Inačica od 27. studenoga 2009. u 14:57 uredi Ex13 (Razgovor \| doprinosi) 1.528 edits zamjena slike ← Usporedba s prethodnom		Inačica od 25. listopada 2010. u 12:35 uredi ukloni ovu izmjenu StjepanG (Razgovor \| doprinosi) 1.188 edits predložak autor Usporedba sa sljedećom →
Redak 1: {{Autor ~~[[Slika:Spomenik Radoslav Lopašić Karlovac.jpg\|thumb\|Spomenik Radoslavu Lopašiću u Karlovcu, rad Ivana Rendića]]~~ \| ImePrezime = Radoslav Lopašić \| Godine = (1835. – 1893.) \| PrezimeIme = Lopašić, Radoslav \| PočetnoSlovoPrezimena = L \| Wikipedia = Radoslav Lopašić \| Wikiquote = \| Wikicommons = \| Bio = Hrvatski povjesničar, po struci pravnik i akademik. {{bez djela}} \| Slika = Spomenik Radoslav Lopašić Karlovac.jpg }} [[Urbar modruški od god. 1486.]] [[Bihać i Bihaćka krajina: mjestopisne i poviestne crtice]] (Matica hrvatska, Zagreb, 1890.) [[Dva hrvatska junaka: Marko Mesić i Luka Ibrišimović]] (Matica hrvatska, Zagreb, 1888.) [[Karlovac: poviest i mjestopis grada i okolice]] (Matica hrvatska, Zagreb, 1879.) {{Licencija\|100}} ~~'''Radoslav Lopašić''' (Karlovac,*20.svibnja 1835 - Zagreb, †25. travnja 1893). Historiograf skromnog ponašanja ali prebogatih vrela intelektualne snage. Zvali su ga "Živi arhiv".~~ Po obrazovanju pravnik, po pregnuću historičar. Akademik u Jugoslavenskoj akademiji znanosti i umjetnosti, podpredsjenik Matice Hrvatske. Autor ogromnog broja historiografskih članaka i više knjiga o povijesti Hrvata. ~~Ovaj protret dobili smo od Tomislava Dretara, izdavača reprint izdanja Lopašićevog djela "Bihać i Bihaćka krajina".~~ Zanimljiva je sudbina tog djela. Kad god se pojavilo jedno od ukupno tri izdanja u stotinu pet godina postojanja bilo je dočekano na nož. Prvi put nisu bili zadovoljni austrofili i madžaroni a po tome ni okupatori iz Srbije, jer je pokazivalo tko su bili tzv. Srbi u bihaćkom kraju. Zatim, dočekano sa simpatijama 1942. ubrzo bi proskribirano od Pavelićeve cezarijansko-cenzorske spodobe osobno, jer nije pisano čistim hrvatskim jezikom, a napravljena transkripcija na korijenskom pravopisu bijaše zabranjena od nove Jugoslavije. Treće izdanje u redakciji Tomislava Dretara prvo je bilo objeručke prihvaćeno od Krajišnika, da bi SDA ubrzo proglasila da je djelo tendenciozno pisano i da ne odgovara povijesnoj istini. Tiraža od 10 tisuća primjeraka je za nekoliko mjeseci prodana u oko 7 tisuća primjeraka, a preostalih 3 tisuće vlasti SDA su sklonile s očiju javnosti. Lopašić naime iznosi genealogiju znatnog broja bošnjačkih obitelji što ne odgovara aktuelnoj teoriji o Bošnjacima od iskona. ~~[[Kategorija:Autori-L]]~~

Autor:Radoslav Lopašić: razlika između inačica