Autor:Ante Starčević

←Autori, S

Ante Starčević (1823. - 1896.)

životopis na Wikipediji navodi na Wikicitatu

Eugen Kvaternik ga prozvao Ocem Domovine još za života

Ante Starčević

Djela

• Odgovor "Srbskome Dnevniku" i beogradskim novinam, Zagreb, 21. rujna 1852.
• Govori, Zagreb, 1893.

Životopis

Dr. Ante Starčević rodio se 23. svibnja god. 1823. u Žitniku kraj Gospića. Početne je nauke svršio u Klancu, a gimnaziju i filozofiju u Zagrebu, kamo je došao jeseni g. 1839. Pošto je položio izpit zrelosti, posla ga senjski biskup Mirko pl. Ožegović u središnje sjemenište u Peštu. Tu je učio do tri godine. U veljači g. 1848. stekao je doktorat filozofije i slobodnih znanosti, pa se vratio u Hrvatsku.

Uprav tada bijaše razpisala zagrebačka akademija natječaj za izpražnjenu stolicu filozofije i povjesti, a dr. Ante Starčević htio se posvetiti profesuri, pa se natjecao za to mjesto, izradiv radnje i položiv propisani izpit s najboljim uspjehom. Govorilo se, da će ga za stalno imenovati profesorom, ali je to osujetio neki uplivni do­stojanstvenik s razloga, kako se obćenito držalo, što je natjecatelj ostavio svećenički stališ. Imenovan bi drugi, koji nije bio usposobljen za ono mjesto.

Malo zatim stupio je kao perovodja u odvjetničku pisarnu pok. dra, Lavoslava Šrama. Tu je ostao sve do god. 1861. Te godine imenova ga riečka županija svojim velikim bilježnikom, a kotar grobničko-hreljinski izabra ga svojim poklisarom za hrvatski sabor. Kao veliki bilježnik riečke županije počeo je razvijati načela stranke hrvatskoga državnoga prava u raznih predstavkah, što ih je županija slala hrvatskomu namjestničtvu i dvorskoj kancelariji u Beč. Na hrvatskom saboru upoznao se s Eugenom Kvaternikom. U svojem govoru od 26. lipnja g. 1861. razvio je načela stranke prava, a tadanji vlastodržci odmah razabraše, tko je i što je dr. Ante Starčević, pa im prva briga bijaše, da ga maknu sa bilježničtva riečke županije. Obtužiše ga, da je županijskimi predstavkami počinio zločin bunjenja. On je te predstavke morao sastavljati po svojoj službi, a županijska skupština jednoglasno ih je prihvatila. Kr. sudbeni stol u Zagrebu odsudio je dra. A. Starčevića radi bunjenja na tri mjeseca zatvora, na gubitak časti županijskoga bilježnika i doktora filozofije. Stol sedmorice snizio je kaznu zatvora na jedan mjesec. Dr. A. Starčević odsjedio je taj mjesec g. 1863. u Zagrebu.

G. 1865. bio je izabran zastupnikom III. kotara grada Zagreba, a pošto mu je iztekao taj saborski mandat, stupi opet u pisarnu dra. Šrama, kod koga je ostao do g. 1870. Ove godine izabra ga kotar pregradski svojim zastupnikom. Godine 1871., prigodom rakovičke smutnje, bačen bi u zatvor u Zagrebu. Do badnjaka iste godine čamio je u zatvoru. G. 1878. izabra ga svojim zastupnikom kotar kraljevički i gjurmanečki, a zatim je neprekidno zastupao u saboru kotare: krasički, bakarski, čabarski. Sada zastupa delnički.

Od kada je stranka prava počela izdavati svoja glasila «Hervata», «Hervatsku» i «Slobodu», dr. Ante Starčević bio je uviek prvi i najrevniji suradnik, kao što je i sada kod dnevnika «Hrvatska».

Dr. Ante Starčević živi sada u Zagrebu.

Napomena - gornji životopis je objavljen u knjizi I.: GOVORI, Djela dra. Ante Starčevića objavljenoj 1893. u Zagrebu.