Stajalište državnog vodstva o stanju u gospodarstvu i mjerama za osiguranje daljeg gospodarskog rasta

Izvor: http://predsjednik.hr/Zagreb22.Ozujka1999

STAJALIŠTE DRŽAVNOG VODSTVA O STANJU U GOSPODARSTVU I MJERAMA ZA OSIGURANJE DALJEG GOSPODARSKOG RAZVITKA I.

Nakon rasprave na Odboru za strateške odluke Predsjedničkog vijeća u proširenom sastavu, u ime državnog vodstva upućujem, svim državno-upravnim i sudbenim vlastima, društveno-gospodarskim subjektima i pučanstvu, slijedeće zaključke o bitnim pitanjima sadašnjeg stanja.

U razdoblju od 1994. do 1998. ostvareni su vrlo povoljni gospodarski rezultati, koji su se odrazili na znatno poboljšanje općeg stabilnog stanja u zemlji, a koji su naišli i na priznanje objektivnih stručnjaka i čimbenika u svijetu.

Na osnovama gospodarske stabilnosti, ostvarena stopa rasta BDP-a koja je u tom razdoblju iznosila oko 6%, bila je jedna od najdinamičnijih ne samo u Europi. Hrvatska je sredila svoje odnose o naslijeđenom dugu iz bivše Jugoslavije sa stranim vjerovnicima. Postignuta je konvertibilnost valute i ostvarene znatne devizne pričuve. O bitnom povećanju standarda stanovništva svjedoče činjenice da su realne plaće i mirovine, u tom razdoblju, porasle više nego dvostruko. Nedvojbeno su porasle iznad objektivnih mogućnosti da čak otežavaju održanje stabilnosti i postizanje bržeg gospodarskog razvitka.

Provedena je znatna obnova ratom postradalih područja: sagrađeno je blizu 100 tisuća objekata, riješena prognanička i izbjeglička kriza i vraćene stotine tisuća prognanika i izbjeglica u svoje domove. U tom razdoblju izgrađeno je više autocesta i modernih putova nego u cijelom razdoblju obje Jugoslavije.

Hrvatska je ostvarila dobru suradnju sa svim važnijim svjetskim, međunarodnim financijskim institucijama. Međutim, brzi rast temeljen na ekspanziji domaće potrošnje iscrpio je svoje mogućnosti i u 1997. godini udario u platno-bilančno ograničenje, izraženo u tekućem deficitu od 12,5 % BDP. Te nas okolnosti prisiljavaju na stanovite korekcije u gospodarskoj politici daljeg razvitka.

Ograničavanje domaće potrošnje radi smanjenja spomenutog platno-bilančnog deficita, dovelo je u prošloj godini do usporavanja gospodarskog rasta. Pad proizvodnje, navlastito u prerađivačkoj industriji, doprinio je i porastu nezaposlenosti, koja je prosječno u 1998. bila za 3,6% veća nego u 1997., a pokazuje tendencije i daljeg povećanja. Ukupna industrijska proizvodnja od studenog 1998. do kraja siječnja 1999. godine, u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, pala je za 2,7%, a u okviru toga proizvodnja u prerađivačkoj industriji čak za 6%. Robni izvoz, nakon nekoliko godina stagnacije zabilježio je tek u prošloj godini rast od oko 9,5% u dolarskom iznosu. Štednja stanovništva - poslije nekoliko godina izrazitog rasta - u posljednjih je mjeseci usporila rast ali je u realnom izrazu tijekom 1998. g. porasla za oko 11%. Krajem prošle i početkom ove godine povećana je potražnja za devizama, što je utjecalo na deprecijaciju kune, koja je, međutim, već zaustavljena. S tim u svezi valja spomenuti da su se smanjile devizne pričuve središnje banke, no i dalje su dovoljne da jamče trajnu stabilnost kune.

Od prvog polugodišta 1998. godine, s pojavom slučaja Dubrovačke banke, hrvatski bankovni sustav djelomično je zahvaćen kriznim poremećajima.

Osim poremećaja u poslovanju nekoliko banaka, glavni problem u financijskoj sferi je stanje nelikvidnosti, koje se sve više zaoštrava. Ova pojava ima različite uzroke, od kojih su neki naslijeđeni još iz bivšeg socijalističkog sustava. Međutim, negativni utjecaji ove pojave, mogli bi izazvati pogubne posljedice i dovesti u pitanje funkcioniranje tržišne privrede. Stoga razrješavanje tog problema ostaje jedna od prioritetnih zadaća, koja stoji pred nositeljima ekonomske politike, odnosno svim sastavnicama gospodarskog poslovodstva, državno-upravne i poglavito sudske vlasti.

