Stranica:Slaveni u davnini (1889).djvu/227

Oleg zapovjedi vojnicima, da načine točkove i na njih da metnu ladje, a kako je vjetar koso duvao, razapeše jedra i s kopna idjahu prema gradu. Vidjevši to Grci pobojaše se i poslaše poslanike k Olegu govoreći: "ne gubi nam grada, pristat ćemo ti na danak, kakav te volja". Tada Oleg ustavi vojnike. Grci mu donesoše jela i vina, ali Oleg ne primi, jer je bilo otrovano, a Grci se pobojaše i rekoše: " nije to Oleg, već sveti Dimitrije poslan na nas od boga". Oleg odredi danak za 2000 ladja po 12 grivana na čovjeka, a u svakoj je ladji bilo po 40 ljudi. Grci na to pristadoše i počeše mir moliti, da ne vojuje Oleg na grčku zemlju. — Dalje pripovijeda kronika obilno, kako je učinjen mir medju Olegom i Grcima i izbraja pogodbe, koje su bile po Ruse povoljne, jer su im zajamčivale mnoge trgovačke povlastice u grčkom carstvu. Treba znati, da su Normani ili Varjazi, medju koje su pripadali i stari Rusi, bili ne samo hrabri vojnici, nego i okretni trgovci. Za to je sva prilika, da je uzrok vojni Olegovoj bio, što Grci nijesu puštali Rusa u carevinu da trguju, a ako su ih puštali, možda su s njima zlo postupali. Tako se brzo mogao naći casus belli. Čudno je, što o rečenoj vojni ne nalazimo nigdje drugdje ni riječce osim u Nestora. Kod drugoga kakvog sredoviječnog ljetopisca uzbudjivalo bi u nama veliku sumnju, kada bi pripovijedao o kakvom velikom boju s Vizantincima, a o tom boju ne bismo nigdje ništa našli u vizantijskijeh pisaca. Ali makar je Nestor vrlo pouzdan pisac, opet ni njegovijeh vijesti ne smijemo primati bez ikakvoga opreza. Za to ne škodi upitati dvoje: kako je to, da se u vizantijskijeh pisaca nigdje ništa ne čita o Olegovu ratu na Carigrad? — a drugo: ima li kakav positivan dokaz, da je Olegova vojna doista istorička činjenica? — Što se tiče odgovora na prvo pitanje, velimo: premda ima dosta veliko mnoštvo vizantijskijeh pisaca od početka do kraja vizantijske istorije, za to opet ne treba misliti, da su nama sačuvana sva djela vizantijskijeh pisaca, a kada bi i bila sva sačuvana, bilo bi prosto pitati: nijesu li Vizantijci