Nova stranica: srednji vijek Prodiranjem barbarskih plemena preko granica Rimskog Carstva postupno je opadala gospodarska moć velikih središta pa tako i Salone, s kojom je Issa bila usko pov...
Prodiranjem barbarskih plemena preko granica Rimskog Carstva postupno je opadala gospodarska moć velikih središta pa tako i Salone, s kojom je Issa bila usko povezana. Zbog toga otok sve više slabi, život se grada postupno gasi, a zajednice nastavljaju živjeti u rimskm Villama rusticama razbacanim po cijelom otoku. Neke od Villa kasnije se razvijaju u veće seoske zajednice. U 7. i 8. st. Hrvati su doselili i na ovaj otok. Vrlo brzo su se stopili sa starosjediocima grčkog i romanskog porijekla. Ime otoka se pohrvaćuje i pretvara se u današnje ime - Vis. Hrvatsko ime spominje se već u djelu bizantskog cara Konstantina Porfirogeneta 912.- 959.g.) "'De Administrando Imperio". Dolaskom Hrvata Vis se razvija u jedno od najvažnijih ratno-pomorskih uporišta na istočnom Jadranu, a bavilisu se pretežno vinogradarstvom i stočarstvom (koze, ovce),
Godine 1154. osniva se hvarska biskupija. Naime, to je bio jedini način na koji je Venecija mogla oslabiti otpor Dalmacije i otoka, okupljenih pod jakom splitskom nadbiskupijom. Tako 1185. pod hvarsku biskupiju potpadaju otoci Brač, Hvar, Vis, Lastovo i Korčula. U to vrijeme na Vis dolaze i benediktinci, koji na otočiću Biševu i u Komižii osniva]u svoje samostane i grade pripadajuče im crkvice. Kada 1483. flota napuljsko-aragonskog kralja Ferrantea napada Vis i uništava Velo Selo u unutrašnjosti, stanovnici se spuštaju u Luku sv. Jurja gdje osnivaju dva naselja Luku na zapadnoj strani uvale i Kut na istočnoj.
Ta dva naselja egzistiraju sve do 1579. godine kada Gospina bratovština podiže Crkvu Gospe od Spilica (crkva je naziiv dobila po spiljskom terenu na kojem je podignuta) koja spaja dva naselja. Mirom u Campoformiju 1797. Vis je pripao Austriji, da bi 1805. njenu vlast zamijenila na osnovi mira u Požunu, Francuska. U to doba, iako je pravno bio francuski posjed, praktično su na njemu gospodarili Englezi te Vis postaje međunarodni centar krijumčara i gusara. Zbog golemog broja ljudi koji su dolazili i boravili na Visu, broj stanovnika se sa 10.000 naglo popeo na qotovo 12.000 do 14.000. Englezi postavljau na Visu svog guvernera Sir Georg Duncan Robertsona. Takva situacija ubrzo je postala neprihvatljiva Napoleonu koji odluči i vojno zauzeti svoj posjed čemu su se Englezi, naravno, žestoko usprotivili. U bici pod Visom 1811. francuska flota bila je poražena. Već upoznati sa strateškom važnošću Visa Englezi ubrzano utvrđuju višku luku. Na zapadnom ulazu u luku grade tvrđavu King Georg, na istočnoj strani tvrđavu Wellington, nad uvalom Svitnja utvrdu Bentik te utvrđenje Robertson. 'Tako je usred francuskocg posjeda Vis postao baza za borbu protiv Francuza. Zapravo, zagospodareći Visom Englezi su postali gospodarima Jadrana.
