Djela apostolska (Šarić)/Glava 14.

Djela apostolska (Šarić)


1 A u Ikoniju se dogodi, da isto tako oni uđoše u sinagogu židovsku, i govorili su tako, da je vjerovalo veliko mnoštvo Židova i Grka.

2 Ali Židovi, koji nijesu vjerovali, podbuniše i razdražiše duše neznabožaca na braću.

3 Oni ipak ostadoše dulje vremena propovijedajući odvažno u Gospodinu, koji je svjedočio riječ milosti svoje i davao, da su se činili znaci i čudesa po rukama njihovim.

4 A mnoštvo gradsko razdijeli se, i jedni su bili sa Židovima, a drugi s apostolima.

5 A kad navališe neznabošci i Židovi sa svojim glavarima, da ih pogrde i kamenuju.

6 Oni doznavši pobjegoše u gradove u Likaoniji, u Listru i u Derbu i u okolinu.

7 I ondje su propovijedali evanđelje.

8 U Listri je sjedio jedan čovjek nemoćan u nogama, hrom od utrobe majke svoje, koji nije nikada hodao.

9 Ovaj je slušao Pavla gdje govori. A on pogledavši na njega i vidjevši, da vjeruje, da će ozdraviti,

10 Reče velikim glasom: "Ustani na svoje noge uspravo!" I skoči, i hodao je.

11 A kad vidje narod, što učini Pavao, podigoše glas svoj govoreći likaonski: "Bogovi siđoše k nama u čovječjoj prilici!"

12 I nazivali su Barnabu Zeusom, a Pavla Hermesom, jer je on vodio riječ.

13 I svećenik Zeusa, koji je bio pred gradom, dovede junce i donese vijence pred vrata, i htjede s narodom da im prinese žrtvu.

14 A kad to čuše apostoli Barnaba i Pavao, razdriješe haljine svoje i skočiše među narod vičući

15 I govoreći: "Ljudi, što to činite? I mi smo kao i vi smrtni ljudi, koji vam propovijedamo, da se od ovih ništavih stvari obratite k Bogu živome, koji je stvorio nebo i zemlju i more i sve, što je u njima.

16 On je u prošlim naraštajima pustio sve narode, da idu svojim putovima.

17 Ali opet nije ostavio sebe neposvjedočena čineći dobro, dajući vam s neba kišu i godine rodne i puneći srca vaša jelom i veseljem."

18 I ovo govoreći jedva zaustaviše narod, da im ne prinesu žrtve.

19 Ali dođoše Židovi iz Antiohije i Ikonija i nagovoriše narod, te kamenovaše Pavla i izvukoše ga iz grada misleći, da je mrtav.

20 A kad ga opkoliše učenici, ustade i uđe u grad, i sutradan otide s Barnabom u Derbu.

21 Propovijedali su u ovome gradu evanđelje i predobili mnoge učenike. Onda se vratiše u Listru, Ikonij i Antiohiju.

22 Utvrđivali su učenike i opominjali ih, da ustraju u vjeri, jer nam valja kroz mnoge nevolje ući u kraljevstvo Božje.

23 U svakoj crkvi postaviše im, pomolivši se s postom, starješine i preporučiše ih Gospodinu, u koga vjerovaše.

24 I prošavši Pisidiji dođoše u Pamfiliju.

25 I pošto su rekli riječ Gospodnju u Pergi, siđoše u Ataliju.

26 I odanle otploviše u Antiohiju, odakle su bili predani milosti Božjoj na djelo, koje svršiše.

27 A kad dođoše i skupiše crkvu, izvijestiše o svemu, što je bio učinio Bog s njima, i da je otvorio neznabošcima vrata vjere.

28 A ostadoše ne malo vremena s učenicima.


Djela apostolska (Šarić)