirom na ratne okolnosti jer smo morali graditi armiju, nismo mogli dovoljno izdvajati.
Mi smo do sada za nase umirovljenike dali preporuku Zagrebu i drugim gradovima da im dade besplatnu tramvajsku voznju. Ja sa ovog mjesta upucujem poziv ministru prometa i Hrvatskim zeljeznicama da hrvatskim umirovljenicima dade besplatan prijevoz na hrvatskim zeljeznicama u roku od mjesec dana. Neka vide i neka pogledaju tu razorenu, ali i lijepu Hrvatsku. (Pljesak.)
Neka idu na hrvatsko more na koje su se plasili dolaziti strani turisti, ali ce od iduce godine sasvim sigurno nahrnuti iz citave Europe i iz citavog svijeta. Poslije tih mjesec dana neka im dadu maksimalne povlastice, vjerojatno ne manje od 50%. (Pljesak.) A vjerujem i zaduzit cu Hrvatsku vladu da razmotri da se vec i ove godine, mozda vec od iduceg mjeseca povecaju mirovine hrvatskim umirovljenicima barem za 5%, a iduce godine i za 10 i vise prema okolnostima u kakvima cemo biti u rjesavanju jos preostalog okupiranog teritorija, u rjesavanju svih svojih problema.
U svakom slucaju, i ovo sto sam vam rekao, znaci stvorilo je oslobodjenje Knina, sredisnjih hrvatskih podrucja, stvorilo je gospodarske uvjete za brzi gospodarski razvitak, za postupno podizanje zivotnog standarda, zato da zaista mozemo pretvarati Hrvatsku u zemlju veceg bogatstva i blagostanja.
Pred nama je zadaca oslobodjenja zapadnog Srijema, istocne Slavonije, s Vukovarom, simbolom hrvatske borbe za slobodu, povratka u istocnu Slavoniju i Baranju prognanika. (Pljesak.)
I to cemo sasvim sigurno uciniti narednih mjeseci ili milom ili novom "Olujom". (Pljesak.) Ne samo zato sto svijet trazi od nas mirno rjesenje, nego zato prije svega da ne bismo imali novih zrtava. To sam uvijek govorio da mi je drazi svaki hrvatski zivot i svaka kap hrvatske krvi, najdrazi na ovom svijetu i da cu sve uciniti da ne bude novih zrtava. (Pljesak.)
Ali, ako ne bismo postigli razumije se da cemo onda morati kao sto smo i u ovom slucaju. (Pljesak.)
I zato, dragi prognanici, a ima vas i ovdje iz istocne Slavonije i Baranje budite smireni i budite uvjereni da cas povratka i za vas dolazi.(Pljesak.)
I bit ce nam nasa lijepa Hrvatska onakva kakvu zelimo, onakva kakvu smo obecavali u uspostavi slobodne i demokratske, nezavisne drzave Hrvatske i u Zagrebu jednog isto tako malog oblacnog dana na cvjetnu nedjelju 90-te. Sva svoja obecanja izvrsili smo do sada, a mogli smo ih izvrsiti zato sto je hrvatski narod bio jedinstven, sto je dao povjerenje onim ljudima, onim snagama koji su znali i uspostaviti Hrvatsku i voditi je do slobode, do nezavisnosti, do medjunarodnog priznanja. A Zagreb je u tom pogledu bio medju prvima, onako kako i pripada glavnom gradu Hrvatske. (Pljesak.)
Zivjeli, neka nam zivi Zagreb i nasa vjecna Hrvatska. (Pljesak.)