Hrvatska pragmatička sankcija (1712.)

Hrvatska pragmatička sankcija (1712.) autor: grupa autora

.

Spisi i članci gospode staleža i redova kraljevina Dalmacije, Hrvatske i Slavonije, stvoreni na glavnoj skupštini, njihovoj, držanoj 9. i slijedećih dana mjeseca ožujka godine 1712. u Zagrebu pod predsjedanjem presvijetloga i prečasnoga gospodina grofa Mirka Eszterhazyja de Galantha, biskupa zagrebačkoga, opata blažene Djevice Marije Topuske, savjetnika posvećenoga carskog i kraljevskog Veličanstva i namjesnika banske časti u upravi civilnoj.

Članak sedmi.

Staleži i redovi u brizi i želji nekoj, da osiguraju domovinu svoju, uzevši na um tolike i tako velike minule pogibli njezine i opasne prevrate, koji nastaju po kakvu slučaju u vrijeme interregna, a osim toga da ovim djelom svojim zasluže veću sklonost i blago vladanje prejasne kuće austrijske, žele, ako nestane muške loze - dobrota božja dala, da ona u sve vijeke traje i cvate! - podvrći se kraljevskomu pravu ženskoga roda, koje će on nad njima zadržati i vršiti po vlasti i pravu kralja i kraljevine; i žele, da se dakako povjere onoj i onakovoj ženskoj lozi od preuzvišene krvi austrijske, koja će imati ne samo Austriju nego i pokrajine Štajersku, Korušku i Kranjsku, a stolovat će u netom pomenutoj Austriji: zato iskreno i jednodušno odlučuju, izjavljuju i određuju i zaključuju, da treba gospodu poslanike poslati Njegovu posvećenomu carskom i kraljevskom Veličanstvu, pa će ih u tome poglavito uputiti. što više – odmah ih upućuju, da ovu odluku, što su je pomenuta gospoda staleži i redovi stvorili i očitovali sami od sebe i svojom slobodnom voljom, pa k tomu povjerenje iznesu i podnesu posvećenomu carskom i kraljevskom Veličanstvu u ime gospode staleža i redova i opet da ne propuste moliti i ishoditi u posvećenoga carskog i kraljevskog Veličanstva i njegovih prejasnih nasljednika milost i potvrdu, da će dobrostivo vršiti javne saborske odluke kraljevine Ugarske i pridruženih joj strana, navedene prema odredbama. obećanjima i jamstvu vladara austrijskih i kraljeva ugarskih uzvišene uspomene, pa tako da će držati i privatne potvrde, pomenutoj gospodi staležima i redovima izdane; pa neka se pismeno ujamči, da će držati i čuvati sve to pa i ono, što im se bude činilo, da treba moliti za dobro, korist i sigurnost.

Članak dvadeset deveti.

Naputak za pomenutu četvoricu poslanika, koji se šalju Njegovu posvećenomu carskom i kraljevskom Veličanstvu i prejasnomu dvoru, skupiše gospoda staleži u ove točke, jer će drugoj gospodi poslanicima, na idući požunski sabor poslanim, podijeliti opet drugi naputak o tom, koliko i kakve su njihove molbe. Prvo: neka odluku gospode državljana, tijekom sadašnje glavne skupštine učinjenu i stvorenu o nasljedstvu prejasne kuće austrijske, podnesu i preporuče s dužnom poniznošću prema Njegovu Veličanstvu a s dužnom vjernošću prema svojoj domovini i za dobro njezine sigurnosti. Drugo: neka Njegovu posvećenom Veličanstvu pokažu potrebe krajiške i nerazmjerje sile i imutka gospode državljana naprema tim potrebama i zato neka mole pomoć od posvećenoga carskog i kraljevskog Veličanstva. Treće: moliti treba u Njegova Veličanstva vječnu sigurnost i sloboštinu, da se gospodi staležima i redovima nikako ne navaljuju tereti gospode ugarske, kao što su to oni toliko puta pa i na izmaku prošle godine 1711. zahtijevali. Četvrto: nastojat će, da se izvrši milostivo rješenje blagopokojnoga cara i kralja Leopolda, zamoljeno i obećano također od cara i kralja Josipa uzvišene uspomene, koji je nedavno umr'o. Peto: zahtijevat će pismo vječne sigurnosti za to, da će Njegovo Veličanstvo i njegovi prejasni baštinici i nasljednici obojega roda sva prava, povlastice, pravice i priznate običaje sve kolike gospode staleža i redova braniti i štititi, nepovrijeđeno čuvajući ih i obdržavajući. Šesto: osim toga neka ono, što im se učini da treba pospješiti za dobro pa bolji i sigurniji opstanak i uščuvanje gospode staleža i redova, kamo ide i potreba, da se sol i Savom dovozi, pospješe i pobrinu se, da se bez ikakova prigovora nenazočnih drži ono, što staleži i redovi na saborima kraljevine zak1juče, i ako se ne bi što u saboru ugarskom izvelo.

Instrukcija.

plemenitoj gospodi Petru Gotalu, potpukovniku Njegova posvećenoga carskog i kraljevskog Veličanstva i zapovjedniku krajine Zrin i Danilu Rauchu, podžupanu županije zagrebačke, te Đuri Cindoryju, podžupanu županije varaždinske, poslanicima kraljevina Dalmacije, Hrvatske i Slavonije poslanim, da sudjeluju na glavnom saboru slavne kraljevine Ugarske po nalogu Njegova posvećenoga carsko-kraljevskoga Veličanstva u slobodnom i kraljevskom gradu Požunu na treći dan idućega mjeseca travnja ove godine 1712. 4to. Strogo će se držati javnih prava, sloboština i povlastica kraljevine Ugarske, što su ih izdali blagopokojni kraljevi i na korist ovih kraljevina, pa ne će dopustiti, da se od ustanove i odluke, što se stvorila sada na saboru o nasljedstvu prejasne kuće austrijske, pa potom od odredbe i članka, što postoji, odustane.