Najvažniji problem u realnoj sferi jest usporavanje gospodarske aktivnosti i povećanje nezaposlenosti.

Oklijevanje u rješavanju ovih pitanja može ugroziti dostignuti stupanj stabilnosti, što ni u kojem slučaju ne smijemo dopustiti. Jenjavanje gospodarske aktivnosti negativno se odražava na ispunjenje proračuna i izvanproračunskih fondova.

U okviru javne potrošnje poseban problem su izvanproračunski fondovi (mirovinski i zdravstveni). Deficiti tih fondova čine ozbiljnu prijetnju ukupnoj stabilnosti, a pridonose i povećanju nelikvidnosti, što na svoj način zatvara krug neizmirenja obveza, pa i reproduciranje tih deficita na višoj razini.

Treba otvoreno reći da su očekivanja naših ljudi u pogledu povećanja standarda - djelomično potaknuta i prevelikim davanjima zbog posljedica rata - previsoka, jer premašuju mogućnosti zemlje na ovoj razini proizvodnje. Naravno, to nikako ne znači da je ostvareni standard svih dijelova stanovništva zadovoljavajući, ali je ipak došlo do znatnog jačanja srednjeg sloja.

Iz svega što je rečeno proizlazi da je trenutno gospodarsko stanje u Hrvatskoj vrlo složeno, ali ono nije takvo da se ne mogu naći prihvatljiva i učinkovita rješenja za sve krizne pojavnosti. O postojećem stanju u gospodarstvu, pod utjecajem nekih medija i jednostranih ocjena, širi se daleko lošija slika nego što ona doista jest, što se naročito zaoštrava zbog izborne godine.

II.

Državno vodstvo smatra da svi nositelji gospodarske politike, uz punu političku potporu stranke na vlasti i drugih društveno-političkih subjekata, ali i svih građana ove zemlje, kojima je stalo do njezina boljitka, moraju poduzeti i podržati brze, odlučne i učinkovite korake i mjere za prevladavanje svih kriznih pojavnosti, a osobito:

1. - Nelikvidnosti, 2. - Poremećaja bankovnog sustava, 3. - Prevelike javne potrošnje, 4. - Pada proizvodnje i rasta nezaposlenosti.

1.) Radi rješavanja problema nelikvidnosti Vlada, u suradnji s HNB, a uz punu potporu HDS, mora brzo, cjelovito i odlučno primijeniti već pripremljeni program mjera koji obuhvaća: uredno plaćanje obveza države, provesti promjene u platnom prometu, promjene u zakonima o stečaju i ovrsi, sustavno poduzimanje potrebnih napora za naplatu poreza i doprinosa. U tom smislu za djelotvorniju zaštitu vjerovnika od najveće važnosti je učinkovitiji rad sudstva i svih organa u otkrivanju i suzbijanju svih zloporaba i kriminala u svim područjima gospodarskog i društvenog života.

U tom smislu posebno je važno da svi nositelji javne potrošnje vode računa o realnom financijskom ograničenju. S tim u svezi važno je što hitrije osposobljavanje rada Državne riznice, a dok se ona ne osposobi treba uvesti praksu da se nijedan veći izdatak, bilo kojeg ministarstva ili resora, ne može realizirati bez autorizacije Ministarstva financija. Istu praksu treba primijeniti i u izvanproračunskim fondovima.

2.) HNB, uz potporu svih ostalih državnih organa, treba učiniti sve da očuva stabilnost cjeline bankovnog sustava. Radi osiguranja uspjeha od velike je važnosti osnažiti funkciju nadzora, ne samo u HNB, već i u svim nadzornim mehanizmima države, kako u poslovnim bankama tako i u ostalim državnim institucijama. Posebnu pažnju treba posvetiti kontroli financijskih transakcija s inozemstvom.

Unatoč činjenici da je izravno ugrožen samo manji dio bankovnog sustava, sa psihološkog stajališta važno je spriječiti širenje nepovjerenja u banke, bez obzira od kuda ono dolazilo i od koga poticalo. Isto tako treba suzbiti širenje nepovjerenja u opću provedbu privatizacije zbog makinacija nekoliko bogatuna, zaboravljajući da je uspješno privatizirano oko 75% gospodarstva koje zapošljava i toliki broj radnika i u tom omjeru sudjeluje u BDP.

