Stranica:Slaveni u davnini (1889).djvu/137

Ova stranica je ispravljena

2. L u č a n i su prebivali u sjeverozapadnom dijelu češke zemlje. Glavni im je grad bio, koji se danas češki zove Ž a t e c, a njemački S a a t z. Gdje su njegda življeli Lučani, tamo žive danas Nijemci, koji su pod vladom kasnijih kraljeva iz Premislova doma navirali u Češku. Pod br. 68. spomenut je lučanski knez Vlastislav, koji je vojevao s češkijem knezom Neklanom. 3. L e m u z i . Ne zna se pravo, kako se ima izgovarati ime ovoga plemena. Ono je sjedilo na sjeveru češke zemlje oko Labe. Iz_ ovoga je plemena izlazio Ljubušin muž Premisal, dok Kuzman piše, da je Premisal bio rodom iz sela Stadice, koje se nalazilo pri rječici B j e l i n i . Danas do duše više nema u ovom kraju mjesta Stadice, ali ima gradić В i l i n i voda B e l a . Tako Premisal ne bi bio sin upravo češkoga plemena, nego lemuskoga, i u tom imamo po svoj prilici dokaz, da su Lemuzi veoma rano, još u VIII. vijeku izgubili svoju plemensku samostalnost i pridružili se češkomu plemenu, koje je bilo jače. 4. P š o v a n i . Oni su prozvani po glavnom svojem gradu, koji se njegda zvao Ρ š o v, a danas se zove M e l n i k (pri ušću Vltave u Labu). Pri gradu Melniku ima još i danas potok, kojemu je ime P s o v k a . Borivojeva je žena sv. Ljudmila po Kuzmanovu svjedočanstvu bila kći pšovanskoga kneza Slavobora. Otud zaključujemo, da još u Borivojevo vrijeme nije bila češka zemlja ujedinjena, dok su evo Pšovani imali svoga posebnoga kneza. 5. H r v a t i . Ove smo češke Hrvate spomenuli već pod br. 41. Oni su življeli blizu krkonoškijeh gora uz rijeku Labu, koja tamo izvire. Oni su se dijelili u dvije župe. U životu sv. Većeslava čitamo, kako je njegova mati Dragomira poslije sinova umorstva utekla iz Praga medju Hrvate bojeći se, da i nju ne ubije Boljeslav. 6. Još je bilo i drugijeh plemena, od kojih je nastao češki narod, kako se vidi iz djela češkijeh naučnjaka. Mi ih ovdje ne spominjemo, jer ima dosta nesigurnijeh stvari, koliko se tiče tijeh plemena. Ovdje ćemo samo dodati nješto, što je