Stranica:Slaveni u davnini (1889).djvu/103

Ova stranica je ispravljena

Godine 788. (ili 789.) dopadne Karlu Velikomu Istrija, ali ne bojem, već poklonom. Videći na ime vizantijska carica Jerina, da tu zemlju i onako nije moguće iz Carigrada braniti od velikoga franačkog uspora, prepusti je Karlu. Tako i istarski Slovenci okuse franačko gospostvo.

Kako se langobardska država nije mogla izbaviti franačke sile, tako nije mogla ni druga jedna germanska država, na ime bavarska. Vojvoda je bavarski Tasilo II. svakako gledao da očuva samostalnost svoje države, ali mu je trud bio uzaludan, premda se i s Avarima udružio. Karlo Veliki osvoji i bavarsku državu, a vojvodu Tasila zatvori u namastir, kako je bio zatvorio i njegova tasta langobardskoga kralja Desiderija. Kada je bavarska država morala priznati Karla za svojega gospodara, morali su to učiniti i Slovenci, koji su se do tad pokoravali bavarskijem vojvodama, a to su bili koruški, kranjski, štajerski, tirolski i gornjoaustrijski Slovenci.

Iz početka su življeli ovi Slovenci dosta dobro i pod franačkom vladom, jer su im ostavljeni domaći knezovi. Iz djelca salcburškoga bezimenjaka doznajemo, da je poslije Vladuha knezovao Ingo, koji je narodu bio veoma drag, a iza njega s u knezovali: Pribislav, Cemikas, Stojmar i Etgar. Prvi i treći od ovijeh sada spomenutijeh knezova bili su rodjeni Slovenci, kako im zasvjedočuju imena, a drugi i četvrti misli Šafařík da su bili rodom Avari, ali je teško naći uzrok, za što bi Franci Avare postavljali Slovencima za knezove. Oko god. 830. postade siovenskijem knezom Bavarac Helmvin, iza njega su knezovali Albgar i Pabo, takodjer Bavarci. God. 861. poprimi vladu nad siovenskijem zemljama kraljević Karlman, koji je bio sin kralja Nijemaca Ludovika.

Od toga vremena vladali su Slovencima bez prekida tudjinci, Nijemci, koji su krojili zemlji sudbinu i istoriju posve u njemačkom duhu, a Slovenci su imali biti svojoj gospodi samo materijal, kojim se može mnogo koješta postići, ali koji nema ništa govoriti ni odlučivati o svojoj sudbini. Može se do duše govoriti o istoriji Kranjske, Koruške i Štajerske, ali istorije