Stranica:Poviest hrvatska (1879).djvu/31

Ova stranica nije ispravljena

14 KNJIGA DEVETA. stranka Krstina dne 3. januara 1527. Ivana Zapolju kraljem Hrvatske, Slavonije i Dalmacije. Frankopan je ipak morao obedati stališem, gleđed na zasluge Ferđinandove za ovu zemlju, da će nastojati o slogi i izmirenju izmedju oba kralja. U toj misli sastaju se s njimi i braća preko Kupe. Hrvati što su Ferdinanda izabrali mole ga i zaklinju, neka se sa Ivanom Zapoljom izmiri, ali on im odgovara, da hode, ako se Ivan krune ugarske odrede. Velika uzrujanost sbog posljedica ovoga razdora ismedju pristaša dviju kraljeva oblada skoro svakom dušom u našem narodu. U Hrvatskoj razgovara se samo o tom, piše mletački izvjestitelj iz Zagreba, da se tri paše spremaju na Hrvatsku, a na to se jadikuje, što se u taj čas radja u zemlji gradjanski rat. Doći de Niemci da razbiju stranku Zapoljinu, Zapoljevci de se sdružiti s Turci, pak je onda Hrvatska propala. To da je bio svakdanji razgovor poslije nove godine 1527., a Mletćanin dodaje: neka se bog smiluje siromašnomu kršdanstvu ! Ferdinandu je bila dragocjena Hrvatska preko Kupe do mora, jer je u Ugarskoj samo tri grada na granici mogao svojimi nazivati. Hrvatska je štitila nasliedne zemlje i priečila savez Zapolje s Italijom , s kojom je ovaj čas kuda Habsburg u ratu bila. Uz viemoga viteza Nikolu Jurišida učini kralj vojvodom svoje vojske i banom kneza Karlovida. Nastojao je po savjetu Jurišidevu, da utvrdi gradove na Uni, a naročito Bihač, koji su smatrali ključem Hrvatske. Ferdinand je dobre želje pokazivao, ali učiniti nije mogao gotova ništa ; kraljica Marija morala je novce na sramotu od požunskih gradjana posudjivati, brat mu Karlo javljao, da je svoje novce do poslednjega cekina u talijanskom ratu potrošio. Ferdinand je slabo i nikako pladao vojsku u Hrvatskoj, svjetovao bratu caru Karlu, neka na zapadu učini mir; a Karlo njemu, neka se izmiri sa Za-poljom, samo da si krunu t. j. kraljevski naslov spasi. Kuda Habsburg nalazila se u najneugodnijem položaju i prema zapadnim vlastim, koje su bile sklonije Ivanu Zapolji. Prijatelj Krsta Frankopana biskup senjski Franjo Jožefid preuze poslanstvo u ime Zapolje u Veneciju, papi i kralju francezkomu. Republika primi biskupa veoma prijatno i prizna Ivana za kralja, a odaslaniku bana Badana odgovore, da neimaju razloga biti neprijatelji Ivanu Zapolji. Papa ga obzirnije primi, jer je ved Ferdinand kod kurije protestirao proti Zapoljinu izboru, ali opet