Stranica:Poviest hrvatska (1879).djvu/65

•& KNJIUA UEVKTA. i5J7. Po ugovoni mira sklopljraa g. 1547. 19. juna imao je Ferdinand »vake godine poMljati trideset liiljada dukata na vit;oku portu. Koliko malo taj mir Tiedi, nagovieSta Hrvatom sam kralj u pismu, kojim javlja, da je morao mir s Turci uCintti, da mu nepropadne Hrvatska ili Ugarska. Učinio ga je na pet godina. Ali znade on, da Turci bez prestanka liaraju i na krajiSke gra- dove navaljaju, zato neka gledaju, da unek gradon budu sigurni i stražom obskrbljeni. Kralj ih pozivlje, neka zakljuSe: ,da svi na5i vierni podanici hrvatski budu u kui^ab svojih oružjem dobro obskrbljeni, spremni i pripravni, da flvaku uru, svaki i^as i kadgod dndjedo nevolje, kada ban ovoga kraljevstva zapoviedi i u boj po- zove, odmah onamo poletiti uzmognu, kamo pogi- belj domovine zove, da od glavaVaSih neprijatelja odtisnetel' Tako uput^ivaSe kralj Hrvate poslije tobožnjega mira, Sto je učinio s Turci. Ferdinand se trudio s bratom Karlom da uredi oduoSaje u Njemačkoj, gdje su bili obadvojica zašli u . Smaikaldski rat. da satru protestantizam. U Ugarskoj stupi u dogovor s Gjurora Utješeni(Sem, da dobije Erdelj, a zato da dade odštetu mladomu Zapolji. UtjeSeiiiii izvede to djelo iza duga ia- . ranja tek godine 1551., a Ferdinand mu za nagradu izhodi i kardinalski klobuk iz Rima. Ferdinand posla svoga poslanika Snlejmanu, neka mu pusti Krdelj, a oii da t5e mu danak platiti. Sulejman pobiesni od jada i poruči UtjeSeni(iu i Erdeljcem. da če ih sve sasjetJi, ako dopuste, da bude proi'eran kraljoviij, koga im je dao za sandžake i ako Erdelj Niemcu predadu. Sokoloviću paSi zaponedi, neka odmah kretSe s vojskom na Erdelj. Pafia predje u Ugarsku sa osamdeset hiljada vojske. Tako počnie opet rat, koji je hiesnio njekolika godina u Ugarskoj i Hrvatskoj. Utješenid stao po običaju s Turci šarati, da ih zavara. Toga nije htio razumjeti ili nije mogao general Ferdinandov Battista Kastaldo. Obrati se na Ferdinanda, a Ferdinand mu odgovori: ,Ako si neznaS pomoči, a ti makni s puta fratra Gjuni!' Kastaldo naskoči kardinala u njegovom gradu Alvinciu i ubije ga, što je Lju'obudilo senzaciju u cieloj Europi. Papa rimski i kanlinalski giuni započme iztragu, koja se dosta dugo motala, dok ju W8aboraviSe. Ferdinand javi stiiliSem Ugarske, da je kardinal radio uređaji Erdelja Turkom. Pristala posrednika izmedju Turaka i t dalje se dogodjaji razvijaju samo u biesnom ratu. I