Država, HNB i svi drugi za to zaduženi organi moraju inzistirati na naplati dugova stvorenih prema bankama, i ne smiju dozvoliti da nekažnjeno prođu svi oni koji su banke osnivali i koristili ih kao svojevrsno samoposluživanje, te tako doprinijeli njihovom poslovnom krahu i širenju nepovjerenja u bankovni sustav. Vrlo je važno ustanoviti gdje su nestala sredstva iz tih banaka, te poduzeti sve da se ona vrate onima kojima pripadaju. Nedvojbeno je, također, da za dezinformacije o bankama, koje ponekad poprimaju oblike širenja panike, kod nas, nažalost, za razliku od drugih zemalja u svijetu, nitko ne snosi posljedice. Također treba spriječiti širenje glasina jednih banaka protiv drugih, jer i to prouzrokuje širenje nepovjerenja.

Kad je riječ o bankama u poteškoćama, pa i onima koje bi normalno trebale završiti u stečaju, ističemo odluku da se i za njihove štediše ostvari odgovarajuće osiguranje štednih uloga. Počam od prvog srpnja ove godine počet će - za one banke nad kojima bude otvoren stečajni postupak - u okvirima postojećeg sistema osiguranja štednih uloga, posredstvom Državne agencije, isplaćivanje štednih uloga do osigurane razine 100 000 kuna, čime se osiguravaju ulozi najvećeg broja štediša.

Vlada će razmotriti mogućnost dodatne zaštite štednih uloga do razine cjelokupne glavnice s primjerenom kamatom na štedne uloge, kakve se ostvaruju u normalnim okolnostima, a ne one koja je ugovarana po visokim stopama i bez ikakvih kriterija. Dodatnu zaštitu štednih uloga, kao i sva vjerovnička potraživanja, treba osigurati učinkovitom provedbom stečajnog postupka, sukladno zakonskim odredbama.

U rješavanju konačne sudbine banaka u poteškoćama treba primijeniti stečaj, svuda gdje ne postoje stvarne mogućnosti za njihovu rehabilitaciju, odnosno oporavak, da bi se spriječile negativne posljedice za stabilnost ukupnog bankovnog sustava. U svakom slučaju, nužno je brzo i odlučno konsolidirati bankovni sustav.

Cilj ekonomske politike ostaje podržati stabilnost nominalnog tečaja kune, što je pretpostavka sveukupne gospodarske stabilnosti.

3.) Problemi javne potrošnje velikim su dijelom naslijeđeni iz prošlih vremena, te uvjetovani demografskim, poratnim i drugim socijalnim okolnostima. Međutim, neprijeporno je da emitirana suma prava i povlastica daleko nadmašuje sadašnje realne mogućnosti ove zemlje. Izraziti primjer utjecaja ovih čimbenika su fondovi mirovinskih osiguranja, posredstvom kojih su se rješavali drugi socijalni problemi koji tom sustavu zapravo ne pripadaju. To najbolje ilustrira činjenica da je samo 16% umirovljenika u mirovini s punim radnim stažem. Nedvojbeno je da je postojeća razina javne potrošnje prevelika, te je potrebno iznaći sve mogućnosti da se ona smanji na prihvatljivu razinu.

U planiranju javnih rashoda, a posebno infrastrukturnih investicija, treba se okrenuti politici usredotočenog napora, tj., smanjivanju broja planiranih projekata. Deficiti u svim oblicima javne potrošnje su više nego očiti, pa treba razmotriti mogućnost ušteda u proračunu i u financijskim planovima izvanproračunskih fondova. Radi rješavanja nelikvidnosti potrebno je osigurati urednu naplatu poreza i doprinosa, primjenom i primjerenog kažnjavanja svih onih koji izbjegavaju važeće zakone. Radi suzbijanja izbjegavanja plaćanja doprinosa na plaće za mirovinsko i zdravstveno osiguranje treba proširiti plaćanje i na primanja po ugovoru o djelu, osim za područja znanosti, kulture, umjetnosti i studentskog standarda.

4.) Pad industrijske proizvodnje u posljednjih sedam mjeseci, a i drugi spomenuti pokazatelji, upućuju na pad gospodarske aktivnosti. Iako je tome jednim dijelom pridonijela gospodarska kriza u svijetu, a i recesija u zemljama koje su naši najvažniji trgovački partneri, ipak je nedvojbeno da su tome pretežito pridonijeli domaći čimbenici (nelikvidnost, blokirane banke, previsoko fiskalno opterećenje, povećanje svih troškova proizvodnje). Radi prekidanja takvog kretanja nužno je odmah poduzeti odgovarajuće korake, bez obzira što se njihov učinak ne može očekivati u stanovitom brzom vremenskom roku.

