Autor:Radoslav Lopašić: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
Nema sažetka uređivanja
Redak 3:
 
'''Radoslav Lopašić''' (Karlovac,*20.svibnja 1835 - Zagreb, †25. travnja 1893). Historiograf skromnog ponašanja ali prebogatih vrela intelektualne snage. Zvali su ga "Živi arhiv".
Po obrazovanju pravnik, po pregnuću historičar. Akademik u Jugoslavenskoj akademiji znanosti i umjetnosti, podpredsjenik Matice Hrvatske. Autor ogromnog broja historiografskih članaka i više knjiga o povijesti Hrvata.


Ovaj protret dobili smo od Tomislava Dretara, izdavača reprint izdanja Lopašićevog djela "Bihać i Bihaćka krajina".
 
Zanimljiva je sudbina tog djela. Kad god se pojavilo jedno od ukupno tri izdanja u stotinu pet godina postojanja bilo je dočekano na nož. Prvi put nisu bili zadovoljni austrofili i madžaroni a po tome ni okupatori iz Srbije, jer je pokazivalo tko su bili tzv. Srbi u bihaćkom kraju. Zatim, dočekano sa simpatijama 1942. ubrzo bi proskribirano od Pavelićeve cezarijansko-cenzorske spodobe osobno, jer nije pisano čistim hrvatskim jezikom, a napravljena transkripcija na korijenskom pravopisu bijaše zabranjena od nove Jugoslavije. Treće izdanje u redakciji Tomislava Dretara prvo je bilo objeručke prihvaćeno od Krajišnika, da bi SDA ubrzo proglasila da je djelo tendenciozno pisano i da ne odgovara povijesnoj istini. Tiraža od 10 tisuća primjeraka je za nekoliko mjeseci prodana u oko 7 tisuća primjeraka, a preostalih 3 tisuće vlasti SDA su sklonile s očiju javnosti. Lopašić naime iznosi genealogiju znatnog broja bođnjačkih obitelji što ne odgovara aktuelnoj teoriji o Bošnjacima od iskona.