Stranica:Vjekoslav Klaić Povjest Hrvata.djvu/80

Rodjaci Petrovi, razasuti po Hrvatskoj i Bugarskoj, pokušaše više puta, da ga skinu s veliko-županske stolice; ali on se je vazda srećno održao. On je priznavao byzantskoga cara Leona VI. Mudroga za svoga vrhovnoga gospodara, a podjedno je prijateljevao i sa silnim bugarskim knezom Simeonom, pace je njegovu sinu bio krstni kum- Jedino prema Hrvatima nije se ponio, kako bi trebalo, poSto je oblast Neretvu, koja se je dosad pokoravala bijelo-hrvatskomu knezu, oko god. 913 oteo Hrvatskoj, te ju za neko vrijeme sdruzio sa Srbijom. U doba kneza Mutimira buknule su na sjeveru Save i Dunava Ijute borbe, koje su poslije imale koristnih i stetnih posljedica za Hrvatsku. Zapocele su izmedju iztocno- franackoga (njemackoga) kralja i moravskoga kneza Svatopluka, te su trajale od god. 891—906. U te se borbe upletose na posljedku jos i Bugari i Magjari. Vec bi spomenuto, kako se je god. 884 moravski knez Svatopluk bio izmirio s carem Karlom III, i kako se je uslijed toga Svatoplukova vlast bila raz.^irila po citavoj staroj dolnjoj Panoniji sve do medja hrvatskih i bugarskih. Onom istom prigodom poklonio se je caru i Braslav, knez Slovinske zemlje. Napokon se je zapadno-rimski car sprijateljio i s bugarskim knezom Mihajlom Borisom, s kojim su Franci jo§ god. 864. u Tullnu utanacili mir i savez, te ih je on zatim vise puta pomagao u ratovima s Moravcima. No naskoro promijeni&e se sasvim neke prilike. U franackoj bi drzavi god. 887. Karlo III. sbacen s prijestolja, a mjesto njega postade iztoSno-franackim kraljcm Arnulf; u Bugarskoj l)ak odrece se god. 888. .stari Mihajlo Boris vlade i podje u samostan, odredivsi za svoga nasljedniUa starijega sina Vladislava (888. - 893.), koji je bio los i razkalasen vladar. Novi iztocno-franacki (njemacki) kralj Arnulf bijase zakleti neprijatelj moravskoga kneza Svatopluka. Nakon sastanka god. 890. u Omuntesbergu, gdje se ne mogose nikako sporazumiti, bukne iznova rat izmedju franackc drzave i Morave. Arnulfu se god. 892. u Hengstfeldu pridruzi Braslav, knez Slovinske zemlje. i obeca mu pomoc proti Svatopluku. Tom bi prigodom odluceno sa tri vojske provaliti u Moravu te ju satrti. Ali franacke vojske liarahu samo kroz cetiri tjedna nevoljnu zemlju; osvojiti je ne mogose nikako. Vrijedno je upamtiti vijest fuldijskoga Ijetopisa, da su vec u ovom ratu Arnulfa pomagale magjarske 6ete (Ungaris etiam ibidem ad se cum expeditione venientibus). frema tomu je izvjestno, da je Arnulf vec god 892. bio utanacio neki savez s Magjarima proti Moravi, te da je njihove konjanicke cete pozvao u pomoc, i tako prouzrocio sve nevolje, od kojih su poslije stradale Morava, Njema6ka i ostale susjedne zemlje. Arnulfu medjutim ne bijase ni to dosta. Tek sto se bijase vratio iz boja, poslje u rujnu poslanike s darovima knezu Vladimiru u Bugarsku Poslanicima bilo je skloniti kneza Vladimira, da obnovi i utvrdi Tullnski mir od g. 864., a zatim da ne dozvoljava izv^azati soli iz svoje zemlje na Moravu. Poslanici prolazili su Sloviiiskom zemljom najprije okolicom zagrebad- kom, onda po rijeci Odd preko Turopolja do utoka Odre u Kupu, napokon Kupom i Savom. Dosavsi u Bugarsku bise od Vladimira lijepo primljeni, te se povrati^e tek mjeseca svibnja slijedece godine. U to je franacki kralj s raznom srecom i dalje ratovao s Moravom, sto se svrsi tek u jeseni 894. smrcu junackoga Svatopluka. Njegovi sinovi Mojmir i Svatopluk utanaciSe na to mir s Arnulfom, ne zna se, uz koje pogodbe. U to se zgodi vazna promjena u Bugarskoj. Tamosnji knez Vladimir vladaSe tako lose, da se je sam otac njegov Mihajlo Boris s toga sgrazao. O.-^tavi zato manastir, da skine Vladimira. Mjesto njega uzvisi na prijestolje mladjega sina svoga Sim eon a (893. - 927.), najslavnijega vladara bugarskoga. Taj veliki vladar, kojega je drzava obuhva- cala ne samo zemlje Dunavu na jugu, nego i na sjeveru, narocito danasnju Rumunjsku, Erdelj i iztocnu Ugarsku, okani se sval^oga utjecanja u prilike evropskoga zapada, pak svrati svu paznju na byzantsko carstvo i na Carigrad. Tako se zarati s carem Leonom Mudrim, a taj pozove Magjare u pomoc, ba§ onako, kako ih je prosle godine kralj Arnulf bio dozvao u ratu s Moravom. God. 893. preveze ih drungarij Eustahije na grckim