Među mjerama i koracima koje treba poduzeti radi povećanja proizvodnje i zaposlenosti valja istaknuti prije svega:

- brži rast izvoza, od rasta bruto domaćeg proizvoda; - povećanje stope nacionalne štednje, te promjenu strukture nacionalnih investicija u korist djelatnosti koje daju neposredniji proizvodni učinak; - pronalaženje mogućnosti organiziranog pristupa modernom transferu tehnologije; - privlačenje stranih, posebno izravnih investicija. U tu svrhu treba neodložno pristupiti sustavnoj privatizaciji javnih i turističkih poduzeća.

U posebnim okolnostima poticanja stranih investicija od nacionalnog značenja Vlada RH ima pravo besplatne dodjele državnog zemljišta, dodjele i izgradnje infrastrukture, te kapitalnog udjela u datom projektu.

Za neodložno povećanje izvoza treba učiniti više na povećanju sredstava za njegovo kreditiranje i subvencioniranje kamata u okviru HBOR-a, zatim kompenziranjem troškova carinskih barijera, posebno poticanjem hrvatskih prepoznatljivih proizvoda. Treba što prije razmotriti model institucionalnog nastupa hrvatskog izvoza u suradnji vlasti i gospodarske komore.

Neopravdane uvozne olakšice treba ukinuti, npr. kod uvoza automobila, a dati carinske olakšice za uvoz automobila u koje su ugrađeni dijelovi proizvedeni u RH. Carinu za strojeve, i drugu opremu koja se trenutno ne proizvodi u zemlji, treba smanjiti ili ukinuti, kako bi se potakli i domaći i strani investitori.

Potrebno je sustavno davati poticaj razvitku turističke i izvozne privrede. Treba učiniti sve da se poveća stopa nacionalne štednje, i osobito da se promijeni struktura investicija u pravcu većih ulaganja u proizvodnje s brzim povratom sredstava. Poticanju razine nacionalne štednje moraju pridonijeti i reformirani fondovi socijalnog i mirovinskog osiguranja, sustavi financiranja stambene izgradnje i sustavi životnog osiguranja. Pri sadašnjoj razini štednje oslonac na strane, posebno izravne investicije je ne samo neizbježan, već od prvorazredne važnosti.

Međutim, da bi privukli strane investitore, osim razrade konkretnih pogodnosti u poreskoj, industrijskoj, carinskoj i infrastrukturnoj politici, treba ubrzati sve integracijske aktivnosti (WTO, CEFTA, EU) kako bi se proširilo tržište.

U omogućivanju stranih ulaganja i u sustavu javnih radova i nabavki ne smije se, međutim, dopuštati da domaći ponuđači gube poslove na licitacijama u zemlji i onda kada su potpuno kompetitivni stranima. Na nacionalnoj povlastici pogotovo treba inzistirati za sve one investicije koje se financiraju iz proračuna, javnih fondova i javnih poduzeća.

Adekvatnom obukom kadrova i stvaranjem industrijskih i poduzetničkih centara, savjetovališta i tehnoloških parkova, a posebno djelotvornijom primjenom fundamentalnih i primijenjenih znanstvenih istraživanja mora se poticati uvoz moderne tehnologije, jer bez toga ne možemo zadovoljiti profesionalne i životne potrebe naših mladih školovanih ljudi, niti spriječiti njihov odlazak u inozemstvo. Oživljavanje privredne djelatnosti neosporno će dovesti do smanjenja stopa registrirane nezaposlenosti. Međutim, treba otvoreno reći da zbog svojeg strukturnog karaktera taj se problem neće moći riješiti u kraćem roku, ali valja težiti da se stopa nezaposlenosti u narednom srednjoročnom razdoblju približi razini između 7-8%. Radi ublažavanja problema strukturalne nezaposlenosti, kao što je to cjelovito i domišljato predloženo u programu hrvatske Vlade o zapošljavanju, treba učiniti potreban napor u osiguranju odgovarajućih sredstava za povećanje i profesionalne i regionalne mobilnosti radne snage. Istodobno s borbom protiv svih oblika korupcije, mita i krađe, treba se boriti protiv svih oblika stvaranja antipoduzetničke klime do koje je došlo zbog određenih propusta u privatizaciji i posebno zbog neprofesionalnog ponašanja dijela poduzetnika, tzv. bogatuna.

Unatoč svim teškoćama i kriznim pojavnostima državno je vodstvo čvrstog uvjerenja da se sve te pojavnosti mogu razmjerno brzo prevladati, ukoliko svi državni organi i svi društveni i gospodarski subjekti, u okviru svojih ovlasti, brzo, učinkovito i odgovorno provode utvrđene ciljeve politike na svim područjima. Za svako odstupanje i ustanove, i pojedinci morat će snositi najozbiljnije posljedice.